Ni nakon majskih poplava ništa novo: Građani opet kolateralne žrtve

Entiteti trebaju djelovati u sinergiji sa kantonima i gradovima koji su pogođeni u cilju osiguravanja pomoći koja ne smije biti selektivna i parcijalna već sistemska, ukazuju stručnjaci.

Stručnjaci godinama upozoravaju na uzroke koji dovode do katastrofalnih posljedica prilikom prirodnih hidroloških nepogoda (Fahrudin Vojić)

Nadležne institucije i vlasti u Bosni i Hercegovini čini se da nisu uzele pouku iz dešavanja u maju 2014. godine, kada su poplave i klizišta izazvali značajnu štetu širom zemlje, odnijevši i ljudske živote, a gotovo milion stanovnika bilo je pogođeno posljedicama vanrednih hidroloških stanja. Slična situacija desila se 2020. godine kada su dvije osobe poginule, a stotine domova je teško oštećeno zbog poplava uzrokovanih obilnim padavinama.

O razmjerama ovih prirodnih katastrofa najbolje govori podatak da su prilikom oba poplavna događaja bili zabilježene historijski maksimalne vrijednosti vodostaja na većini hidroloških stanica, te pričinjena značajna šteta na stambenim i pomoćnim objektima, mašinama i poljoprivrednim dobrima.

Stručnjaci godinama upozoravaju na uzroke koji dovode do katastrofalnih posljedica prilikom prirodnih hidroloških nepogoda, među kojima značajnu ulogu igra neadekvatna i nezakonita gradnja uz korita rijeka, potoka i kanala. Postavlja se pitanje kako se boriti sa ovom prirodnom katastrofom koja pogađa sve dijelove svijeta?

„Kao prvo, treba shvatiti da nema apsolutne zaštite od poplava nego da se može samo smanjiti rizik od plavljenja sprječavanjem gubitaka ljudskih života i smanjenjem potencijalne materijalne štete na receptorima rizika od poplava kao što su objekti, privreda, infrastruktura, zaštićena područja, okoliš itd. To se može postići samo jedinstvenim i sinhronizovanim djelovanjem nadležnih institucija i organa na svim nivoima vlasti, sve u skladu sa odredbama Zakona o vodama Federacije BiH i podzakonskih propisa koji tretiraju problematiku zaštite voda, uz dobru koordinaciju na državnom nivou“, pojašnjavaju iz Agencije za vodno područje rijeke Save.

Podsjećaju da je zbog značaja koji imaju za upravljanje vodama u skladu sa postojećim zakonom o vodama, upravljanje vodotocima prve kategorije, kao i zemljišnim česticama uz ove vodotokove koje pripadaju javnom vodnom dobru, nadležna Agencija za vodno područje Save u Sarajevu, dok je upravljanje vodotocima druge kategorije u nadležnosti kantona na čijoj se teritoriji isti nalaze.

„Ova Agencija na prijedlog jedinica lokalne samouprave, na osnovu raspoloživih finansijskih sredstava, svake godine planira i uloži značajna sredstva u visini od 10-ak miliona konvertibilnih maraka (oko pet miliona eura) u segment zaštite od štetnog djelovanja voda na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH. Preduslovi za realizaciju projekata iz ove oblasti su prethodno riješeni imovinsko-pravni odnosi i izdate potrebne saglasnosti i dozvole za građenje, što je zadatak lokalne zajednice“, ističu u Agenciji.

Zakoni u koliziji

Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić ne dijeli isto takvo mišljenje već tvrdi da problem nastaje upravo kada se Agencija rukovodi zakonom o vodama, a ne obazire se na zakon o građenju i prostornom uređenju, već to pitanje prebacuje na kanton ili na lokalni nivo koji ima domen u kojem je nadležan za građevine određenog tipa u skladu sa propisanim zakonom.

„Sve kreće od momenta kada Agencija nekom fizičkom ili pravnom licu dodijeli koncesiju za neku građevinu na određen vremenski period. To je prvi korak u cijeloj priči, ali ne i jedini jer bi se oni koji nešto grade, trebali obratiti dalje nadležnim lokalnim ili kantonalnim institucijama i organima kako bi ispitali da li je tu dozvoljena gradnja i, ako jeste, kakva vrsta gradnje je dozvoljena. Dakle, i dalje se mora provesti postupak izdavanja građevinske dozvole što podrazumijeva i zahtjev za izdavanje urbanističke dozvole, idejni i glavni projekat. Ista procedura kao da gradite kuću u centru grada, s tim da kada gradite u blizini rijeke Une morate ispoštovati još neke dodatne kriterije“, kaže Sedić.

I tu obično nastaje problem, ističe, u momentu kada građani od Agencije za vodno područje rijeke Save dobiju odgovor i smatraju da su čisti, pa krenu sa gradnjom objekta. Zatim inspekcija izađe na teren obustavi gradnju i tada kreće neka vrsta otpora u kojoj su inspektori često u strahu za vlastitu sigurnost, pa traže policijsku zaštitu kada izlaze na teren.

„U nedostatku regulacionih planova, ljudi u želji da grade i pojačaju turističku ponudu grada ulaze u tu neku zonu nelegalne gradnje jer kada nešto nije propisano regulacionim planovima, ljudi smatraju da to je to po automatizmu odobreno a nije tako. I onda je teško stvari vratiti na početak. Ono što jedino preostaje u ovoj situaciji je da inspektor izađe na teren donese rješenje o uklanjanju objekta što smo mi uradili u području naselja Račić i onda krene pobuna. Ovo je problematika koja traži angažman više različitih nivoa vlasti i više različitih institucija čak i unutar jednog te istog nivoa vlasti“, stava je gradonačelnik Bihaća.

Problem poplava zahtjeva sistemsko djelovanje

Prema riječima Admira Čavalića, zastupnika u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, potrebno je pod hitno da se usvoji novi zakon o vodama jer postojeći nije adekvatan i sadrži brojne nelogičnosti.

„Novi zakon o vodama bi trebao sačuvati naše vodno bogatstvo. Čuvajući vode, mi ustvari čuvamo naše građane i privrednike u smislu da osiguramo da se ovakve i slične situacije ne dešavaju u budućnosti“, kaže Čavalić.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede bh. entiteta Republika Srpska, ističu kako su u saradnji sa Vodama Srpske, tokom proteklog perioda, a posebno nakon velikih poplava 2014. godine obezbijedili preko 250 miliona konvertibilnih maraka (128 miliona eura) finansijskih sredstava i uložili maksimalne napore da vodozaštitne objekte rehabilituju, dograde i dovedu u stanje da se obezbjedi visok nivo zaštite stanovništva i privrede i značajno smanje rizici od poplava u ovom entitetu.

„Zaštita od poplava je kontinuiran proces koji zahtijeva stalno praćenje, prognoziranje, predviđanje padavina i oticanja, održavanje zaštitnih vodnih objekata i dogradnju sistema zaštite gdje se pokaže da je to potrebno. Klimatske promjene igraju sve veću ulogu u prostornom i vremenskom rasporedu padavina, a ovom problemu će se u budućnosti posvetiti posebna pažnja“, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Ispunjavajući obaveze proistekle iz odredbi Direktive o poplavama Evropske unije u završnoj fazi je izrada Planova upravljanja rizikom od poplava u Bosni i Hercegovini.

„Tim planom definisani su setovi strukturnih i nestrukturnih mjera koje je potrebno poduzeti u narednih šest godina kako bi se rizik od poplava smanjio. Na ovaj način Bosna i Hercegovina je ispunila jedan od osnovnih uslova definisanih od strane međunarodnih finansijskih institucija nakon katastrofalnih poplava iz maja 2014. godine“, ističu iz Agencije za vodnu područje rijeke Save.

Komplikovana procedura nadoknade štete

Kad je u pitanju procedura nadoknade štete, što je građanima nakon svega posebno važno, gradonačelnik Bihaća ukazuje kako je ona „poprilično komplikovana“, jer postoje dva federalna podzakonska akta, kao i treći u nizu akt – pravilnik jedinice lokalne samouprave.

„Konkretno, ovdje u Gradu Bihaću taj je dokument urađen na osnovu dva pomenuta akta. Kroz rad komisije koja je radila procjenu nastale štete analizirali smo naš pravilnik, te kroz Gradsko vijeće utvrdili kako postoje mogućnosti da unutar pravilnika djelujemo kako bi ljudima olakšali proceduru podnošenja zahtjeva. Taj pravilnik ćemo izmijeniti, ali će se on primjenjivati za ove aktuelne štete, dok će se one nastale u decembru isplaćivati po starom pravilniku“, kaže Sedić.

Dodaje kako je gradska uprava okončala tu proceduru i sad čeka da Vlada Unsko-sanskog kantona dodijeli sredstava Gradu Bihaću, koja su namijenjena za te svrhe. Međutim, problem je što sva sredstva koja će im biti na raspolaganju, nisu dovoljna da izmire svu pričinjenu štetu.

„Postoje kriteriji koji su definisani pravilnikom i na osnovu toga će se vršiti procjena jer nema logike da neko ko u gradu ima dvije kuće i pet vikendica u naselju Račić dobije naknadu štete za te vikendice. To nije mjesto življenja već objekti koji se rentaju, plus bespravno sagrađeni objekti što je dodatni problem. Mi na raspolaganju imamo oko 250.000 konvertibilnih maraka (128.000 eura), što znači da pola od procijenjene štete neće biti moguće platiti, već će oni koji su prijavili štetu dobiti 30-ak posto sredstava od ukupne nastale štete na imanjima“, pojasnio je Sedić.

Gradonačelnik Bihaća se proteklih dana u Sarajevu sastao sa Nerminom Nikšićem, premijerom entiteta Federacija BiH, s kojim je razgovarao o načinima pomoći i sanaciji posljedica nakon nedavnih poplava, te o realizaciji određenih infrastrukturnih projekata za preventivno djelovanje.

„Konkretno, razgovarali smo o mogućnostima nastavka realizacije ranije započetih projekata. Radi se o izgradnji obaloutvrde u naselju Pokoj, rekonstrukciji nasipa u Velhovu, te izgradnji nasipa ili izdizanju nivoa ceste u Kostelima kako bismo upravo na ovim kritičnim tačkama djelovali preventivno“, ističe Sedić.

Za neke od pomenutih projekata je osiguran dio financijskih sredstava kroz Agenciju za vodno područje sliva rijeke Save, a najavljena je i mogućnost da se rebalansom budžeta za neke od ovih projekata osiguraju i dodatna sredstva.

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada