Potrebno zaštititi kantone da sami ne nose teret migracija

Ključno je da Bosna i Hercegovina povuče više finansijskih sredstava u svrhu rješavanja migrantske krize, po uzoru na neke druge zemlje, poput Turske i Srbije, smatraju upućeni.

Migranti na zapadu Bosne i Hercegovine (Fahrudin Vojić)

Prema podacima Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), u posljednje vrijeme zabilježen je porast broja migranata i izbjeglica koji dolaze u Bosnu i Hercegovinu na svom putu prema Evropi. Postoji mogućnost da značajan broj migranata uđe u Bosnu i Hercegovinu u narednom periodu, što bi moglo predstavljati izazov za domaće vlasti i međunarodnu zajednicu.

Migrantska kriza već je opteretila resurse i stvorila razne socioekonomske i sigurnosne probleme u mnogim dijelovima Evrope. Situacija zahtijeva koordiniran i održiv odgovor Evropske unije i globalne zajednice kako bi se riješili temeljni uzroci migracija, zaštitila prava izbjeglica i tražitelja azila te osiguralo da je migracija zakonita, sigurna i uredna.

Porast broja ulazaka u BiH

Prema podacima kojima raspolaže Međunarodna organizacija za migracije (IOM), regija Zapadnog Balkana bilježi stabilne migracijske tokove od 2016. godine sa subregionalnim vrhuncem i porastom u 2022. godini kada je na Zapadnom Balkanu zabilježeno 192.182 registriranih ulazaka (to nije jednako broju osoba), a što je 60 posto više u odnosu na 2021. godinu kada je taj broj iznosio 117.053 registriranih ulazaka.

„Napominjemo da se radi o broju registracija, a ne o broju osoba. U 2023. godini bilježimo 14 posto više dolazaka u poređenju sa istim periodom prošle godine (januar-maj). IOM nastavlja da prati i izvještava o migracijskim trendovima putem alata Displacement Tracking Matrix (DTM) – Matrice za praćenje raseljavanja“, kaže Edita Selimbegović, potparolka IOM-a.

Prema njenim riječima, Bosna i Hercegovina ima dobre smještajne kapacitete. Trenutno postoje četiri privremena prihvatna centra (PPC) za migrante, tražioce azila i izbjeglice – po dva u Kantonu Sarajevo i Unsko-sanskom kantonu – sa ukupno 4.577 kreveta. U svim PPC-ima se trenutno nalazi 1.013 osoba, što znači da je 3.579 kreveta slobodno, navela je Selimbegović.

Složen proces

Kada je riječ o trenutnoj migrantskoj situaciji i broju povećanog priliva migranata u Bosni i Hercegovini, u Službi za poslove sa strancima kažu da je situacija stabilna, posebno ako se uporedi sa onom iz 2020. i 2021. godine.

Ističu da trendovi u cijeloj regiji pokazuju kako je broj migranata na balkanskoj ruti povećan u 2023. godini. Najveći broj dolazi iz Afganistana, Maroka, Kube, Bangladeša i Pakistana. Prema procjeni, 179 migranata nalazi se u pokretu i izvan kampova.

„Pitanje upravljanja migracijama je složen proces. Iako je migrantska kriza iza nas, trendovi pokazuju da priliv migranata u Bosnu i Hercegovinu neće stati ni u narednom periodu. Zapravo, migranti koriste teritoriju Bosne i Hercegovine kao tranzitno područje na putu prema zemljama EU i pokušavaju ilegalno preći državnu granicu sa Hrvatskom. Kao posljedicu navedenog od početka godine bilježimo uvećanje broja zahtjeva Republike Hrvatske za prihvat migranata koji nezakonito prelaze iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku“, kažu u Službi za poslove sa strancima.

Ulazak Hrvatske u šengen privlači migrante

Dodaju kako je ulaskom Hrvatske u šengenski prostor, Bosna i Hercegovina postala još poželjnija tranzitna ruta za migrante, a broj registrovanih migranata i u ovoj godini je značajan.

„Teško je predvidjeti dalja kretanja migracija, ali se može očekivati povećanje broja migranata u Bosni i Hercegovini i u narednom periodu, ali ne u nekoj značajnijoj mjeri. Unapređenje saradnje relevantnih organa u zemljama regiona će doprinijeti boljem upravljanju migracijama na cijeloj balkanskoj ruti a ono što možemo reći je da smo spremniji u odnosu na raniji period za što efikasnije upravljanje migracijskim procesima u Bosni i Hercegovini“, ističu iz Službe za poslove sa strancima.

Prema informacijama koje smo dobili u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine, tokom posljednje dvije godine migrantska situacije je „mirna i stabilna, bez značajnijih promjena“. Samim tim, kažu, i situacija na području Unsko-sanskog kantona je povoljna, a o tome govori i činjenica da se u dva privremena prihvatna kampa na ovom području nalazi ukupno 210 osoba.

„Ministarstvo sigurnosti BiH i Služba za poslove sa strancima, zajedno sa drugim nadležnim institucijama upravljanje migracijskim procesima, prvenstveno Graničnom policijom BiH i Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela u Bosni i Hercegovini, poduzimaju mjere za očuvanje povoljne sigurnosne situacije u kampovima u kojima borave migranti te sigurnosti za lokalnog stanovništvo. Također, svakodnevno se prate migrantska kretanja u svijetu i regionu kako bi u slučaju eventualnih promjena u migrantskim tokovima mogli pravovremeno i adekvatno reagirati“, odgovorili su iz ministarstva.

Nužan sistemski i strateški pristup

Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona nema nadležnosti da prati kretanja migranata, niti da se bavi statistikom ulazaka migranata u Bosnu i Hercegovinu. Ono što su nam rekli, kada su informacije u vezi migranata u pitanju, jeste brojno stanje lica u privremenim prihvatnim centrima Borići i Lipa, gdje je polovinom junom broj migranata u prvom kampu bio 60, dok je broj migranata u drugom prihvatnom kampu bio 95 lica.

„Ako trenutno stanje uporedimo s onim iz vremena readmisije, kada su iz susjedne Republike Hrvatske vraćali migrante koji su prešli granicu iz Bosne i Hercegovine, možemo kazati da je stanje u stagnaciji. Tome u prilog govori i činjenica da nema prijava za prekršaje i narušavanje javnog reda i mira – kako migranata, tako i građana prema migrantima. Policija USK-a se može baviti migrantima samo u onom dijelu kada se dese određeni događaji, kada mi možemo poduzeti mjere i radnje iz svoje nadležnosti. Sve ostalo, u što spada i kretanje migranata, nije u našoj nadležnosti“, pojasnio je Bahrudin Dželalagić, potparol MUP-a Unsko-sanskog kantona.

Admir Čavalić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, smatra kako je moguće da dođe do povećanja broja migranata na području Bosne i Hercegovine, uzimajući u obzir činjenicu da su se promijenile određene okolnosti kao što je ulazak Hrvatske u šengen. Ipak, dodaje i kako postoje i određene informacije unutar domaće političke scene koje govore u prilog tome.

„Ključno je da Bosna i Hercegovina povuče više finansijskih sredstava u svrhu rješavanja migrantske krize i smatram da to moramo raditi po uzoru na neke druge zemlje, poput Turske i Srbije koje su znale blagovremeno odreagovati, na način da dobiju značajnu finansijsku podršku“, kaže Čavalić.

Potreban je sistemski i strateški model

Ukazujući kako „zemlje poput Bosne i Hercegovine nemaju ni finansijske, materijalne ili bilo kakve druge infrastrukture osnove za rješavanje ove problematike samostalno“, Čavalić primjećuje kako je „najgore što se može desiti, kao par godina unazad, jeste velika koncentracija migranata na području kao što je Unsko-sanski kanton“.

Dodaje kako bi to predstavljalo izuzetan problem, kako za lokalno stanovništvo, tako za ekonomske, društvene i sve druge odnose na području Federacije BiH, ali i na području cijele Bosne i Hercegovine.

„Potreban je jedan sistemski i strateški model koji će pokušati prebaciti teret odgovornosti sa jednog kantona na cijelu Federaciju BiH, u idealnoj opciji na cijelu Bosnu i Hercegovinu. Tako stvari treba da se rješavanju, jer ne može ovo biti kantonalno pitanje. Ovo je jedno šire, globalno pitanje i u tom smislu treba da ga rješava država uz podršku drugih država i državnih organizacija poput Međunarodne organizacije za migracije i drugih“, zaključuje Čavalić.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada