Andrle: Preživjeli iz holokausta neumorno upozoravaju na zla nacizma

Više od 80 posto Jevreja koji su živjeli u Bosni i Hercegovini pred Drugi svjetski rat ubijeno je tokom holokausta, genocida koji je provela nacistička Njemačka (uz pomoć regionalnih saveznika i pomoćnika).

Na tu cifru podsjeća Vladimir Andrle, predsjednik bosanskohercegovačkog Jevrejskog kulturno-prosvjetnog društva La Benevolencija, sa kojim smo razgovarali povodom 80. godišnjice oslobađanja zloglasnog logora Auschwitz u Poljskoj i Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.

I danas u Bosni i Hercegovini živi nekoliko desetaka osoba koje su preživjele holokaust. Njihova želja da nastave živote, izgrade porodice, te ukazuju na zla koje nose rat i genocid svjetionik su mnogima.

Podsjetnik na zvjerstva

„Tokom Holokausta, više od 80 posto Jevreja koji su živjeli na teritoriji današnje BiH je ubijeno, a među njima i članovi i članice moje porodice. Ovi dani su dani sjećanja na sve njih koji su ubijeni samo zbog toga što pripadaju drugoj vjeri i etničkoj grupi“, kaže nam Andrle na upit o značaju obilježavanja ove godišnjice.

Tokom svog rada, života i djelovanja, sagovornik Al Jazeere skoro je svakodnevno bio u kontaktu sa onim bh. Jevrejima koji su preživjeli holokaust, kao i agresiju na BiH na kraju 20. stoljeća.

„Mnoge preživjele žrtve holokausta su nakon oslobođenja krenuli da ponovo grade svoje živote u ratom uništenoj Jugoslaviji. Želja za životom im je bila vodilja da nastave živjeti, a traumu su nosili na svojim plećima koja im je bila podsjetnik zvjerstava koje su preživjeli.“

Empatija preživjelih

Prema njegovimm riječima, danas u Bosni i Hercegovini živi 49 preživjelih žrtava holokausta.

„Ono što sam primijetio kod mnogih od njih jeste njihova izdržljivost i velika želja za životom. To su ljudi koji i u svojim poznim godinama neumorno upozoravaju na zla nacizma i fašizma i ljudi sa mnogo empatije.“

Prema podacima koji su mu dostupni, tokom Drugog svjetskog rata je na području BiH ubijeno na stotine hiljada osoba, bilo od ruke nacističke Njemačke, bilo od njenih lokalnih saradnika.

„Najčešće mete njemačkih nacista i ustaša su bili Jevreji, Srbi, Romi i ideološki neistomišljenici. Na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine, koja je bila pod okupacijom ustaške marionetske tzv. Nezavisne države Hrvatske (NDH), ubijeno je gotovo 12.000 Jevreja, oko 180.000 Srba, 40.000 Roma kao i stotine hiljada drugih, ideološki zločincima neprihvatljivih ljudi.“

Krilatica ‘Nikad više’ bez suštinskog značenja

Uprkos stalnim porukama „Nikad više“, regija i Evropa svjedoče jačanju antisemitizma i povratka neonacističkih politika. Kako se tome suprotstaviti?

„Termin ‘Nikad više’ je postao krilatica koja nema nikakvo suštinsko značenje u današnjim vremenima. Ta krilatica je podrazumijevala okretanje čovječanstva ka dobru sa ciljem da se zločini razmjera kakvi su bili tokom holokausta nikada i nikome više ne dogode. Međutim, genocidi i ratni zločini su se nastavili dešavati i dešavaju se i danas širom zemaljske kugle“, odgovara Andrle.

„Jačanje krajnjih desnih populističkih i krajnje lijevih liberalnih politika su doveli do enormnog povećanja islamofobije i antisemitizma u Evropi što je vidljivo u mnogim parlamentima država u Evropi i Evropskom parlamentu, ali i među građanima i građankama evropskih država.“

Poručuje kako je jedini pravi način suprotstavljanja tom trendu i pojavi „jačanje onih politika i ideologija koje se zalažu za ljudske, demokratske i progresivne vrijednosti – vladavinu prava, ljudska prava, demokratiju, empatiju i želju za zajedništvom“.