Denk: Neke države su se pokazale ekonomski otpornijim u vremenu krize

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je finansijska institucija koja podstiče tranziciju prema ekonomiji otvorenog tržišta te promoviše privatnu i poduzetničku inicijativu u zemljama centralne i istočne Evrope te zemljama bivšeg Sovjetskog saveza pridržavajući se i primjenjujući principe višepartijske demokratije, pluralizma i tržišne ekonomije.

EBRD ima za cilj provođenje strukturne i sektorske privredne reforme, uključujući i demonopolizaciju, decentralizaciju te privatizaciju, vodeći računa o pojedinačnim potrebama zemalja koje se nalaze na različitim nivoima tranzicije.

O djelovanju EBRD-a i ekonomskoj situaciji u Evropi i na Zapadnom Balkanu govori Christoph Denk, direktor Odjela za strategiju i sprovođenje politike u EBRD-u.

• Kako ocjenjujete trenutnu ekonomsku situaciju u Evropi i trebamo li se plašiti recesije?

– Trenutno ne očekujemo recesiju u Evropi, iako je predviđeno daljnje usporavanje rasta. Naša najnovija prognoza, objavljena u februaru, predviđa rast na Zapadnom Balkanu od 2,2 posto ove godine i 3,4 posto u 2024. godini. Jugoistočna Evropa će ove godine imati rast od 1,5 posto, a 2024. godine 3,1 posto. Centralna Evropa i baltičke države su se prošle godine pokazale otpornijima nego što su mnogi predviđali, rastući u prosjeku četiri posto, ali ove godine se predviđa rast od 0,6 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), da bi se iduće godine ubrzao na 2,7 posto. Ukupno, očekuje se usporavanje rasta u regijama EBRD-a na 2,1 posto u 2023. godini i porast na 3,3 posto u 2024. godini.

Dok razmišljamo o izgledima za našu regiju, neizvjesnost je posebno velika. Ekonomski efekti rata na Ukrajinu, koji se ogledaju u stalnom porastu inflacije, visokim cijenama energenata, nižem rastu u eurozoni i strožim uslovima finansiranja znače da je današnji globalni makroekonomski pejzaž sve samo ne uobičajen. Željeli bismo pohvaliti otpornost naših zemalja u kojima posluju, koje nastavljaju rasti uprkos teškom okruženju. Kako cijene roba popuštaju sa svojih nedavnih vrhova, a cijene plina se vraćaju na nivoe prije ruske invazije na Ukrajinu, nadamo se da će se poslovanje u tim zemljama vratiti bliže svom srednjoročnom potencijalnom rastu 2024. godine. Naša sljedeća ekonomska prognoza bit će objavljena u maju, tokom godišnjeg sastanka Banke, a zatim ćemo detaljnije predstaviti naše najnovije razmišljanje.

• Ima li Evropa adekvatan odgovor na usporavanje rasta?

– Što se tiče toga da li Evropa ima adekvatan odgovor na usporavanje rasta, mogu reći da je EBRD osigurala značajno finansiranje tržištima Evropske unije, od čega dio uz podršku Evropske unije, i tako će se nastaviti. Prije samo nekoliko mjeseci, EBRD je postao partner InvestEU, velikog programa finansiranja za zemlje članice Evropske unije, koji će nam pomoći da proširimo 2,1 milijardu eura na 12 tržišta Evropske unije za zelenu ekonomiju (uključujući održivu infrastrukturu), digitalizaciju i inovacije.

Na Zapadnom Balkanu veoma blisko sarađujemo sa Evropskom unijom u mnogim oblastima, između ostalog, kroz Investicioni fond za Zapadni Balkan i zajednički pružamo programe kao što su konkurentnost i digitalne kreditne linije.

• Kakva je uloga EBRD-a na Zapadnom Balkanu i kako komentirate ekonomsku situaciju u zemljama regije?

– EBRD je ključni investitor u regiji, sa kumulativnim ulaganjem od 17 milijardi eura do danas. Naš sveobuhvatni cilj je da podržimo razvoj snažnog privatnog sektora u svakoj zemlji, podržavajući zelenu tranziciju i osiguravajući da projekti koje finansiramo pomažu ekonomijama da postanu inkluzivnije. Finansiramo kritičnu transportnu i energetsku infrastrukturu. Neki dobri nedavni primjeri ovih investicija su autoput na Koridoru Vc u Bosni i Hercegovini, brza željeznica u Srbiji, prekogranični podmorski energetski kabel u Crnoj Gori, plutajuće solarne instalacije u Albaniji i električni autobusi na Kosovu. Također ulažemo u obnovljive izvore energije širom regije.

Mnogo toga se promijenilo u posljednjih 30 godina. Tragovi metaka na sarajevskim zgradama i dalje nas podsjećaju kroz šta je regija prošla, jer bilježimo teško stečenu makroekonomsku stabilnost regije koja se gradila godinama. Današnji izazovi su drugačiji. Nisu u pitanju samo energetska kriza, visoka inflacija ili geopolitičke tenzije, to je i emigracija kvalifikovanih radnika u zapadnu Evropu. Znamo da se migracija velikih razmjera može, u nekim prilikama, preokrenuti, a Poljska je dobar primjer. Međutim, to zahtijeva dosljedan ekonomski rast, podržan ojačanim institucijama, boljim standardima upravljanja i višim stopama formalizacije, stvarajući sve veći broj atraktivnih prilika za zapošljavanje u tom procesu. Spremni smo da pomognemo zemljama Zapadnog Balkana kroz ulaganja, politički angažman i izgradnju kapaciteta, u partnerstvu sa Evropskom unijom i drugim donatorima.

• Zašto je važno ulagati u digitalizaciju na Zapadnom Balkanu?

– Digitalizacija mijenja način na koji preduzeća funkcionišu na globalnom nivou, povećava brzinu i efikasnost isporuke usluga i proizvoda i način na koji preduzeća rade jedni s drugima i komuniciraju sa svojim klijentima. Nedavno smo imali uspješnu konferenciju u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, o digitalizaciji u regiji Zapadnog Balkana, koju su zajedno organizirali EBRD, Evropska investiciona banka (EIB) i Vijeće za regionalnu saradnju (RCC).

Prema izvještaju našeg Tima za pravnu tranziciju o širokopojasnom internetu u Bosni i Hercegovini, po nekim mjerama, zemlje Zapadnog Balkana su u rangu s prosjekom Evropske unije, poput procenta stanovništva koje koristi internet ili digitalnih vještina mladih. Ali na drugima su iza. Mala i srednja preduzeća, na primjer, zapošljavaju relativno manje IT osoblja od kolega u zapadnoj Evropi. Vjerovatnije je da će vještine u starijim starosnim grupama biti ključno ograničenje. S druge strane, vidimo i da izvoz IT usluga raste, a zemlje sustižu korak. Ali značajan jaz u širokopojasnoj pokrivenosti između ruralnih i urbanih područja, kao i između nivoa prihoda, ostaje izazov u regiji, a IKT vještine, kao i regulativa IKT-a, trebaju raditi.

Prateći ovu temu povezanosti, jedan od zadataka svih šest ekonomija je poboljšanje fizičkog pristupa internetu, kako kroz uvođenje fiksnih širokopojasnih veza u područja u kojima to nedostaje, tako i kroz šire pružanje mobilnog širokopojasnog pristupa: 3G, 4G i 5G usluge. EBRD je spreman razmotriti ulaganje u ovakve projekte, o čemu smo razgovarali sa ministrom komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Edinom Fortom. Već podržavamo širenje ruralnog širokopojasnog pristupa u Srbiji sa kreditom od 118 miliona eura, a Evropska unija je osigurala grant od 33 miliona eura za isti projekt.

• Kako ocjenjujete digitalizaciju privatnog sektora i koji su to projekti koje EBRD podržava?

– Ono što EBRD želi učiniti više je podrška učešću privatnog sektora u digitalizaciji. Postoje mnoge potencijalne prednosti za ovo, kao na primjer povećana konkurencija između mobilnih operatera i internet provajdera može rezultirati nižim troškovima za potrošače. Privatne IT kompanije stvaraju poželjna radna mjesta, koja će stimulisati diplomce da ostanu u matičnoj privredi. Kompanije mogu smanjiti troškove zahvaljujući digitalizaciji i pružiti bolje i inovativnije usluge. Kao odgovor na ova pitanja, EBRD je u Bosni i Hercegovini pokrenula svoju prvu kreditnu liniju za digitalizaciju malih i srednjih preduzeća, GoDigital u BiH, koja je sada dostupna preko četiri lokalne banke. Nadamo se da ćemo ovaj finansijski proizvod u dogledno vrijeme uvesti i na druga tržišta kako bismo podržali digitalizaciju malih i srednjih preduzeća koja su okosnica ekonomija.

Naš angažman u sektoru, pored 560 miliona eura finansiranja za ICT infrastrukturu i 40 miliona eura posvećenih kreditnoj liniji GoDigital u BiH, također je fokusiran na savjetodavne usluge za mala i srednja preduzeća. Mala i srednja preduzeća u različitim sektorima će neizbježno koristiti više digitalnih rješenja za proizvodnju i trgovinu, od kojih neka mogu razviti lokalne firme. Takav primjer sam vidio u Sarajevu, kada sam posjetio kompaniju koja je dobila savjetodavne usluge preko EBRD Grupe za finansije i razvoj malih i srednjih preduzeća. Kupili su niz visoko preciznih alata za proizvodnu liniju, što im je pomoglo da naprave više čeličnih proizvoda po mjeri. Sa lokalnom IT kompanijom razvijaju i softver koji će objediniti sve procese, od dizajna proizvoda do njegove krajnje isporuke klijentu. Taksi aplikacije, e-trgovina, e-uprava olakšavaju život, ali i to su stvari koje postoje u ekonomijama koje nisu tako udaljene.

• Kako gledate na pad akcija evropskih banaka?

– Situacija se brzo mijenja, tako da komentari o tržišnim kretanjima također mogu biti zastarjeli za nekoliko dana. Međutim, mogu reći da je EBRD nedavno povećala svoj vlasnički udio u ProCredit banci koja je snažno prisutna na Zapadnom Balkanu i specijalizovana je za finansiranje malih i srednjih preduzeća. Ulažemo u vlasnički kapital kada su prilike za to, ali i da bismo povećali uticaj na određeni sektor, u ovom slučaju kreditiranje malih i srednjih preduzeća. Čak i ako banke na Zapadnom Balkanu ne zavise od tržišta kapitala u prikupljanju sredstava, jer se pretežno oslanjaju na domaće depozite, izvjesna prelijevanja su neizbježna, također budući da su bankarski sektori pretežno u stranom vlasništvu. Međutim, prema našem mišljenju, do sada bankarski sektori u regiji ostaju zdravi, likvidni i dobro kapitalizovani.

• Koliko je opravdano novo povećanje kamatnih stopa i šta to donosi stanovništvu?

– Kreatori monetarne politike povećali su kamatne stope kako bi se suprotstavili izuzetno visokoj inflaciji koja posebno pogađa siromašnija domaćinstva. Ono što radimo, kao razvojna finansijska institucija, jeste da pomažemo da ekonomije imaju pristup kreditima čak i u teškim vremenima, sa posebnim fokusom na najugroženije ekonomske segmente kao što su mikro, mala i srednja preduzeća, preduzeća koja vode žene, preduzeća koja vode mladi… Produžili smo rekordan iznos finansiranja prošle godine, više od 13 milijardi eura. Mi smo u dovoljno jakoj poziciji da nastavimo sa visokim nivoom kreditiranja ove godine, ne samo Ukrajini već i ostalim našim tržištima. Zapadni Balkan je jedna od naših prioritetnih regija, te stoga nastojimo povećati svoju podršku regiji.

• Da li su ekonomske sankcije Rusiji opravdale očekivanja?

– Efikasnost ekonomskih sankcija je tema oko koje se akademici ne mogu dogovoriti decenijama. Očekivanja se također znatno razlikuju, uključujući i vremenski okvir za uvođenje sankcija. Nemamo pouzdane podatke o tome šta se dešava u ruskoj ekonomiji i ne možemo da uporedimo ovaj scenario sa scenarijem bez sankcija. Međutim, tamo se nesumnjivo osjećaju sankcije, uključujući i ograničenja izvoza tehnologija i komponenti u vojno-industrijski sektor.

• Tursku su nedavno pogodili razorni zemljotresi. Kako EBRD namjerava pomoći toj državi?

– Zaista, to je bila velika tragedija za naše klijente i partnere, za naše osoblje i za cijelu državu. EBRD će u naredne dvije godine uložiti do 1,5 milijardi eura u jugoistočnu regiju Turske. Cilj je očuvanje ljudskog kapitala, sredstava za život i radnih mjesta u pogođenim gradovima. Ovaj paket će uključivati kreditne linije u vrijednosti od 600 miliona eura, koje je već odobrio naš Upravni odbor, lokalnim bankama, koje će zatim osigurati ova sredstva preduzećima koja su pogođena zemljotresima i onima koji učestvuju u naporima za oporavak i obnovu u ovoj oblasti. EBRD će također podržati rekonstrukciju infrastrukture u pogođenim gradovima, uključujući općine Hatay i Gaziantep, te regionalne željezničke mreže.