Trumpova promjena politike prema Ukrajini: Kako evropski čelnici planiraju odgovoriti?

Plan predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa da sklopi dogovor sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom oko Ukrajine i novi pristup njegove administracije transatlantskim vezama zabrinuli su evropske čelnike.

Američki državni sekretar Marco Rubio u utorak je održao sastanak s ruskim izaslanstvom koje je predvodio ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov s ciljem okončanja rata u Ukrajini.

Sastanak u glavnom gradu Saudijske Arabije Rijadu dolazi nakon što je Trump prošle sedmice razgovarao s Putinom i pristao održati mirovne pregovore o okončanju trogodišnjeg sukoba bez uključivanja svojih evropskih saveznika. Trump je također rekao da bi se mogao sastati s Putinom u Saudijskoj Arabiji.

To je izazvalo zabrinutost među evropskim čelnicima i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji je upozorio da Kijev neće priznati nijedan dogovor sklopljen bez njegova angažmana.

“Nema odluka o Ukrajini bez Ukrajine… Evropa mora imati mjesto za stolom kada se donose odluke o Evropi”, rekao je Zelenski na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji ovog vikenda.

Kakav je, dakle, novi pristup Trumpove administracije i kako će Evropa odgovoriti na novu stvarnost?

Šta je na dnevnom redu američko-ruskih pregovora u Rijadu?

Rubio je, zajedno sa savjetnikom za nacionalnu sigurnost Mikeom Waltzom i posebnim izaslanikom za Bliski istok Steveom Witkoffom, razgovarao s ruskim izaslanstvom koje je predvodio Lavrov.

Uz cilj ponovnog pokretanja narušenih odnosa između Washingtona i Moskve, pregovori u Rijadu vjerojatno bi mogli biti priprema za mogući sastanak između Trumpa i Putina. Razgovori će, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, biti “prvenstveno posvećeni obnovi cijelog kompleksa rusko-američkih odnosa”.

“Svijetu zastaje dah jer je počeo sastanak između ovih visokih dužnosnika u Rijadu”, rekla je novinarka Al Jazeere Yulia Shapovalova, dodajući da se ne očekuju pomaci.

“Rješavanje sukoba u Ukrajini, kao i poboljšanje rusko-američkih bilateralnih odnosa – koji su dotakli dno – su na dnevnom redu”, rekla je, izvještavajući iz Moskve.

Zašto su Evropa i Ukrajina zabrinute što nisu pozvane na summit u Rijadu?

Zelenski, koji je u ponedjeljak otputovao u Ujedinjene Arapske Emirate, ponovio je da neće prihvatiti nikakve odluke između SAD-a i Rusije o Ukrajini.

Evropski čelnici također su izrazili zabrinutost zbog isključenja Evrope i Ukrajine iz rasprava, te su izrazili da žele sudjelovati u pregovorima.

“Diktirani mir stoga nikada neće naići na našu podršku”, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz tokom vikenda nakon Trumpove unilateralne uvertire Putinu u srijedu.

Trump je kasnije rekao novinarima da će Zelenski biti uključen u pregovore, bez dodatnih objašnjenja. Keith Kellogg, američki izaslanik za Ukrajinu, također je pokušao uvjeriti da Ukrajini neće biti nametnut nikakav dogovor.

Kellogg odlazi u Kijev u trodnevni posjet.

Kijev, koji je izgubio gotovo 20 posto svog teritorija i hiljade života, volio bi imati dogovor koji bi riješio njegove legitimne sigurnosne brige.

“Tražimo čvrst i trajan mir u Ukrajini. Da bi to postigla, Rusija mora prekinuti svoju agresiju, a to mora biti popraćeno snažnim i vjerodostojnim garancijama sigurnosti za Ukrajince”, objavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron na X dan nakon što je ugostio evropske čelnike u Parizu.

Evropski čelnici zabrinuti su “jer ni Ukrajina ni Evropa nisu zastupljene. I oni misle da će Trump pustiti Ukrajinu niz rijeku”, rekao je za Al Jazeeru Timothy Ash, saradnik programa za Rusiju i Euroaziju u Chatham Houseu.

“Oni se boje sličnog ishoda kao što je Trumpova poruka o Gazi – njega jednostavno nije briga”, rekao je Ash, misleći na Trumpov prijedlog da se “preuzme” Gaza nakon raseljavanja Palestinaca, što bi predstavljalo etničko čišćenje i ratni zločin.

Kako evropski čelnici reagiraju na Trumpovu promjenu politike prema Ukrajini i transatlantskim vezama?

Evropski čelnici ostavljeni su u muci za odgovorima nakon što je nova Trumpova administracija preokrenula američku politiku prema Ukrajini u posljednje tri godine i iznijela prijedloge koji će promijeniti dinamiku transatlantskog saveza koji postoji od 1949.

U nedjelju je Kellogg, Trumpov izaslanik za Ukrajinu, najavio da Evropa neće biti za stolom mirovnih pregovora s Ukrajinom. Prošle je sedmice američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao da je članstvo Ukrajine u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) “nerealno”.

U skladu s Trumpovom retorikom da bi Evropa trebala povećati svoje izdatke za NATO, Hegseth je ukazao da bi Evropa trebala povećati svoje finansijske i vojne odgovornosti u Ukrajini. Također je isključio raspoređivanje američkih trupa u Ukrajini nakon potpisivanja bilo kakvog sporazuma s Rusijom. Potpredsjednik SAD-a JD Vance ponovio je istu tvrdnju: Bruxelles bi trebao “uvelike pojačati kako bi osigurao vlastitu odbranu”.

Pogođeni tonom i porukama Trumpovih glavnih saradnika, evropski su se čelnici u ponedjeljak okupili u Parizu kako bi osmislili svoje sljedeće korake. Macronu su se pridružili čelnici Njemačke, Danske, Poljske, Italije, Španjolske i Nizozemske, uz zvaničnike NATO-a i Evropske unije.

“Spreman i voljan”, objavio je šef NATO-a Mark Rutte na X u ponedjeljak.

Evropske su države povećale svoj doprinos Kijevu posljednjih godina, dajući gotovo 140 milijardi dolara pomoći Ukrajini, više od SAD-a, koji je potrošio oko 120 milijardi dolara od izbijanja rata u februaru 2022.

Ash iz Chatham Housea objasnio je da Evropa “shvaća da je SAD nepouzdan partner”, budući da Trumpovu uvertiru Putinu neki vide kao izdaju ključnog saveznika.

Glavni strah Evrope je ruska agresija izvan Ukrajine, budući da je Washington kroz NATO desetljećima bio garant sigurnosti Evrope. Ali Trump je zahtijevao da Evropa preuzme više odgovornosti za svoju sigurnost. Prema medijskim izvještajima, SAD želi povući dio svojih trupa iz Evrope.

Godine 2014. zemlje članice NATO-a obavezale su se da će odbrani dati doprinos od najmanje dva posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP), ali više od 10 godina kasnije samo su 23 od 32 članice ispunile svoju obavezu. Trump želi da povećaju izdvajanja za odbranu na pet posto BDP-a.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen objavila je u ponedjeljak na X-u, rekavši da “trebamo porast odbrane u Evropi”.

Transatlantski rascjep dolazi nakon što je Trump zaprijetio da će nametnuti carine Evropi, nazivajući ekonomski odnos s Evropskom unijom “zvjerstvom”.

Evropski čelnici rekli su da će uzvratiti ako Trump pokrene trgovinski rat. Trump je već uveo visoke carine za nekoliko zemalja, uključujući Kinu.

Može li Evropa dati sigurnosne garancije Ukrajini?

Prošle su sedmice evropski izvori izvijestili da je Washington podijelio upitnik među evropskim čelnicima, pitajući što zemlje mogu doprinijeti u pogledu sigurnosnih garancija za Ukrajinu. Al Jazeera, međutim, nije vidjela upitnik.

Trumpova administracija želi da Evropa preuzme vodeću ulogu u održavanju sigurnosti u Kijevu, budući da SAD ima druge prioritete, poput sigurnosti granica.

Anatol Lieven, direktor Euroazijskog programa na Quincy institutu za odgovorno državno umijeće, rekao je za Al Jazeeru da postoje ključni problemi o kojima samo Washington i Moskva mogu pregovarati.

“To uključuje, očito, članstvo u NATO-u jer je na NATO-u, predvođenom SAD-om, da poziva nove članice.”

Međutim, Lieven je rekao: “Kada se radi o obnovi Ukrajine i članstvu Ukrajine u Evropskoj uniji, o tome će odlučiti Ukrajinci i Evropljani.”

Na sastanku u Parizu, evropski čelnici nisu se uspjeli dogovoriti o tome treba li poslati trupe u Ukrajinu nakon mirovnog sporazuma.

“Ništa nije proizašlo iz javnih izjava sa sastanka u Parizu što pokazuje da je Evropa išta bliže predlaganju, a kamoli provedbi bilo čega”, rekao je za Al Jazeeru Keir Giles, viši savjetnik u Chatham Houseu.

Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Keir Starmer iznio je ideju o slanju britanskih trupa u Ukrajinu, kao i u Švedsku. No njemački kancelar Scholz nazvao je raspravu o raspoređivanju trupa “potpuno preuranjenom”.

Giles je dodao da u pogledu raspoređivanja trupa u Ukrajini, “evropski vojni teškaši ili previše oklijevaju poput Njemačke ili shvaćaju da to ugrožava njihovu vlastitu sigurnost, poput Finske.”

Ovo postavlja pitanja o tome kako – i odakle – bi se stvorila takva sila.

“Iako je Scholz ovaj razgovor otpisao kao preuranjen, potrebno ga je voditi kako bismo razumjeli koji su evropski ciljevi”, rekao je Giles za Al Jazeeru.