Hoće li Ukrajina zbog mira odustati od Donjecka, Luganska i Krima?

I sam visoki zvaničnik NATO-a Stian Jenssen morao se izvinjavati i objašnjavati šta je tačno mislio kada je izjavio da bi Ukrajina mogla prepustiti teritorij Rusiji u zamjenu za članstvo u Alijansi i okončanje rata u svojoj zemlji.

Kako je pisao The Guardian, Jennsen je rekao norveškim novinama da „nije trebao govoriti tako pojednostavljeno kao što je učinio“, nakon što su njegovi prvi komentari izazvali ljutitu reakciju Kijeva.

Na panel događaju održanom u Norveškoj, Jenssen je rekao da bi svaki postignuti mirovni sporazum morao biti prihvatljiv za Ukrajinu, dok su članice Saveza raspravljale o tome kako bi se 18-mjesečni rat mogao privesti kraju, piše The Guardian.

“Mislim da bi rješenje moglo biti da se Ukrajina odrekne teritorija i zauzvrat dobije članstvo u NATO-u”, rekao je Jenssen svojoj publici, ističući da se u diplomatskim krugovima nastavljaju rasprave o poslijeratnom statusu Ukrajine.

Stoltenbergovo pojašnjenje

Nedugo nakon ovog „nespretnog“ istupa istim povodom morao se oglasiti i sam šef NATO-a Jens Stoltenberg koji je pojasnio da Jenssenovi komentari nisu politika i da je put do mira vojna podrška Ukrajini.

Stoltenberg je rekao je da će Ukrajina odlučiti kada želi pregovarati o miru s Rusijom, dok je nastojao umanjiti komentare ključnog saradnika o sporazumu zemlje za članstvo u NATO-u.

Stoltenberg je tvrdio da je put do rješenja bio “vojna podrška Ukrajini”.

“Ako želite trajan, pravedan mir, onda je vojna podrška Ukrajini način da to postignete. U to nema sumnje”, rekao je. “Ukrajina, i samo Ukrajina, može odlučiti kada postoje preduslovi za pregovore i ko može za pregovaračkim stolom odlučiti što je prihvatljivo rješenje. Naš zadatak je podržati ih.”

Osim oštrih reakcija iz Ukrajine zanimljivo je da su se, naizgled sasvim slučajno, pojavili i glasovi koji su govorili o uslovima o postizanju mira sa Rusijom. Jedan od onih koji su govorili na tu temu bio je i sam predsjednik zemlje Volodimir Zelenski.

Zelenski je izjavio da ne zna ništa o bilo kakvim skrivenim sporazumima koji bi primorali Ukrajinu da razmijeni svoje teritorije za mir. Insistira da Rusi moraju da snose odgovornost.

„Ne znam o kakvim se sporazumima negdje razgovara, o kakvoj razmjeni naših teritorija. Imamo jedan dokument – formulu mira. Imamo jednu želju – mir. Formulisali smo kako mi to vidimo. Spremni smo za otvorenu diskusiju sa našim kolegama, tako da svijet bude na istoj strani – na strani pravednog mira uz potpunu obnovu teritorijalnog integriteta Ukrajine”, naglasio je Zelenski, a prenosi Ukrinform.

Nema razgovora dok su ruske trupe u Ukrajini

Nekoliko dana nakon Zelenskog identičan stav ponovio je i šef njegovog kabineta Andrij Jermak.

Kada je riječ o mogućim pregovorima sa Rusijom o okončanju rata, Jermak odbacuje ideju da Kijev razgovara sa Moskvom dok su ruske okupacione trupe još uvijek u bilo kojem dijelu Ukrajine.

„Naš stav je jasan i svima je poznat: sve dok su ruske trupe na našoj teritoriji ne može biti riječi o pregovorima“, rekao je Jermak

Bojim se da Jenssenova izjava nije bila slučajna, kaže publicist Vlado Vurušić pojašnjavajući moguće motive koji se kriju iza njegovog javnog istupa. Činjenica je i da je NATO odmah pokušao ublažiti važnost njegovih stavova demantirajući da je to službeni stav Alijanse.

„Ne kažem, odnosno ne mislim da se na Ukrajinu vrši pritisak da pristane na taj tzv. korejski model ili model odricanja od određenog teritorija, ali očito je to nešto što postoji kako bi se reklo ‘u malom mozgu’ za ono što se kaže ‘ne daj, Bože’. Očito na zapadu postoje i političari ili neka tendencija da bi možda ako se stvarno rat produži, ako bude iscrpljivanje s jedne i druge strane i pogotovo ako to iscrpi Evropu, da se pokuša i s tim modelom“, kaže Vurušić.

Rusija neće pristati na mir

Vurušić smatra da to o čemu je Jenssen govorio jeste „jedna od stotinu i koliko varijanti“ za okončanje rata, ali isto tako je ubijeđen da u ovom trenutku „Rusija neće na to pristati“.

„Odnosno Putin neće pristati, da budem precizniji, jer on cijelo vrijeme govori da njihova tzv. specijalna vojna operacija i dalje ide po planu i dalje su svi njeni prioriteti, zbog kojih je rat počeo, na snazi. To znači promjena vlasti u Kijevu. Dakle, osvajanje i zauzimanje cijele Ukrajine i postavljanje nekog kolaboracionističkog marionetskog režima u Kijevu. Rusi od toga nisu odustali, Putin nije odustao, tako da ni njima dobiti tih 15 ili 20 posto teriorija ništa ne predstavlja. Ne znam šta su dobili s tim ako, recimo to hipotetski, ostatak Ukrajine uđe u NATO. Dakle, opet ništa nisu dobili, ako gledamo iz ruske perspektive“, kaže.

Ipak, neke činjenice uvijek treba imati na umu, napominje Vurušić pojašnjavajući da „diplomacija cijelo vrijeme radi“.

„Rat iscrpljuje i Rusiju, i Ukrajinu, i naravno Evropu. Sigurno diplomacija radi cijelo vrijeme, to je definitivno, i nekakvi prijedlozi padaju i nekakvi dogovori padaju i vidimo razne predstavnike CIA-e da se nalaze sa ruskim FSB-ovcima po Moskvi i diljem svijeta i tu je sigurno velika uloga Turske. Nešto se radi i mislim da u ovome trenutku ni Ukrajina ni Rusija nemaju nikakav model ni bilo kakav kompromis, gdje bi se te dvije zemlje mogle naći“, zaključuje Vurušić.

‘Diplomatija nemoćna bez stvarne sile’

Ukrajinska mornarica i vojna obavještajna služba izveli su, u međuvremenu, “specijalnu operaciju” s jedinicama koje su se iskrcale na Krim, potvrdili su zvaničnici te zemlje. Kao dokaz svoje tvrdnje objavili su kratak snimak na kojem se vidi motorni čamac kako se po noći kreće u blizini obale.

Navodno iskrcavanje dogodilo se u trenutku kada je Ukrajina, 24. augusta, slavila nezavisnost od Sovjetskog saveza.

Obavještajna služba je rekla da je tačka iskrcavanja bila na zapadnom vrhu Krimskog poluotoka.

Načelnik Glavne obavještajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Kirilo Budanov izjavio je tim povodom da akcije ukrajinskih odbrambenih snaga neće biti ograničene na udare na ”privremeno okupirani Krim, jer je stvarna kopnena operacija dio plana”.

„Značaj specijalne operacije na privremeno okupiranom Krimu je u tome da ljudi vjeruju da pobjeda, njihovo oslobođenje i povratak normalnom životu nisu daleko. Niko ih nije zaboravio i niko ih tamo neće ostaviti. A kada dođe do određenih udara na Krim, to se neće završiti na tome. Bit će kopnena operacija i vratit ćemo naše teritorije. Uskoro će svi vidjeti naš povratak kući“, poručio je Budanov.

Odgovarajući na pitanje o mogućnosti da se Krim oslobodi diplomatskim putem, najviši vojni obaveštajac je napomenuo: „Svaka diplomatija je nemoćna bez stvarne sile.“