‘Podljudi’: Anticivilizacijska slika svijeta na Međunarodni dan ljudskih prava

„Imate osjećaj kao da ste podljudi.“

To je, možda, najbolja ocjena stanja ljudskih prava u svijetu u 2024. godini, koju je u naslovu svog izvještaja koji se fokusirao na pokolj u Gazi prošle sedmice iznio Amnesty International, jedna od najvećih grupa za ljudska prava u svijetu sa sjedištem u Londonu.

Izvještaj je objavljen uoči Međunarodnog dana ljudskih prava, koji se obilježava danas, 76 godina nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila Deklaraciju o ljudskim pravima koja je postavila temelj za mnoge pravne i političke promjene širom svijeta, a njeni principi ugrađeni u ustave, zakone i međunarodne sporazume.

Skretanje očiju s nezamislivih patnji

No, dok bi moderni svijet trebao biti mnogo bolje mjesto za dostojanstven život svakog čovjeka, kakav god on bio, ove godine se 10. decembar obilježava u sjeni stravičih scena. Prizori iz sirijskih tamnica u kojima je svrgnuti režim Bashara al-Assada na nezamislive načine mučio desetke hiljada ljudi, pokolj u Gazi koji mnogi nazivaju genocidom, rat u Ukrajini koji su, kako tvrde mnoge organizacije, obilježili mnogobrojni ratni zločini i kršenja ljudskih prava, licemjerna su i anticivilizacijska slika današnjeg svijeta, u kojem čovjek nikada nije bio ugroženiji.

Ironija je da se na Dan ljudskih prava oči svijeta u 2024. godini skreću s nezamislivih patnji, dok zločini koji više priliče srednjovjekovnom nego današnjem dobu, ostaju nekažnjeni, ponajviše u Gazi.

“Naše istraživanje, koje se sastoji od razgovora sa 212 svjedoka, lokalnih vlasti i zdravstvenih radnika, te verificiranih digitalnih i satelitskih slika koje je potvrdila naša laboratorija za krizne dokaze, razotkriva brutalnu istinu – Izrael čini genocid, otvoreno i drsko”, rekao je Mohamed Duar, glasnogovornik Amnestyja.

Evropska unija je u svom istupu na Dan ljudskih prava konstatirala da su „oružani sukobi, humanitarne krize, klimatske katastrofe, kultura nekažnjavanja, sve veće nejednakosti, a u mnogim dijelovima svijeta i kontinuirana rodna neravnopravnost prisutni više nego ikad prije“.

„Međunarodni poredak utemeljen na pravilima, u kojem ljudska prava zauzimaju središnje mjesto, i dalje nema alternativu. Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i sukobi na Bliskom istoku, Sudanu i u drugim dijelovima svijeta pogubni su za ostvarivanje ljudskih prava civilnog stanovništva, što se osobito odražava na žene i djecu“, navode, uz opasku da „mir ne znači samo odsustvo rata“.

„Na njemu treba svakodnevno raditi, stalno se za njega zalagati i zagovarati ljudska prava, jednakost, nediskriminaciju, pravdu i demokratiju. Ljudska prava moraju se poštovati bez obzira na vrijeme i mjesto, pa tako i tokom sukoba ili krize“, dodali su.

‘Tolerancija autoritarnih lidera na Balkanu’

No, današnje stanje nije presedan. Sonja Biserko, osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji tvrdi da ljudska prava već dugo nisu na agendi međunarodne zajednice, već su ispod radara.

„Oni su suočeni sa mnogim problemima, kao što geopolitička konvergencija koja nosi mnoge izazove. Sada je prioritet bezbednost svugde, pa i na Balkanu. Toleriraju se autoritarni lideri, malo se govori o kršenju ljudskih prava, a glavna reč je stabilnost. Sada je to prirodno stanje u svetu. Ljudska prava spuštena su na samu bazu i da li će i koliko prostora dobiti, zavisi pre svega od lokalnih pokreta“, kaže Biserko za Al Jazeeru, a osvrće se i na aktuelne proteste u Srbiji, koji, kako kaže, nose nadu u pozitivne promjene.

„Ovi protesti u Srbiji su drugačiji, jer je to mlada generacija koja je prosto iskrsnula povodom tragičnog događaja u Novom Sadu, koji je očit primer korupcije i neprofesionalosti, nešto što utiče na ljudske živote, u ovom slučaju 15 ljudi koji su poginuli“, dodala je.

Kada se govori o ljudskim pravima i njihovom kršenju, kao i zločinima koji su unakazili Povelju UN-a, nezaobilazna tema je i genocid u Srebrenici, u kojoj je počinjen najužasniji masakr na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata. Čak i gotovo tri decenije poslije, taj sudski dokazan i presuđen genocid, i dalje se negira.

„Srebrenica je simbol nemoći međunarodne zajednice i ogledalo impotencije u periodu kada se sve to dešavalo. Kasnije, taj genocid je do kraja ogoljen kroz 50 presuda, a sada i kroz pismo pokajanja (osuđenika za ratne zločine i genocid Radislava) Krstića. To je prvi čovek koji je priznao genocid, ali on će se ovde i dalje negirati. To je tačka koja će za srpsku elitu ostati trauma, jer se nijedno društvo nije spremno suočiti se sa zločinima. Sve se svelo na poricanje i pravljene žrtve od dželata, jer žrtva ne može biti odgovorna“, dodala je.

Povodom Dana ljudskih prava, Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) počeo je sa implementacijom Rezolucije Generalne skupštine UN-a o genocidu u Srebrenici iz 1995. kroz programe istine i pravde kao alata za prevenciju sukoba, tvrdeći da se riječi i govori o sjećanju i prevenciji iz Konvencije o genocidu moraju pratiti konkretnim djelima i koracima te da su sjećanje i komemoracija jednako važni kao i odgovornost i potraga za pravdom za počinjene zločine.

‘Genocid u Srebrenici ne može biti izbrisan iz historije’

„Smatrajući da komemoracija i memorijalizacija igraju ključnu ulogu i u odavanju počasti i sjećanju na žrtve, ali i sprečavanju ponavljanja diskriminacije, nasilja i genocida, IGK će sljedeće godine povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici organizovati komemoracije i memorijalizacije u glavnom gradu Kanade i glavnim gradovima kanadskih pokrajina i teritorija“, tvrdi IGK.

„Centralna kanadska komemoracija i memorijalizacija će se tradicionalno održati u Windsoru ispred prvog spomenika žrtvama genocida u Srebrenici u dijaspori“, dodaju.

IGK navodi i da radi na knjizi o genocidu u Srebrenici na bosanskom jeziku za potrebe mladih generacija bh. porijekla u Kanadi, SAD-u i širom dijaspore. Istovremeno, IGK radi i knjigu o genocidu u Srebrenici na engleskom jeziku za potrebe akademskih, univerzitetskih, istraživačkih i drugih subjekata u Kanadi, SAD-u i svijetu.

IGK će inicirati i novu, treću rezoluciju o genocidu u Srebrenici u Kanadskom parlamentu.

Cilj ovih aktivnosti je, navode, informiranje kanadske, američke i međunarodne javnosti  o genocidu i njegovim implikacijama.

„Presude Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije potvrdile su da je genocid počinjen nad Bošnjacima u UN-ovoj sigurnoj zoni Srebrenici i da sudske presude ne mogu biti izbrisane iz ljudske historije, bez obzira koliko neko to pokušavao.“