Trgovinski suficit koji Trump nikad ne spominje

Opravdavajući svoju posljednju najavu carina, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump se žalio na nepoštene trgovinske deficite, rekavši kako su SAD decenijama bile mete “pljačke, otimačine, silovanja, haranja” drugih država.

Optužio je Kinu “kako [SAD-u] isisava krv” kroz neuravnotežene dogovore, nazvao je kanadske carine na američke mliječne proizvode “potpunom sramotom” i čak istakao Kambodžu kao zemlju “koja je godinama iskorištavala” SAD pretjeranim carinama.

Ono što je izostavio u svojim ponavljajućim kritikama jest trgovinski suficit od kojeg SAD ima koristi kada je u pitanju uslužna industrija njegove države.

Borba za odobravanje javnosti

Usluge čine gotovo 70 posto američke ekonomije. To uključuje širok dijapazon poslovanja, uključujući obrazovanje, zdravstvenu njegu, putovanja i hotele, finansijske usluge, kao i medije i zabavu, osiguranje, održavanje i popravak te naplatu za korištenje intelektualnog vlasništva, između ostalog.

Izvoz ovih usluga čini gotovo 25 posto američke ekonomije, kažu ekonomisti.

“SAD ima snažnu komparativnu prednost u nekoliko velikih uslužnih djelatnosti: obrazovanju, zdravstvu, finansijama, pravu, računovodstvu, zabavi. To objašnjava trgovinski suficit”, rekao je Gary Huffbauer, nerezidentni viši saradnik na Institutu za međunarodnu ekonomiju Peterson.

U 2023. SAD je izvezao usluge u vrijednosti od 1.020 milijardi dolara, što je osam posto više nego godinu ranije, a uvezao usluge u vrijednosti od 748,2 milijarde dolara, što je pet posto više. To je državi ostavilo trgovinski suficit od 278 milijardi dolara, trend koji se proteže unazad najmanje dva desetljeća.

“Trump možda ne zna za suficit u trgovini uslugama, ali vjerovatnije je kako misli da može dobiti više odobravanja javnosti govoreći o deficitima u industrijskim proizvodima”, dodaje Huffbauer, ukazujući na radnika automobilskog sektora kojeg je Trump doveo tokom najave carina u srijedu kao primjer podrške carinama među radničkom klasom.

Karijera provedena u uslužnim djelatnostima

Rachel Ziemba, ekonomistica i pomoćna viša saradnica u Centru za novu američku sigurnost, slaže se kako je “enigma” što Trump nikada nije spomenuo ovu metriku.

“Djelovao je na isti način u svom prvom mandatu, nedovoljno je naglašavao usluge, uprkos činjenici da je svoju karijeru proveo u uslugama”, ističe Ziemba, misleći na Trumpove pothvate u području nekretnina, turizma i zabave, a koji svi spadaju pod usluge.

Trumpov fokus na robu odražava činjenicu da je proizvodnja važna za industrijsku bazu, uključujući odbrambeni sektor, i bilo bi problematično ako bi previše proizvodnih kapaciteta erodiralo jer bi to pogađalo produktivnost, rekla je Ziemba.

“No, iznenađujuće je da ne gleda na cjelokupnu sliku i na načine na koje njegove politike ugrožavaju usluge. Osim toga, smanjenje istraživanja potkopava naprednu proizvodnju. Cijeli njegov tim potcjenjuje usluge”, dodala je.

Osjetljiv na odmazdu

Stvarnost je kako je mnogo Trumpovih glasača u proizvodnom pojasu, gdje su radna mjesta i životni stilovi narušeni jer su mnoge tvornice zatvorene nakon što je posao preseljen na jeftinija inozemna odredišta – jedan od razloga koji je Trump naveo za svoj fokus na trgovinske neravnoteže.

Taj nedostatak domaće proizvodnje i lanaca opskrbe također se osjetio tokom pandemije COVID-a kada je trgovina stala, te potom nastavila u početku puževim korakom kada su se međunarodne granice ponovo počele otvarati. No, ništa od toga ne umanjuje stvarnost da će Trumpova posljednja oštra tarifna politika ostaviti američki uslužni sektor ranjivim na odmazdu.

Strane države mogu uskratiti dozvole za rad američkim poslovnim firmama i oporezovati digitalne usluge, rekao je Hufbauer. Također mogu privremeno suspendirati autorska prava, prava na zaštitni znak i patente ili zabraniti plaćanje tantijema.

Decenijama je SAD radio na osiguravanju pristupa stranom tržištu i zaštiti intelektualnog vlasništva za američke uslužne firme.

“Neke su države pokušale ograničiti domet holivudske zabave kroz kvote ekrana i druge uređaje. U cjelini, to nije bilo uspješno. Ali ovaj put bi se mogle pozvati na strožije mjere”, ističe Hufbauer. “Američke uslužne i tehnološke firme mogle bi izgubiti puno pristupa tržištu i udjela u tržišnoj vrijednosti, kao posljedicu Trumpovog tarifnog rata.”

‘Kupujte domaće, bojkotirajte SAD’

Iako ne mora nužno postojati alternativa za softver u SAD-u, države su uvele poreze poput onog na digitalne usluge i zahtjeva za lokalizaciju podataka, iako su oni više potaknuti potrebama privatnosti nego kao izvorom prihoda.

U dijelovima svijeta već postoje neki trendovi “kupujte domaće” – i bojkotirajte SAD – koji bi mogli biti formalizirani kroz politike vlada.

Međutim, upozorila je Ziemba, za svaku državu koja planira primijeniti poreze na ove američke usluge, uvijek postoji opasnost da bi se taj potez mogao obiti o glavu jer bi povećao troškove za domaće tržište i potakao dalju odmazdu Trumpa.

Fokusirajući se na proizvodnju umjesto usluga, Trump koristi “svoje prosuđivanje o tome gdje može prikupiti političku podršku”, rekao je Hufbauer.