Početak kraja? Hipotetička budućnost palestinske politike

Maskirani borac brigade Qassam podešava svoju jurišnu pušku AK-47 prije nego što sjedne na stolicu u uredu predsjednika Palestinske samouprave (PA) Mahmouda Abbasa u Gazi.

“Zdravo, Condoleezza Rice. Sad se moraš obračunati sa mnom. Nema više Abu Mazena [Abbasa]”, šali se borac u zamišljenom telefonskom razgovoru s tadašnjom državnom sekretaricom Sjedinjenih Američkih Država. Oko njega se fotografiraju borci naoružanog krila Hamasa.

Godina je 2007, a Hamas se upravo borio i pobijedio frakciju Abbasove stranke Fatah za kontrolu nad Gazom.

Fatah je izgubio palestinske parlamentarne izbore 2006. i bio je nezadovoljan rezultatom, napdajući pobjednika, Hamas.

Ovo je značilo ne samo politički lom, već i geografski. Palestinci su se podijelili na okupiranu Zapadnu obalu, kojom djelomično upravlja PA, i Gazu pod Hamasom.

Situacija je od tada ostala zamrznuta – sve do sada kada se politička budućnost Palestinaca čini neizvjesnijom nego ikad.

Izraelski deklarirani cilj trenutnog bombardovanja i kopnene ofanzive u pojasu Gaze, u znak odmazde za Hamasove iznenadne napade 7. oktobra u južnom Izraelu, bio je da uništi ovu oružanu grupu.

Ako Izrael bude uspješan, povratak PA u opkoljenu enklavu se reklamira kao mogućnost. Ali hoće li se vratiti? I može li?

Gaza pod Hamasom

Pod Hamasom, pojas Gaze je bio opkoljen, osiromašen od strane Izraela i napadnut u pet navrata u proteklih 17 godina.

U ovom najnovijem napadu, palestinska politička budućnost izgleda vrlo nesigurno.

Izrael je rekao da ima za cilj potpuno uništenje Hamasa i da je zbog toga 7. oktobra pokrenuo sveobuhvatni napad na Pojas Gaze.

Izraelski napadi, nasilje naseljenika i proširenje naselja na okupiranoj Zapadnoj obali su među razlozima zbog kojih je Hamas započeo svoje napade 7. oktobra, rekao je Izzat al-Rasheq, član Hamasovog političkog biroa.

“Upozorili smo Izraelce i međunarodnu zajednicu da će ovaj nemilosrdni pritisak rezultirati eksplozijom, ali oni nisu poslušali”, rekao je al-Rasheq za Al Jazeeru, dodajući da su upadi u džamiju Al-Aqsa, hiljade nepravedno zatočenih Palestinaca i blokada Gaze, također odigrali svoju ulogu.

U scenariju u kojem Izrael uspijeva nekako eliminirati Hamas, SAD su predložile da PA preuzme opkoljenu enklavu.

Za sada se Izrael ne slaže, ali šta Palestinci misle o PA? Može li se vratiti u Gazu? I može li se Hamas uništiti?

Dogovor protiv konfrontacije

Srž podjele između dva najdominantnija igrača u palestinskoj politici su njihovi različiti pristupi palestinskom slučaju.

“Ne možemo ništa učiniti”, rekao je Hamayel, oponašajući, kako je rekao, defetistički ton PA.

Baza podrške PA na Zapadnoj obali temelji se na transakcijskom odnosu s Izraelom, rekao je analitičar. Međutim, neke frakcije Fataha učestvuju u oružanoj borbi na Zapadnoj obali, gdje je pokret glasniji i raznolikiji od PA, dodao je.

Fatah još uvijek postoji u Gazi, gdje je sada u opoziciji. Njegove pristalice tamo su podijeljene između lojalnosti Abbasu i bivšem vođi Fataha Mohammedu Dahlanu, koji je u egzilu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima već 10 godina, rekao je Hamayel.

PA je međunarodno priznata i prima sredstva i porezne prihode. Zauzvrat, ona upravlja sigurnošću na svojoj teritoriji, teoretski oslobađajući Izrael od suočavanja sa svakodnevnim životom Palestinaca, rekao je Hamayel, osim kada Izrael provodi racije i hapšenja Palestinaca koji se opiru.

Poslijeratno pitanje

Fatah želi postići jedinstvo s Hamasom, prema glasnogovorniku grupe, iako je nekoliko pokušaja tokom godina da se to postigne propalo.

“Kroz nacionalni dijalog, postići ćemo konsenzus o tome kako upravljati sobom, kako voditi našu stvar i predstaviti je svijetu”, rekao je za Al Jazeeru Jamal Nazzal, glasnogovornik Fataha i član njegovog parlamentarnog tijela, Revolucionarnog vijeća.

Jedinstveni palestinski entitet je navedeni cilj SAD-a, posebno kada se otvaraju rasprave o sudbini Gaze nakon rata, kaže Kenneth Katzman, viši saradnik u njujorškom Soufan centru.

Ovaj entitet bi kontrolirao i Gazu i Zapadnu obalu, prihvatio bi postojanje Izraela i nastavio pregovore iz Osla s Izraelom, rekao je on, misleći na sporazume između Izraela i krovne Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) iz 1990-ih.

“Mislim da je namjera da se vratimo tamo gdje su pregovori stali”, rekao je Katzman za Al Jazeeru, dodajući da će oni biti prethodnica Washingtonu koji posreduje u rješenju o dvije države.

Rafe Jabari, francusko-palestinski politički analitičar, složio se da nakon završetka rata treba slijediti rješenje o dvije države, ali je rekao da bi trebalo izraditi novi sporazum koji bi zamijenio sporazum iz Osla jer su Palestinci bili primorani na previše ustupaka u tom procesu.

Izrael se neće htjeti odreći kontrole nad teritorijama koje okupira, dodao je, i neće moći uništiti Hamas kako kaže da želi. “Hamas je dio palestinskog društva. Oni ne mogu eliminirati Hamas”, rekao je za Al Jazeeru, dodajući da oni nisu samo političko krilo.

Hamas se slaže. “Oni ne mogu preurediti palestinsku kuću kako im odgovara. Hamas će ostati, a ono što dolazi nakon Hamasa će također biti Hamas”, rekao je al-Rasheq, dodajući da Palestinci neće prihvatiti da im “SAD ili Izrael ili bilo ko drugi” govori ko treba njima upravljati.

“Palestinski narod nikada neće prihvatiti entitet koji uđe u Gazu na izraelskom tenku”, rekao je on.

Budući da je nemoguće iskorijeniti Hamas, rekao je Jabari, grupa će morati biti uključena u bilo kakve poslijeratne pregovore.

“Svi akteri bi trebali biti uključeni u rješavanje sukoba”, rekao je on, ukazujući na prethodne pregovore u kojima se to dešavalo, čak i kada se jedna strana smatrala “terorističkom grupom”, kao na primjer tokom mirovnog sporazuma između Francuske i Alžira 1962. godine ili, nedavno, u razgovorima između SAD-a i talibana.

Prelazni period koji uključuje međunarodne mirovne snage u Gazi spomenuli su i Katzman i Jabari kao mogući prvi korak prije pregovora.

Ali, dodao je Jabari, ove snage su doživjele veliki neuspjeh u nedavnim sukobima.

Popularnost PA opada

Vladu PA na Zapadnoj obali mnogi Palestinci vide kao dosluh s Izraelom.

Najveći dio frustracije je s Abbasom, koji se smatra slabim jer nije uspio unaprijediti bilo kakve mirovne procese tokom svoje skoro dvije decenije na vlasti, rekao je Jabari. Također se smatra da se nije dovoljno zalagao protiv izraelskih praksi, od proširenja naselja do uznemiravanja Palestinaca, dodao je.

Sigurnosne prakse PA na okupiranoj Zapadnoj obali također su kritizirane kao grube, ali, rekao je Nazzal, PA mora “vratiti red i zaštititi zakon”.

“Kretanja palestinskih sigurnosnih snaga ili dužnosnika ili običnih pojedinaca ponekad zahtijevaju sigurnosnu koordinaciju s okupacijskom silom”, rekao je, dodajući da sve što PA upravlja na okupiranoj Zapadnoj obali “mora biti koordinirano s Izraelom”.

Nazzal je međutim distancirao Fatah od PA, rekavši da je to “oslobodilački pokret koji nema nikakve veze s Izraelom”.

Uprkos frustraciji s PA, Katzman je rekao da su Palestinci koji snose najveći teret izraelske agresije, možda više nezadovoljni postupcima Hamasa.

“Veliki dio stanovništva Gaze sada shvaća da će ih Hamas nastaviti uvlačiti u rat s Izraelom, a oni to ne žele”, rekao je. “Stoga mislim da su spremni previdjeti greške Palestinske samouprave. Mislim da to vrijedi i za Palestince na Zapadnoj obali. Oni ne žele… vječni rat s Izraelom.”

Međutim, al-Reshaq je rekao: “Palestinci posvuda više podržavaju Hamas. Oni vide da Hamas radi na otporu okupaciji”, rekao je, dodajući da je globalna podrška Palestincima porasla u posljednjih nekoliko sedmica.

‘Početak kraja’?

Uz mješovitu podršku za PA među Palestincima, kolika je vjerovatnoća da će se ona vratiti da upravlja Gazom?

Nazzal je istakao da, uprkos vladavini Hamasa, PA već vodi određene elemente života u Gazi, poput ministarstava zdravlja i obrazovanja i bankarskog sistema.

U međuvremenu, pokret Fatah, dodao je, protivi se budućnosti u kojoj će Hamas biti uništen. “Ne slažemo se oko izraelskih vojnih ciljeva u Gazi, niti možemo predvidjeti kakav će biti ishod ovog užasnog napada koji je Izrael pokrenuo protiv našeg naroda”, rekao je Nazzal.

Ono što Fatah zna, jeste da Palestinci trebaju odlučiti ko će njima upravljati putem parlamentranih izbora koji osiguravaju put za rješenje dvije države, dodao je.

“Jedina stvar koju niko nije pokušao je da Palestinci žive slobodno u sopstvenoj nezavisnoj državi”, rekao je Nazzal. “Dok se to ne dogodi, nastavit ćemo ići iz jednog ciklusa nasilja u drugi.”

Međutim, SAD i dalje pojačavaju svoje zalaganje za povratak PA u Gazu, a razlozi zbog kojih administracija predsjednika Joea Bidena ima za ovu strategiju su višestruki, rekao je Hamayel.

Prvo je da se Izraelu kupi vrijeme da završi svoje vojne operacije odvraćanjem pažnje međunarodne zajednice, rekao je on.

Oni žele dozvoliti svom savezniku da uzvrati za Hamasove napade 7. oktobra, dok ga nagovara da razmisli o tome šta je sljedeće, rekao je analitičar.

Bijela kuća također želi da zadrži svoje regionalne saveznike po strani, posebno jer se arapske države bore sa svojim građanima, koji ne osjećaju da čine dovoljno da okončaju izraelski napad, kaže Hamayel.

Međutim, zaključio je, preuzimanje PA će se dogoditi samo ako Hamas izgubi, što je ishod koji je još uvijek prerano prognozirati.

Hamas, u međuvremenu, vidi slabost u izraelskom naizgled nasumičnom napadu na civile.

“Veličina poraza [7. oktobra] natjerala je [Izrael] da izgubi razum i bez razmišljanja napada u bilo kojem pravcu”, rekao je al-Reshaq. “Propalo je. Nisu uspjeli na bojnom polju 7. oktobra kada su se suočili s Qassam brigadama, a ne uspijeva i sada jer nije u stanju postići nikakve stvarne ciljeve u Gazi.”

U slučaju da Izrael ne može ukloniti Hamas, razdor između dvije palestinske političke grupe će se produbiti, predvidio je Hamayel.

Hamas bi ostao stajati kao hrabri heroj Palestinaca za borbu protiv Izraela, a PA bi izgledala slaba, posramljena zbog saradnje s Izraelom tokom godina, rekao je.

To bi pokrenulo začarani krug, naizgled slabog zaštićenog područja, što bi potaknulo više aktivnosti doseljenika na Zapadnoj obali i sve više nagrizalo kontrolu grupe nad teritorijom, rekao je.

“Ovo bi mogao biti početak kraja PA”, rekao je Hamayel.