Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump predstavlja se kao odlučan i kao neko ko postiže rezultate. Oni koji ga podržavaju vjeruju da je sposoban objediniti američke interese bez obzira na različitosti interesa saveznika i protivnika. Možda je upravo tu sliku Trumpa prihvatio dio arapsko-islamske zajednice u Sjedinjenim Američkim Državama do te mjere da je jedan od američkih imama javno pohvalio Trumpa i pozvao na podršku njemu.

U jeku izborne kampanje, Trumpov tim je glasačima i posmatračima predstavio Trumpa kao nekoga ko može okončati sve ratove u svijetu, uključujući i višedecenijski sukob poput palestinsko-izraelskog, kao da ima čarobni štapić.

Ali stvarnost nije jednostavna kao predizborna kampanja. Šta će Trump zaista uraditi kada se vrati u Bijelu kuću i sjedne u Ovalni ured? Kako će se odužiti za izbornu podršku svojim saveznicima u Izraelu i AIPAC-u (Američko-izraelski komitet za javne poslove)?

Činjenice iz bliske prošlosti

Prilikom razmišljanja o bliskoj budućnosti, prvo se trebamo prisjetiti niza činjenica i stavova iz bliske prošlosti, tokom proteklih mjeseci, a zatim razjasniti historiju od prije nekoliko godina.

Republikanski kandidat Trump je prije nekoliko dana arapskim i muslimanskim američkim glasačima obećao da će zaustaviti rat. Tokom protekle godine, Trump je u više navrata rekao da ne bi bilo napada 7. oktobra da je on bio na vlasti.

Trump već nekoliko mjeseci poziva da se izraelski rat u Gazi prekine što prije, a nedavno je rekao izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu: “Morate ga okončati i to brzo. Ostvarite svoju pobjedu i prevaziđite je. Rat mora prestati, ubijanje mora prestati.”

Iako Trump zahtijeva da se rat zaustavi, smatra da o kraju rata odlučuje Izrael. Trump je ismijao pozive za prekid rata svoje demokratske protivnice Kamale Harris jer ih smatra ograničenjem za Izrael.

“Harris je od početka radila na vezivanju ruku Izraelu svojim pozivima za hitan prekid vatre, a to bi samo dalo vremena Hamasu da pregrupira svoje redove i pokrene novi napad sličan onom od 7. oktobra”, rekao je.

Tokom ceremonije obilježavanja godišnjice na Floridi, Trump je obećao da će “podržati pravo Izraela da pobijedi u svojoj borbi protiv terorizma”, dodajući da “pobjedu mora ostvariti brzo, bez obzira na sve”. Kritizirao je pristup američkog predsjednika Joe Bidena i njegove potpredsjednice Harris u vezi s ratom između Izraela i Hamasa, rekavši da je slab i neodlučan.

Trump se nije osvrnuo na pitanje pomoći, ali je istakao da kraj rata treba biti postignut u kontekstu pobjede Izraela, iako nije precizirao šta bi ta pobjeda mogla podrazumijevati.

Od početka svoje kampanje, Trump je podržavao izraelsku vojnu operaciju u Pojasu Gaze. U prvoj javnoj debati s predsjednikom Bidenom, prije nego što je Biden napustio izbornu utrku, rekao je da “Izrael želi nastavak rata i treba mu dozvoliti da završi posao”.

Trump se protivio Bidenovom nastojanju da postigne prekid vatre. Više puta je ponovio da Hamas, da je on bio na vlasti, ne bi izveo napad 7. oktobra.

Prethodna Trumpova politika u vezi s palestinsko-izraelskim sukobom

Palestinsko-izraelski sukob jedan je od najstarijih i najsloženijih sukoba na Bliskom istoku, a obuhvata političke, religijske, ekonomske i geografske aspekte. Korijeni ovog sukoba sežu do početka 20. stoljeća, kada se pojavio cionistički pokret koji je pozivao na osnivanje nacionalne domovine za Jevreje u Palestini. Postao je izraženiji osnivanjem Izraela 1948. godine, kao i ratovima i sukobima oko teritorije i političkih prava.

Da bismo razumjeli šta će Trump učiniti u svom novom predsjedničkom mandatu u vezi s ovim sukobom, moramo se sjetiti šta je radio tokom svog prvog predsjedničkog mandata jer to pruža ključni uvid u njegov stav i buduće očekivane korake.

Tokom svog prvog mandata, Trump je pružao snažnu podršku Izraelu te je donio nekoliko odluka bez presedana:

Priznavanje Jerusalema kao glavnog grada Izraela

Trump je premjestio američku ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalem, što je izazvalo nezadovoljstvo Palestinaca te arapskih i islamskih zemalja i smatralo se jasnom pristrasnošću prema Izraelu.

Dogovor stoljeća

Trump je predložio “Dogovor stoljeća” kao mirovni plan, koji je uključivao uspostavljanje palestinske države pod strogim uvjetima i kojim je Izrael zadržao većinu naselja na Zapadnoj obali. Ovaj plan su Palestinci odbili, smatrajući da oduzima njihova prava.

Proširivanje sporazuma o normalizaciji

Trump je podržao “Abrahamov sporazum”, sporazum o normalizaciji odnosa koji je Izrael sklopio s nekoliko arapskih zemalja, što je politički izoliralo Palestince i doprinijelo jačanju izraelskog utjecaja u regiji.

Tramp je više puta izjavio da će okončati rat?

Zaista, Trump je to izjavio. Ali prethodne politike koje su pokazivale Trumpovu pristrasnost prema Izraelu mogu izazvati pesimizam u pogledu budućnosti jer takve politike dovode do produbljivanja krize i slabljenja šansi za postizanje mirnih rješenja, a mogu dovesti i do eskalacije tenzija na Bliskom istoku. Pružanje bezuvjetne podrške Izraelu moglo bi smanjiti šanse za buduće pregovore s Palestincima, a svaka eskalacija u Libanu mogla bi dovesti do širih regionalnih sukoba uz učešće regionalnih i međunarodnih sila, što dovodi u pitanje stabilnost regije.

Također, vjerovatno je da će Trumpov drugi mandat u Bijeloj kući značiti nastavak politike favoriziranja jačanja utjecaja Izraela i smanjene podrške Palestincima, što bi moglo doprinijeti eskalaciji sukoba i zakomplicirati postizanje mirnih rješenja.

Ali nova činjenica je da je Trump obećao da će okončati ratove. Zaista, Trump je više puta izjavio da će okončati rat, ne samo rat u Gazi i Libanu, već i sve ratove. Kako se obećanje mira uklapa u politiku pristrasnu prema određenim stranama u ratovima?

Trumpove izjave o okončanju ratova odražavaju njegov specifičan pristup međunarodnim sukobima jer često koristi pregovaračku strategiju koja sugerira želju za postizanjem nekog “dogovora” ili nekog velikog kompromisa. Ako uzmemo u obzir njegove izjave o okončanju rata, postoji nekoliko scenarija koji bi mogli objasniti način na koji bi Trump mogao uskladiti svoju snažnu podršku Izraelu sa svojom željom da okonča sukob.

Kako bi Trump mogao primijeniti politiku ‘okončanja rata’?

Ako uzmemo u obzir da je Iran jedna strana u tekućem sukobu između Izraela i osovine otpora, Trump bi mogao usvojiti nekoliko politika kako bi okončao rat na Bliskom istoku, općenito. U nastavku je nekoliko mogućih scenarija koje bi novoizabrani američki predsjednik mogao slijediti.

• Diplomatska intervencija pod izraelskim uvjetima

Trump može pokušati okončati rat pregovorima ili posredovanjem, ali pod uvjetima koji idu u prilog Izraelu, kao što je razoružavanje Hamasa ili dobijanje garancija da se Hezbollah neće miješati u sukob. To bi Izraelu dalo prednost, dok bi Trump mogao tvrditi da je sporazumom koji spriječava eskalaciju “zaustavio rat”.

• Sporazum za privremeno okončanje sukoba

Trump je poznat po svojoj tendenciji da brzo i dramatično sklapa sporazume. Možda će raditi na prekidu vatre nametanjem strogih uvjeta palestinskoj i libanskoj strani u zamjenu za obećanja da će poboljšati ekonomsku situaciju ili ublažiti opsadu, ali to bi bilo privremeno okončanje sukoba, a ne trajno.

• Povećanje pritiska na Iran

Ako njegove izjave o okončanju rata uključuju intervenciju u vezi s Iranom, Trump bi mogao pokušati pregovarati s njim indirektno kako bi zaustavio iransku podršku Hezbollahu i palestinskim frakcijama, što bi moglo smanjiti rizik od eskalacije. To bi mogao iskoristiti kao način za smirivanje situacije i zaustavljanje vojne eskalacije između Izraela i frakcija koje podržava Iran, tvrdeći da je “zaustavio rat”.

• Zamrzavanje situacije na terenu

Trump bi mogao usvojiti pristup “zamrzavanja”, odnosno, postići primirje ili prekid vatre bez značajnije promjene postojećeg stanja. Time bi mogao reći da je okončao sukob, iako nije ponudio stvarno rješenje sukoba niti značajno poboljšao život Palestinaca niti ublažio izraelske politika prema Gazi i Libanu.

• Međunarodna mirovna konferencija pod američkim pokroviteljstvom

Trump bi mogao pozvati na međunarodnu mirovnu konferenciju na kojoj bi pokušao posredovati između strana, uz uključivanje novih regionalnih saveznika Izraela iz arapskih zemalja koje su normalizirale odnose s Izraelom. Na taj način mogao bi tvrditi da nastoji okončati rat kroz sveobuhvatnu inicijativu, iako bi to vjerovatno bilo u skladu s izraelskom agendom.

Trumpove kontradiktorne izjave

Trumpove izjave o okončanju rata mogu se posmatrati kao političke poruke, pogotovo jer on koristi ovaj stil da se predstavi kao mirotvorac sposoban da okonča sukobe. Međutim, s obzirom na njegovu historiju podrške Izraelu i njegove prethodne politike, vjerovatno je da njegova strategija ne podrazumijeva trajno rješavanje sukoba niti ustupke Palestincima, već rad na kratkotrajnom primirju ili zamrzavanju situacije koje bi odgovaralo Izraelu, kako bi mogao reći da je “okončao rat”.

Trump bi mogao ponovo primijeniti politiku smanjenja ili obustave finansijske pomoći Palestinskim vlastima i UNRWA-i, što bi povećalo ekonomsku izolaciju Palestinaca i oslabilo njihovu sposobnost da se nose s rastućim tenzijama. Također, Trump bi mogao iskoristiti trenutni rat za jačanje odnosa Izraela s drugim arapskim zemljama pod parolom “sigurnosne saradnje” za suočavanje s prijetnjama Hamasa, Hezbollaha i Irana. To bi moglo dovesti do proširenja sporazuma o normalizaciji, čime bi Palestinci bili politički izolirani.

Moguće je da će Trump podržati bilo koju izraelsku inicijativu za jačanje njegove kontrole nad Istočnim Jerusalemom i dijelovima Zapadne obale. Mogao bi ohrabriti promjenu pravnog i međunarodnog statusa tih područja na način koji ide u korist Izraelu, što bi zakompliciralo situaciju i povećalo napetost među narodom. Trump bi mogao raditi na sprečavanju ili ometanju međunarodnih pritisaka ili istraga o kršenju ljudskih prava za koje bi Izrael mogao biti optužen tokom rata u Gazi ili Libanu, slično onome što je učinio tokom prethodnog mandata prema Međunarodnom krivičnom sudu.

Na kraju, uprkos Trumpovim obećanjima da će okončati ratove u svijetu, njegove dosadašnje politike i pristrasnost prema Izraelu šalju složene signale u vezi s budućnošću palestinsko-izraelskog sukoba. Iako bi se mogao nastojati predstaviti kao mirotvorac, situacija na terenu i neprestana američka podrška Izraelu vjerovatno će onemogućiti bilo kakvo radikalno i trajno rješenje. Budući da Trumpov stil često podrazumijeva brze sporazume koji su u interesu Izraela, bilo kakvo “okončanje rata” – ako do njega dođe – vjerovatno će ostati u okviru privremenog primirja ili zamrzavanja trenutne situacije, bez rješavanja suštinskih pitanja.