Američke nuklearne rakete na ruskoj granici: Zašto Poljska odbija biti domaćin NATO oružja

Poruka Poljske da neće biti domaćin nuklearnih bojevih glava na svojoj teritoriji izazvala je unutrašnju debatu o mjestu zemlje u NATO-ovom sistemu nuklearnog odvraćanja.

Sve se to događa u vrijeme rastuće evropske zabrinutosti zbog potencijalnog sukoba s Rusijom, za koju su medijski izvori nedavno izvijestili da bi mogla pribjeći upotrebi taktičkog nuklearnog oružja. Debata također podstiče pitanja o budućnosti američkog vojnog prisustva u Evropi, piše Newsweek.

Nakon sastanka s američkim podsekretarom za politiku Elbridgeom Colbyjem, novinari su pitali Pawela Zalewskog, zamjenika poljskog ministra odbrane, hoće li se Varšava nastojati pridružiti NATO-ovom programu dijeljenja nuklearnog oružja i bi li to uključivalo raspoređivanje američkih nuklearnih bojevih glava na poljskom tlu.

Odgovor Zalewskog bio je odlučan: “Ne. Želim ovo jasno i iskreno reći: Poljska ne želi nuklearne bojeve glave na svojoj teritoriji”. Ovo se dogodilo nakon što je poljska vlada potvrdila svoju želju da se pridruži NATO-ovoj nuklearnoj misiji, ali bez smještaja samog oružja na poljskom tlu.

Ova razlika brzo je izazvala unutrašnje političke kontroverze, jer su izjave Zalewskog izazvale kritike ljudi lojalnih poljskom predsjedniku Karolu Nawrockom, čelniku desničarske stranke Pravo i pravda.

Poljski spor ponovno je u fokus stavio program dijeljenja nuklearnog oružja, jedan od najosjetljivijih vojnih aranžmana NATO-a, prema kojem evropske zemlje bez nuklearnog arsenala drže američko nuklearno oružje na svojoj teritoriji.

Gdje je raspoređeno američko nuklearno oružje?

Poznato je da samo devet zemalja u svijetu ima vlastite programe nuklearnog oružja, od kojih su tri članice NATO-a: Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska. Međutim, pet drugih članica NATO-a drži američko nuklearno oružje na svojoj teritoriji u okviru Programa dijeljenja nuklearnog oružja: Belgija, Njemačka, Italija, Nizozemska i Turska.

Program je uspostavljen 1950-ih kako bi se suprotstavio konvencionalnoj vojnoj nadmoći Sovjetskog Saveza u Evropi, predviđajući potencijalnu eskalaciju Hladnog rata u potpunu vojnu konfrontaciju.

Ne učestvuju sve članice NATO-a koje nemaju nuklearno oružje u ovom programu, što odražava političku i vojnu osjetljivost koja ga okružuje.

Kanada i Grčka su ranije bile dio programa, ali su se kasnije povukle, a Danska i Norveška su se eksplicitno protivile raspoređivanju nuklearnog oružja na svom tlu.

Pristupanje Španije NATO-u 1982. godine također joj zabranjuje posjedovanje nuklearnog oružja. Francuska, koja posjeduje vlastiti nuklearni arsenal, jedina je članica NATO-a koja ne učestvuje u široj NATO grupi za nuklearno planiranje.

Zašto Poljska sada?

Poljska, smještena na istočnom krilu NATO-a okrenuta prema Rusiji, sve se više pojavljuje kao glavna vojna sila na kontinentu otkako je postala prva zemlja koja se odvojila od komunističkog Istočnog bloka 1989. godine, dvije godine prije raspada Sovjetskog Saveza.

Danas posjeduje treću najveću vojsku u NATO-u, nakon Sjedinjenih Američkih Država i Turske, i izdvaja najveći postotak svog BDP-a za odbranu među članicama NATO-a, 4,3 posto. Graniči s Ukrajinom, ruskom enklavom Kalinjingrad i saveznicom Moskve Bjelorusijom.

Od izbijanja rusko-ukrajinskog rata u februaru 2022. godine, dronovi i balističke rakete su u nekoliko navrata narušile poljski zračni prostor. Najznačajniji od ovih incidenata dogodio se u septembru prošle godine kada je Rusija optužena za kršenje poljskog zračnog prostora sa 19 dronova.

Ova godina bi mogla biti još opasnija za Poljsku, jer Kremlj nastoji povećati pritisak na NATO, što se poklapa sa zastojem u napredovanju Rusije u Ukrajini i skupom kampanjom Kijeva sa dugometnim napadima na rusku plinsku infrastrukturu.

Izvještaji su se pojačali i sugeriraju da Moskva možda planira eskalaciju, bilo novim gomilanjem trupa ili čak vojnom operacijom na tlu NATO-a. Ovo se posebno dešava nakon iznenadne posjete direktora CIA-e Johna Ratcliffea Moskvi, a Bloomberg je objavio, pozivajući se na izvore bliske Kremlju, da bi se predsjednik Vladimir Putin mogao odlučiti za upotrebu taktičkog nuklearnog oružja kako bi odlučio rat.

Usred ovih zabrinutosti, pojedini analitičari, vjeruju da bi raspoređivanje američkog nuklearnog oružja na poljskom tlu moglo doprinijeti nestabilnijoj situaciji. Cilj je odvratiti i uvjeriti Rusiju da SAD i NATO ozbiljno razmatraju nuklearni odgovor na bilo kakav nuklearni napad na istočnom krilu Saveza.

Istovremeno, pridruživanje Poljske programu dijeljenja nuklearnog oružja moglo bi se shvatiti kao direktna prijetnja Rusiji, koja bi to vidjela kao daljnji dokaz prijetnji NATO-a i Amerike.

Činjenica da samo pet nenuklearnih članica NATO-a trenutno učestvuje u aranžmanima o dijeljenju nuklearnog oružja naglašava političku i vojnu složenost tog pitanja, posebno s obzirom na potrebu za specijaliziranom infrastrukturom i kapacitetima.