Osim za hranu i režije, malo se šta može sa hrvatskim penzijama

„Kada odem u penziju, uradit ću sve što nisam do tada. Putovat ću na sva mjesta o kojima maštam, ići na predstave ili u kino, posjećivati prijatelje i rodbinu“.

Replike slične prethodnoj izjavi česte su u filmovima ili knjigama. Junaci rada obavljaju teške i naporne poslove i raduju se odlasku u zasluženu i zarađenu penziju kada će sa supružnikom ili supružnicom ispuniti neke svoje želje.

No, tako nije na Balkanu, na njegovom zapadu koji stremi euroatlantskim integracijama. Hrvatska je u tim integracijama najdalje odmakla, postala članica Evropske unije, NATO-a i šengena, prihvatila euro kao valutu, ali penzionerski (mirovinski) standard baš i nije popravljen – barem kada govorimo o ljudima koji imaju garantirane, prosječne penzije, a kamoli za one koji imaju minimalne.

Ni pola prosječne plate

Sliku o tome dočarava Marijana Nikitović iz Zagreba.

„Ako imaš partnera, s mirovinom se može koliko-toliko normalno živjeti. Najveći trošak je hrana, a jedna trećina mirovine ode na režije. Lijekovi u redovnoj terapiji su besplatni, no ako krene po zlu nemaš ni za brzu dijagnostiku, niti za lijekove“, kaže ona za Al Jazeeru.

„Neki ljudi ovise o djeci, neki se bave raznim poslovima: čiste, čuvaju djecu i potrebite starije osobe, pružaju razne usluge iz domene koju poznaju ili mogu odraditi. Uz sve to, ne mogu si priuštiti izlaske, putovanja, odmor na moru…“

Nikitović je diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, deset godina je bila voditelj financija, deset godina je bila vlasnica firme za projekte, a 18 godina je bila direktorica financija. Uz svih tih 38 godina staža i 60 godina života, otišla je u prijevremenu starosnu penziju sa iznosom od 680,53 eura.

Prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje Republike Hrvatske, starosnu penziju u ovoj državi prima 408.527 građana. Nakon posljednjeg januarskog usklađivanja sa isplatom u aprilu, prosječan iznos starosne penzije povećao se na 651 euro, što je 16 eura više nego ranije. Novi iznos starosne penzije čini 46 posto prosječne plate u Hrvatskoj.

Iznos koliko će neko dobijati penziju ovisi o platama, ali i godinama staža osobe koja završava radnu karijeru pa se u prosjeku, ovisno o stažu, u slučaju starosnih penzija one kreću od 329 do 939 eura.

Naša sagovornica kaže kako je donedavno bila prilično turobna slika za ljude koji, nogometnim žargonom rečeno, „okače kopačke o klin“, odnosno okončaju radnu karijeru.

„Dugo vremena je, to je bilo više nego evidentno, bila prisutna mantra da odlaskom u mirovinu za te ljude prestaju svi veliki događaji – osim jednog, kojem će prisustvovati ali samo fizički“.

Centar ljudskog starenja

Ipak, nastavlja Nikitović, situacija se (barem verbalno) popravila kada govorimo o odnosu politike prema radnim veteranima hrvatske države.

„U posljednje dvije ture lokalnih izbora u Hrvatskoj, naglasak je na mladima i umirovljenicima koji su zaslužni za napredak društva. Sjeverne županije Hrvatske naglasak stavljaju na potrebu osnivanja županijskih domova za stare, domova s ljudskim likom.“

Kada se govori o zdravstvenom segmentu, ona postavlja pitanje: je li realno u centar ljudskog starenja staviti visinu penzije?

„Nažalost, u sklopu ukupnosti funkcioniranja zdravstvenog sustava – da. Jer čekati po 12 i više mjeseci na pregled, koji nije pusta kontrola već predstavlja ‘potencijalno gašenje požara’ umirovljenike stavlja u poziciju ‘otpisanih'“, navodi sagovornica Al Jazeere.

„Ako visina mirovine omogućuje brzo zakazivanje pregleda, takvim ljudima to omogućuje potencijalni spas. Samo tako se može govoriti o jednom aspektu dostojanstvenog starenja. Jer, umirovljenici su navikli na ‘demode’ obuću i odjeću, nedostatnu količinu odlazaka na kulturne i ‘modne’ događaje. Internet je surogat koji spašava beznađe“, govori Nikitović.

Penzionerska statistika

Objasnimo do kraja trenutnu penzionersku statistiku u Hrvatskoj, prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje Republike Hrvatske. Kao što je ranije navedeno, starosnu penziju u Hrvatskoj prima 408.527 građana i ona ovisi o plati i dužini staža – najviše je onih sa najmanje godina radnog staža.

Preciznije rečeno, najveći broj korisnika je u kategoriji do 19 godina radnog staža u kojoj prosječna starosna penzija iznosi svega 329 eura i toliko prima čak 62.325 penzionera. Od 20 do 24 godine staža je 46.492 građana sa penzijom od 387 eura. Od 25 do 29 godina staža postoji gotovo 50.000 starosnih penzionera, a prosječna primanja u toj grupi su 498 eura.

Dalje Zavod za mirovinsko osiguranje navodi broj korisnika za svaku pojedinu godinu staža od 30 do 45 godina. Najviše je građana koji su prije odlaska u mirovinu radili 35 godina, njih 41.613 sa prosječnom penzijom od 731 euro. Isto tako, 15.524 korisnika starosne penzije radilo je 46 i više godina, što se u konačnici odrazilo i na visinu primanja koja im danas u starosti iznose 1.052 eura.

Kada se sve sabere, od nula pa do 34 godine staža ima 221.992 penzionera u starosnoj penziji (55 posto ukupnog broja). Takve penzije su male, ispod prosjeka te iznose 472 eura – tek 33 posto udjela u prosječnoj plati.

Od 35 do 39 godina staža ima 92.380 penzionera koji u prosjeku dobijaju 790 eura (gotovo 55 posto udjela u prosječnoj plati). Više od 40 godina staža ima 94.155 korisnika sa 939 eura u prosjeku, što je 66 posto udjela u plati.

Za one koji su radili duže od 40 godina, postoji i poseban institut starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike. Uvjet za takvu raniju starosnu mirovinu, bez penalizacije, najmanje je 60 godina života i 41 godina staža. Takvih je 53.596 i penzija im u prosjeku iznosi 730 eura (51 posto prosječne plate).