Kašmir – regija prirodne ljepote i vječnog sukoba
Osim vune, Kašmir je poznat i kao teritorij vječnog spora i sukoba Indije i Pakistana koji traje od kraja prve polovine 20. stoljeća.
Kašmir je regija smještena između veličanstvenih vrhova planina unutar kojih su se smjestile kotline ispresijecane riječnim tokovima i netaknutim ledničkim jezerima. On nas očarava i svojim bogatim kulturnim naslijeđem, ali istovremeno na svojim leđima nosi težinu složene povijesti i tragova dugogodišnjih sukoba.
Južna Azija, regija u kojoj se nalazi Kašmir, je pravi kompleks bogate prirode i brojnih ostataka drevnih civilizacija. Dovoljno je konstatirati da se tu nalaze visoki Himalaji, jedine planine preko 8.000 metara na planeti, monsunske kiše zbog čega ova regija i nosi pridjev „monsunske“ te neke od najdužih i sa aspekta razvoja civilizacije najznačajnijih rijeka svijeta – Ind, Gang i Brahmaputra. Indijski potkontinent, kako se ovaj prostor zove zbog planinske barijere Himalaja koje ga odvajaju od ostatka Azije, je i sa aspekta drevne kulture i nastanka nekih religija veoma zanimljiv. Brojne civilizacije se ovdje isprepliću, a južna Azija je „dom“ nastanka budizma i hinduizma.
Nastavite čitati
list of 4 itemsMože li se ostvariti ideja Velikog Izraela? | AJB Start
Blinken očekuje ulazak sjevernokorejske vojske u borbe s Ukrajinom narednih dana
EK: Srbija mora uskladiti vanjsku politiku sa EU
Kada na nekom prostoru živi 1,8 milijardi ljudi onda je jasno da su tu potrebni i brojni resursi koji bi zadovoljili potrebe stanovništva. Svaki peti stanovnik planete živi u ovoj regiji, a samo Indija i Pakistan imaju gotovo 1,65 milijardi ljudi. Ove države spadaju u skupinu onih koje imaju nuklearno oružje te je priča o njihovom odnosu i borbi za resurse odavno prešla na viši nivo.
Između Indije, Pakistana i Kine smjestio se Kašmir koji je kroz svoju prošlost uglavnom bio poznat po vuni koja se dobija od dlake kašmirske koze. Kašmirska vuna je iznimno cijenjena u tekstilnoj industriji, a upravo je reljef kao modifikator klime uvjetovao takvu dlaku kod koza. Osim vune, Kašmir je poznat i kao teritorij vječnog spora i sukoba Indije i Pakistana koji traje od kraja prve polovine XX stoljeća.
Brojni tragovi britanske vladavine
Južna Azija je dugo vremena bila britanska kolonija. Više od četiri stoljeća ovdje je dominirala kruna koja je ostavila brojne tragove u ovdašnjoj kulturi. Drugi svjetski rat je, makar „na papiru“, označio i kraj kolonijalnih režima, a „Gandijev otpor“ omogućio da se ova regija oslobodi britanske krune. Iako se to uglavnom desilo mirnim putem, ono što je uslijedilo nakon toga je bila totalna suprotnost Gandijeve priče
Nakon povlačenja Britanaca desio se sukob između tada formiranih država Indije i Pakistana. Isti je bio posljedica činjenice da su, u pograničnoj zoni u kojoj se nalazi Kašmir, većinsko stanovništvo činili muslimani, ali je hinduistički vladar regije odlučio da Kašmir pripoji Indiji. Te 1947. počinje prvi indijsko-pakistanski rat. Tadašnji maharadža Kašmira, Hari Sing, je želio neovisnost jer je Kašmir i u britanskom periodu imao visok stupanj autonomije. Ipak napadi propakistanskih snaga su ga natjerali da preda Kašmir Indiji. To je bio direktan povod sukoba koji je trajao 14 mjeseci. Rat se završio diobom Kašmira čije su dvije trećine pripale Indiji, a ostatak Pakistanu. Godine 1957. je regija Džamu i Kašmir postala savezna država Indije, a linija prekida sukoba je granična zona dvije države.
U ljeto 1965. godine desio se drugi indijsko-pakistanski rat. Opet je regija Džamu i Kašmir bila uzrok sukoba. Pakistanski gerilci su ulazili u taj prostor sa potencijalnom željom da izazovu unutarnje nemire. Rat se završio bez značajnih pomaka na terenu. Treći rat je bio indirektno povezan sa primarnim gomilanjem vojske u Kašmiru. Taj sukob će 1971. godine dovesti do formiranja države Bangladeš koji će nastati od nekadašnjeg Istočnog Pakistana. Vojska Indije je aktivno učestvovala u tome da podijeli Pakistan čime bi se značajno oslabila njegovu moć. Činjenica da se između „dva Pakistana“ nalazila Indija je značajno pogodovala njenom vojnom uspjehu.
Posljednji veći sukob se desio od maja do jula 1999. godine. Ovaj rat je poznat i kao „Kargilski“ po istoimenom gradu u Kašmiru. Opet je uzrok bio identičan iako zvanični Pakistan nikada nije priznao učešće u njemu. Više od 1300 ljudi je izgubilo život u dvomjesečnom sukobu, a mediji u Indiji ovaj sukob nisu ni nazvali ratom. Realno stanje ovog prostora je da se u njemu permanentno dešavaju neke oružane provokacije sa obje strane.
Sve od 17. jula 1947. godine, kada je britanski parlament donio odluku o neovisnosti Indije, ova regija je iznimno nestabilna. Samo mjesec dana nakon te odluke donesena je i ona koja je formirala dvije države na vjerskoj osnovi. Pokrajine sa većinskim stanovništvom hinduističke religije su pripojene Indiji, a Pakistanu su pripale teritorije gdje su u većini živjeli muslimani. Prvi problemi nisu počeli u Kašmiru nego u pokrajinama Junagadh i Hyderabad. Tu su vladari islamske vjeroispovijesti htjeli da pripoje prostore Pakistanu, ali na to nisu pristali stanovnici hinduističke većine. Nakon intervencije vojske Indije 1948. godine regije su pripojene toj državi.
Sam naziv Kašmir vjerovatno potiče od izraza „Kashyapa“ što na sanskrtu znači „kornjača“. Kod drevnih Grka prostor se spominje pod imenom „Kasperia“. U njemu dominira kompleksan reljef koji je ispunjen zavalama koje uokviruju visoke mlade vjenačne planine Himalaji, Karakorum, Ladaka i Pir Panjal. Nadmorska visina se značajno odrazila na klimatske odlike. Između planina je smještena plodna dolina rijeke Jhelum koja se i zove Kašmirska dolina. Zanimljivo je da se ova dolina površine 7.200 kvadratnih kilometara nalazi na čak 1.700 metara nadmorske visine. Veoma bitna karakteristika je i pojava dugih riječnih tokova kao što su Ind i Čenab.
Podijeljen između tri države
Danas je Kašmir podijeljen između tri države. Indiji pripada Džamu Kašmir koji ima više od 100.000 kvadratnih kilometara. Ovo je najbogatiji dio regije, a za Indiju je veoma značajan u sigurnosnom smislu. Kašmir predstavlja „stratešku dubinu“ prema Kini i Pakistanu, a svakako Indiji ne odgovara da se regije pretjerano počnu pitati i dijeliti na vjerskoj osnovi. Kašmir bi mogao biti politička osnova priče o samostalnosti i za neke druge savezne države.
Pakistanu pripadaju dijelovi Azad Kašmir i Gilgit Baltistan. Osim samog geostrateškog značaja, Pakistan ima dva osnovna razloga zbog koje je Kašmir iznimno bitan. Prvi je prometni jer se tu nalaze dvije putne komunikacije koje su arterije Pakistana, a tu je i mreža željezničkih pruga u Sarhadu i Pendžabu. Drugi razlog je mnogo značajniji. Kašmir je izvorište rijeka i osnova vodoopskrbe Pakistana. U ovoj državi sa više od 250 miliona ljudi nema mnogo riječnih tokova, a suha klima koja dominira bi bez rijeka onemogućila agrarnu proizvodnju. Ako je „Egipat dar Nila“ onda je Pakistan dar Inda. U ovom slučaju indijska okupacija je direktna prijetnja vodoopskrbi Pakistana čime vlasti u Islamabadu sigurno nisu zadovoljne. Inače, glavni grad indijskog dijela je Srinagar, a pakistanskog Muzafarabad.
Treći dio Kašmira koji se nalazi na sjeveroistoku pripada Kini. Naziva se „Aksai chin“, a bukvalan prijevod je „Kineska bijela kamena pustinja“. Pojam „Aksai“ potiče iz ujgurskog jezika. Ogroman je strateški značaj kineskog dijela, koji slično kao Tibet predstavlja visinsku kontrolu prostora. Kina i Indija često imaju političke sukobe i izjave na najvišem nivou zbog situacije u Kašmiru. Peking neke odluke vlade u Delhiju oko ove regije doživljava kao prijetnju za nacionalnu sigurnost.
Podjela Indije je napravila ogroman potres u demografiji prostora. Nastupila je velika seoba naroda, a preko 14,5 miliona ljudi je otišlo sa druge strane granice. Muslimani su išli ka Pakistanu, a hindusi i sikhi u Indiju. Samo u Pendžabu je 8,5 miliona ljudi napustilo svoje domove. Ovakva seoba naroda nije zabilježena u modernoj historiji. S obzirom na činjenicu da Pendžab znači „pet voda“ (Jhelum, Čenab, Ravi, Sutlej i Beas) koje su pritoke 3200 kilometara duge rijeke Ind, jasno je koji je njegov hidrografski i agrarni značaj.
Kada se nađete između tri sile koje imaju ogroman demografski, ekonomski i vojni potencijal jasno je da su mnogi zainteresirani da vas „anektiraju“ sebi. Indija, Kina i Pakistan imaju više od tri milijarde stanovnika, bilježe enorman ekonomski rast, a ne treba zanemariti ni činjenicu da sve tri države posjeduju nuklearno oružje. Osim geostrateškog i prometnog značaja, stalni rast populacije za posljedicu ima stalno povećanje potreba za resursima – od vode do hrane. Upravo te stvari nudi priroda Kašmira – bogata geografska regija kojoj ta činjenica nije donijela blagostanje nego vječne probleme.