Izmjene Ustava Republike Srpske: Šta stoji iza Dodikove nove opasne igre

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik u javnu raspravu upućuje novi entitetski ustav, najavivši da se u njemu neće nalaziti odredbe o Vijeću naroda, kao jednog od dva doma Narodne skupštine RS-a (NSRS).

“Novi ustav neće biti u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, jer se Republika Srpska zalaže za originalni Dejtonski mirovni sporazum, a ovaj potez je motivisan činjenicom da se Vijeće naroda izbacuje iz Ustava”, objavio je Dodik na mreži X.

Zbog čega Milorad Dodik najavljuje izradu novog teksta Ustava Republike Srpske?

Najava o novom entitetskom ustavu uslijedila je dan nakon što je Narodna skupština RS-a usvojila zakone o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja “vanustavnih institucija BiH” (Sud, Tužilaštvo, SIPA) na teritoriji tog entiteta.

Nakon toga je Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a najavio pokretanje procedure zaštite vitalnog nacionalnog interesa zbog usvajanja Zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja “vanustavnih institucija BiH”.

Kad zahtjev bude pokrenut, o donesenim zakonima odlučivat će Ustavni sud RS-a.

Dodik je naveo kako će javna rasprava za novi ustav RS-a, “koji će jasno precizirati autentična ustavna rješenja”, trajati “15-20 dana”.

Potez je uslijedio dan nakon što je Dodik pred Sudom BiH prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja funkcije predsjednika RS-a zbog neprimjenjivanja odluka Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Šta podrazumijevaju izmjene entitetskog ustava i koliko traje cijela procedura?

“Novi ustav neće biti u suprotnosti sa Ustavom BiH jer se RS zalaže za izvorni Dejtonski mirovni sporazum, a ovakav potez motivisan je činjenicom da se iz Ustava skloni Vijeće naroda RS. Jedna od kvalifikacija koja stoji u prvom, ali i u današnjem Ustavu je da je glavni grad Republike Srpske – Sarajevo, što nije tačno. Glavni grad RS je Banja Luka, što će takođe biti definisano”, naveo je Dodik u najavi promjene Ustava RS.

Samim tim, vjerovatno će u novom Ustavu Dodik definisati da je Banja Luka glavni grad bh. entiteta RS, čime će se izmijeniti član 9.

U članu 69. piše da “ustavotvornu i zakonodavnu vlast ostvaruje Narodna skupština. Zakonodavnu vlast će u RS vršiti Narodna skupština i Vijeće naroda. Zakoni i drugi propisi koje izglasa Narodna skupština, a koji se odnose na pitanja vitalnog nacionalnog interesa bilo kojeg od konstitutivnih naroda stupaju na snagu tek nakon usvajanja u Vijeću naroda”.

“Sav proces oko zakona u RS zaustavlja Vijeće naroda i mi ćemo riješiti pitanje te formulacije, koju ranije nismo uspjeli”, naveo je Dodik.

Kako govori, Vijeće naroda za njega predstavlja “nametnutu instituciju RS od strane visokog predstavnika”, te kao takvo nije dio dejtonskih rješenja.

Iako Dodik govori da je zakon nametnuo Visoki predstavnik i da nije po Daytonu, prema Aneksu 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik je “konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja sporazuma kojim je prekinut rat u BiH, a čiji je sastavni dio i državni Ustav”.

Pri razradi Aneksa 10, visokom predstavniku je omogućeno da smijeni sa dužnosti javne zvaničnike koji krše zakonski preuzete obaveze ili Dejton te da, kada to smatra neophodnim, nametne ključne zakone ukoliko ih ne usvoje zakonodavna tijela BiH.

Ko podnosi prijedlog za promjenu ustava i koliko glasova je potrebno da se ona potvrdi?

Kako stoji u Ustavu Republike Srpske, promjene su definisane odredbama koje preciziraju način na koji se procedure provode.

Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike Srpske mogu podnijeti predsjednik Republike, Vlada i najmanje 30 poslanika Narodne skupštine. O prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava odlučuje Narodna skupština većinom glasova narodnih poslanika.

Nakon toga Nacrt akta o promjeni Ustava utvrđuje Narodna skupština većinom glasova od ukupnog broja narodnih poslanika. Nacrt akta o promjeni Ustava stavlja se na javnu raspravu.

Nakon provedene javne rasprave o nacrtu akta o promjeni Ustava, Komisija za ustavna pitanja Narodne skupštine utvrđuje prijedlog akta o promjeni Ustava.

O prijedlogu akta o promjeni Ustava odlučuju Narodna skupština i Vijeće naroda. Promjena Ustava usvojena je ako za nju glasa najmanje dvije trećine od ukupnog broja narodnih poslanika i većina članova Vijeća naroda iz svakog konstitutivnog naroda i Ostalih.

Ako promjena Ustava ne bude usvojena, prijedlog za promjenu po istom pitanju ne može se ponoviti prije isteka tri mjeseca od dana kada je prijedlog odbijen.

Akt o promjeni Ustava proglašava Narodna skupština Republike Srpske.

Kako je reagirala opozicija, a kako predstavnici drugih konstitutivnih naroda?

Poslanik Narodnog fronta (NF) u Narodnoj skupštini RS-a Radislav Dončić kaže da Dodik “igra preopasnu igru”, najavljujući sada i izmjene entitetskog ustava “preko noći”.

“Kako može javna rasprava o tako važnom pitanju da traje samo 15-20 dana. Ima stvari u Ustavu Republike Srpske koje treba mijenjati, ali za to treba vremena, a ne da se radi preko noći. Međutim, kada je u pitanju Dodik, koji je cijelu Republiku Srpsku uveo u probleme, ništa me ne iznenađuje. Neću učestvovati u njegovim igrama jer bi nas to moglo skupo koštati”, rekao je Dončić.

Igor Crnadak iz PDP-a rekao je za Klix da bi usvajanje ustava na ovakav način, gdje bi to Republika Srpska uradila samoinicijativno, bio kraj Daytona.

“Otpakivanje ili načinjanje Daytona bi najmanje išlo u korist RS-u i narodu koji ovdje živi. Zbog toga bi bio jako oprezan”, rekao je Crnadak.

Za izmjene ustava RS-a potrebna je dvotrećinska većina u NSRS-u, koju u ovom trenutku vladajuća koalicija na čelu s Dodikom nema, izjavio je Alija Tabaković, predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda NSRS, za Avaz.

“Nakon toga, u skladu s članom 10. Poslovnika o radu Vijeća naroda, sve izmjene moraju dobiti podršku u svakom od klubova u Vijeću naroda entiteta. U ovom momentu, ako to želi uraditi u skladu sa ustavom i zakonskim procedurama, nemoguće je izmijeniti ustav bez podrške u Klubu Bošnjaka u kojem probosanske partije imaju većinu”, rekao je Tabaković.

Šta je prethodilo ideji ustavnih izmjena?

Ideji je prethodila presuda izrečena Miloradu Dodiku na Sudu Bosne i Hercegovine. Dodiku je sud donio osuđujuću presudu kojom se proglašava krivim zbog počinjenja krivičnog djela neizvršavanje odluka Visokog predstavnika iz člana 203.a stav 1. Krivičnog zakona BiH.

Sud je Dodiku izrekao kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, kao i mjeru sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude. Dodik je tada obećao “odgovor” i izaziva strahove od eskalacije tri desetljeća nakon okončanja rata u BiH.

Nakon toga najviše zakonodavno tijelo Republike Srpske, Narodna skupština donijela je niz zakona kojima se podriva Ustav Bosne i Hercegovine. Entitetska skupština donijela je zakone kojima se zabranjuje rad institucija Bosne i Hercegovine na teritoriju Republike Srpske.

Usvojen je zakon o zabrani rada Suda, Tužilaštva i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine te državne Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), kao i Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske.

U kojoj su fazi sporni zakoni koje je nedavno usvojila Narodna skupština Republike Srpske?

Narodna skupština RS-a usvojila je 27. februara Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS-a, Zakon o neprimjenjivanju Zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH i Zakon o dopuni Krivičnog zakonika RS-a, kojim se zabranjuje djelovanje SIPA-e, Suda i Tužilaštva BiH u ovom entitetu.

Šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Igor Crnadak podnio je inicijativu entitetskoj vladi kojom se traži poništavanje nedavno usvojenih zakona kojima se zabranjuje djelovanje SIPA-e, Suda i Tužilaštva BiH na teritoriji RS-a.

„Opasni, rušilački zakoni, usvojeni 27. februara, koji ugrožavaju bezbjednost građana i tjeraju Republiku Srpsku u još veću izolaciju, trebaju biti poništeni, jer obaveza svih institucija i svakog pojedinca je da im Republika Srpska i njeni interesi budu na prvom mjestu“, kazao je Crnadak.

Čelnik liste Za pravdu i red Nebojša Vukanović kaže kako je Dodik namjerno predložio usvajanje ovih zakona u Parlamentu Republike Srpske, znajući veoma dobro da će ih poništiti Ustavni sud BiH i da oni nikada neće stupiti na snagu.

„Ove zakone su u Narodnoj skupštini predložili resorni ministri Senka Jujić, koja je Bošnjakinja i Miloš Bukejlović, koji je Hrvat. To je, dakle, to veliko Dodikovo srbovanje. Isturio je Bošnjakinju i Hrvata da oni odgovaraju za ove zakone koji će sigurno pasti na Ustavnom sudu BiH. Ovo je igra visokog rizika u kojem neće stradati oni koji rizikuju“, poručio je Vukanović.