Mapiranje utjecaja klimatskih promjena na globalno raseljavanje

Dok završava godišnja Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, globalna posvećenost rješavanju klimatskih promjena ponovo se suočava sa surovom stvarnošću na terenu zbog raširenih raseljavanja uzrokovanih vremenskim neprilikama.

Prema Globalnom izvještaju o internim raseljavanjima za 2024. godinu, najmanje 6,6 miliona ljudi širom svijeta bilo je raseljeno zbog vremenskih nepogoda do kraja 2023. godine.

Međutim, mnogi su raseljeni više puta prvenstveno zbog poplava, oluja, suša i šumskih požara, što je rezultiralo ukupnim brojem od najmanje 20,3 miliona prisilnih premještanja tokom godine.

Dodatnih 1,1 miliona ljudi raseljeno je usljed prirodnih katastrofa koje se direktno ne pripisuju klimatskim promjenama, kao što su zemljotresi i vulkanska aktivnost.

„Očekuje se da će broj ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć eksponencijalno rasti u državama osjetljivim na klimatske promjene“, za Al Jazeeru je kazala Julie Gassien, globalna aktivistica za klimu i okoliš u Norveškom vijeću za izbjeglice.

„Klimatske promjene će doprinijeti mnogo većim brojevima raseljenih i dovesti do brojnijih, snažnijih i intenzivnijih opasnih događaja“, dodala je.

Gdje su klimatske promjene uzrokovale najveću raseljenost?

Države s najvećim brojem slučajeva raseljavanja uzrokovanih vremenskim neprilikama u 2023. godini bile su Kina (4,6 miliona) i Filipini (2,1 milion). Tamo je tajfun Doksuri, jedna od najsnažnijih oluja sezone, raselio više od milion ljudi i ubio desetke.

U Africi, Somalija je zabilježila najveći broj slučajeva raseljavanja na kontinentu sa 2 miliona, uglavnom zbog „najgorih poplava u više decenija“ koje su primorale stotine hiljada ljudi da napuste svoje domove.

Događaji vezani za vremenske prilike također povećavaju rizike za već ugrožene zajednice, uključujući one pogođene sukobima, rekao je Ezekiel Simperingham, globalni menadžer za migraciju i raseljavanje pri Međunarodnoj federaciji Crvenog križa.

„Kumulativni utjecaji ostavljaju traga na živote, zdravlje i sredstva za život ljudi“, rekao je za Al Jazeer, napominjući da te zajednice također nailaze na poteškoće u dobivanju potrebne podrške.

Poplave i oluje uzrokovale su znatnu većinu slučajeva raseljavanja sa 9,8 miliona (poplave) i 9,5 miliona raseljavanja (oluje), a iza njih su suše (491.000) i šumski požari (435.000).

Klizišta su uzrokovala najmanje 119.000 slučajeva raseljavanja, erozija 7000, a ekstremne temperature 4700.

Incidenti povezani s vremenskim uvjetima u porastu

Broj incidenata povezanih s vremenskim neprilikama znatno je porastao u proteklih 16 godina, otkad ih je Centar za praćenje interne raseljenosti (IDMC) počeo pratiti u 2008.

Poplave su posebno zabilježile jasan trend rasta uprkos nekim fluktuacijama, rastući sa 272 incidenta uzrokovana vremenskim uvjetima u 2015. godini do vrhunca od 1710 incidenata u 2023. godini, što je povećanje za više od šest puta.

Sličan trend bilježe i oluje, uključujući uragane, ciklone i tajfune, koji su sa 163 zabilježena incidenta u 2015. porasli na 1186 u 2023.

Poplave i oluje zajedno odgovorne su za 77 posto svih incidenata povezanih s vremenskim uvjetima globalno od 2008. do 2023.

Pushker Kharecha, zamjenik direktora Programa za klimatologiju, podizanje svijesti i rješenja na Institutu Earth (Zemlja) pri Univerzitetu Columbia, kaže da su klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem „sigurno odigrale značajnu ulogu“ u pogoršanju temperaturnih ekstrema.

„Klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanje pogoršale su i poplave, suše i ekstremne nivoe mora u najnaseljenijim regijama“, Karecha je kazao Al Jazeeri.

Upozorio je da se očekuje nastavak „pogoršanja ekstrema“ čak i ako „ nekim čudom postignemo cilj od 1,5 stepeni Celzijusa do 2100. godine“, što ima za cilj ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa do kraja stoljeća kako bi se smanjili ozbiljni klimatski utjecaji.

Raseljavanje se dešava širom svijeta

Od 359 miliona globalnih slučajeva raseljavanja povezanih s vremenskim uvjetima zabilježenih od 2008, gotovo 80 posto je iz azijske (106 miliona) i azijskopacifičke regije (171 milion).

Kina, Filipini, Indija, Bangladeš i Pakistan su pet država sa najvećim brojem zabilježenih slučajeva raseljavanja tokom ovog 16-godišnjeg perioda, i na njih otpada 67 posto njih globalno.

Prema podacima Svjetske banke, u protekle dvije decenije, više od polovine populacije Južne Azije (gotovo 750 miliona ljudi), pogođeno je najmanje jednom prirodnom katastrofom kao što su poplave, suše ili cikloni. Predviđa se da će ova regija zabilježiti godišnje gubitke od 160 milijardi dolara u prosjeku do 2030. ako se nastave sadašnji trendovi.

Sveukupno, države Globalnog juga, uključujući velike dijelove Afrike, Azije, regije Azija-Pacifik, MENA-e (Bliski istok u Sjeverna Afrika) i Latinske Amerike, zabilježile su pet puta (5,13) veći broj slučajeva raseljavanja u odnosu na njihovu populaciju nego države Globalnog sjevera u 2023.

Kharecha, s Univerziteta Columbia je ovu pojavu nazvao jednom od velikih „globalnih nepravdi“, s obzirom na to da je Globalni jug najmanje doprinio ovom problemu, a najviše ispašta i nastavit će i u budućnosti.

Prema analizi New York Timesa, 23 industrijalizirane nacije, većinom u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi, doprinijele su sa 50 posto svih stakleničkih plinova koji su doprinijeli globalnom zagrijavanju, puštenih iz fosilnih goriva i industrije u posljednjih 170 godina.

Kharecha je objasnio da se na Globalnom jugu već nalaze najtoplije regije na Zemlji, pa i relativno mali porast globalne temperature utječe na te regije više nego na hladnije.

„Isto tako, ove države su najranjivije na klimatske utjecaje jer općenito imaju manje finansijskih i/ili tehnoloških resursa da ublaže taj problem“, dodao je.

Čine li članice COP-a dovoljno da riješe problem raseljavanja?

Alice Baillit, savjetnica za politiku u Centru za praćenje internog raseljavanja, kaže da rješavanje raseljavanja izazvanog katastrofama zahtijeva rješavanje „kako njegovih osnovnih uzroka, uključujući ranjivosti stvorene klimatskim promjenama, tako i gubitaka i šteta koje ono stvara“.

„Trenutna obećanja [na COP-u] su žalosno neadekvatna, dijelom zato što ne uzimaju u obzir stvarne troškove raseljavanja“, Baillit je kazala za Al Jazeeru.

Prošle sedmice je više od 200 bivših čelnika i klimatskih stručnjaka u pismu kazalo da samit COP-a predvođen UN-om više nije „dorastao svrsi“ i da zahtijeva „temeljnu reformu“.

Kharecha s Univerziteta Columbia također je izrazio skepticizam u vezi toga šta samiti kao što je COP mogu postići.

„Pogledajte samo bilo koji grafikon emisija CO2 tokom vremena. One i dalje neometano rastu iako se ovi sastanci održavaju već decenijama“, kazao je.

„Sve dok sporazumi ne budu pravno obavezujući, ‘obaveze’ će biti prilagođavane i tako dalje. A sve i ako jednog dana budu pravno obavezujuće, ko će ih provoditi?“

Kharecha je pozvao na „globalni sistem određivanja cijena za ugljik koji kažnjava emisije stakleničkih plinova, ali na pravedan način, koji neće nepravedan teret ublažavanja staviti na zemlje sa nižim/srednjima prihodima.“