‘Eksplozija nejednakosti’: Borba za srca i umove ljevice u Poljskoj

Dok se Adrian Zandberg, vođa ljevičarske poljske stranke Razem (Zajedno), pripremao da se obrati velikom skupu na jednom od središnjih trgova u Krakowu u srijedu, nije se samo pripremao za predsjedničke izbore u nedjelju.

Govoreći s revolucionarnim žarom mnogobrojnim okupljenima koji su klicali, Zandberg je predstavio svoje ideale: kvalitetne javne usluge, pristupačno stanovanje za sve, ulaganje u obrazovanje i nauku i kraj toksičnog desničarskog duopola u poljskoj politici.

Zandberg je jedan od dva kandidata ljevice u Poljskoj koji se nada pobjedi – druga je Magdalena Biejat iz stranke Lewica (Ljevica). Zajedno predstavljaju političku snagu koja je dugo bila na marginama politike. Izbori u nedjelju također predstavljaju borbu za vodstvo u ovom pokretu koji je popularan među urbanom, većinom mlađom populacijom.

Ankete javnog mnijenja ukazuju na to da će se konačno predsjednička bitka – prvi krug izbora održat će se u nedjelju – voditi između dvojice favorita Rafała Trzaskowskog i Karola Nawrockog, predstavnika desničarskih stranaka Građanska platforma i Pravo i pravda (PiS) koje dominiraju političkom scenom u državi proteklih 20 godina.

Zandberg je, bez obzira na to, bio siguran u sebe i pun žara dok se obraćao pristalicama.

„Vjerujem da možemo izgraditi drugačiju, bolju Poljsku. Vjerujem da možemo priuštiti da Poljska postane država s pristojnim javnim uslugama“, izjavio je, „Da možemo priuštiti da ljudi u 20. ekonomiji svijeta prestanu umirati dok čekaju u redu za ljekara. Da možemo priuštiti da mladi, vrijedni ljudi budu u stanju iznajmiti krov nad glavom za pristojnu cijenu, kako bi mogli zasnovati porodice.“

Nazvavši trenutni sistem „neustavnim“ i „ krajnje nejednakim“, pozvao je na promjenu. Ovaj sistem, kazao je, „prijetnja je za budućnost Poljske“.

Poput drugih ljevičarskih političara, i on je otvoreni kritičar neoliberalnih stavova dvojice glavnih kandidata, njihovog nedostatka predanosti osiguravanju pristupačnog stanovanja za ljude (što je ustavno pravo), pokušaja privatizacije zdravstvenog sistema i njihovog prihvatanja rastućeg antimigrantskog sentimenta u državi.

‘Stvarni’ utjecaj na politiku u Poljskoj

Dan ranije, na drugom trgu u centru Krakowa, Biejat, glavna Zandbergova suparnica u borbi za srca i umove ljevice u poljskoj i zamjenica maršala Senata, stajala je pred okupljenim svojim pristalicama. Za razliku od Zandbergove stranke Razem, njena stranka Lewica, dio je vladajuće Građanske koalicije sa Građanskom platformom desnog centra.

Odluka Lewice da pristupi koalicionoj vladi krajem 2023. naišla je na kritike nekih i postala je glavni uzrok napetosti između dvoje ljevičarkih predsjedničkih kandidata.

Govoreći na skupu u utorak, Biejat je branila odluku o pridruživanju koaliciji kao ispravnu. Prema njenim riječima, to je njenoj stranci omogućilo da ima stvarni utjecaj na politiku u Poljskoj.

Navela je neke od uspjeha svoje stranke: „Zahvaljujući Lewici u vladi, uspjeli smo uvesti dodatak penziji za udovice. Uspjeli smo uvesti pilot program kojim je skraćeno radno vrijeme. Uspjeli smo povećati naknadu za sahranu“, kazala je Biejat.

„Promijenili smo definiciju silovanja, da žene više ne moraju objašnjavati sudijama da nije njihova krivica to što ih je neko povrijedio. Zahvaljujući nama, roditelji prijevremeno rođenih beba dobili su dodatne dane odmora za svaku sedmicu provedenu u bolnici s bebom.“

Okupljeni u Krakowu, iako u manjem broju nego na Zandbergovom skupu, pozdravili su Biejatine izjave podrške pravima žena, LGBTQ populacije i osoba s invaliditetom, kao i o pristupačnom smještaju.

Je li na pomolu krhki preporod?

Dva predsjednička mandata ljevičara Aleksandra Kwasniewska, nezavisnog, ali i jednog od osnivača Saveza demokratske ljevice, bila su izuzetno uspješna. S njim na čelu, što je trajalo do 2005, Poljska se pridružila NATO-u i Evropskoj uniji i uvela je novi Ustav. Nakon njegovog odlaska s vlasti, međutim, ljevica je u krizi.

Dok se ideali ljevičarskih kandidata jedva razlikuju od ideala ljevičarskih kandidata u drugim evropskim zemljama, njihova privlačnost u Poljskoj ovih dana je ograničena jer su ljudi razočarani imigracijom, a ogorčenost prema milion ukrajinskih izbjeglica koje su se sklonile od rata s Rusijom je porasla. Prema najnovijoj anketi Politica, očekuje se da će oba lijevo orijentisana kandidata osvojiti po 5 posto glasova.

Na posljednjim evropskim izborima 2024. godine Lewica je osigurala samo 6,3 posto glasova, najniži rezultat u svojoj historiji. Na posljednjim parlamentarnim izborima 2023, ova stranka je dobila samo 5,3 posto glasova. Pitanje je sada mogu li se ljevičarske stranke početi vraćati.

Neki posmatrači vide znakove mogućeg, ali krhkog preporoda.

„Svaki rezultat iznad 5 posto za svakog od kandidata [na predstojećim predsjedničkim izborima] bio bi dobar rezultat. A ispod 4 posto bio bi loš“, kazao je Bartosz Rydlinski, politolog s Univerziteta Kardinal Stefan Wyszynski u Varšavi.

On pripisuje Zandbergu zasluge za „ponovno pokretanje projekta stranke Razem“ privlačenjem mlađih birača. „Nedavne studije pokazuju da se on takmiči sa Slawomirom Mentzenom [iznimno popularnim ultrakonzervativnim političarem i pobornikom slobodnog tržišta iz Konfederacijske stranke] da bude broj jedan među najmlađim biračima.“

„Magdalena Biejat, pak, predstavlja žene iz srednje klase koje žive u velikim gradovima. Ona je njihov odraz. Izbori će pokazati ko je od njih dvoje popularniji“, kazao je  Rydlinski.

Ograničena privlačnost

Na posljednjim predsjedničkim izborima prije pet godina, Robert Biedron iz Lewice, koji je sada poljski član Evropskog parlamenta (MEP), osvojio je samo 2,2 posto glasova. Ovaj put se očekuje da će ljevici biti bolje, ali njena privlačnost ostaje ograničena.

Prema mišljenju stručnjaka, ljevica je izgubila većinu svoje tradicionalne podrške koja je otišla  nacionalističkoj konzervativnoj stranci Pravo i pravda (PiS), koja je privukla birače velikodušnim paketima socijalne pomoći. Očekuje se da će na ovim predsjedničkim izborima, Karol Nawrocki, kojeg podržava PiS, u prvom krugu dobiti 25 posto glasova, prema anketi Politica.

Tako je uprkos činjenici da je Nawrocki napustio posvećenost Prava i pravde socijalnoj dobrobiti i prihvatio razmišljanje o slobodnom tržištu s naglaskom na jačanje saveza s SAD-om dok se Poljska udaljava od EU-a.

Njegov glavni konkurent Rafał Trzaskowski iz Građanske platforme desnog centra, na anketama ima 31 posto.

„Ljevica neprestano pokušava vratiti prosocijalne glasače stranke Pravo i pravda, ali za sada joj to ne polazi za rukom“, Al Jazeeri je kazao Jakub Majmurek, komentator u ljevičarskom časopisu Krytyka Polityczna. „Prije svega, zato što su ovi birači obično poračunati i smatraju da je stranka Pravo i pravda mnogo pouzdanija kada je u pitanju osiguravanje paketa socijalne pomoći od slabe ljevice.“

„Zatim, ovi birači su većinom za crkvu i mnogo su konzervativniji od ljevice kada su u pitanju socijalna pitanja.“

Dobar rezultat za ljevicu na izborima u nedjelju mogao bi imati za posljedicu vraćanje ljevičarske politike na dnevni red, kažu analitičari, i doprinijeti preokretu dugoročnog trenda krajnje desnicee i političara desnog centra koji dominiraju u vladi.

„Ako ukupni rezultat Biejat i Zandberga bude blizu 10 posto, u drugom krugu, Trzaskowski ili čak Nawrocki će morati pokušati pridobiti ovo ljevičarsko biračko tijelo“, objasnio je Majmurek.

„To bi bio najbolji scenarij za ljevicu. Posebno ako oboje kandidata dobiju sličan procenat glasova. To bi pokazalo da nijedno od njih dvoje nije hegemon i da ne može izgraditi ljevicu bez onog drugog.“