Sve što trebate znati o iransko-američkim nuklearnim pregovorima

Iran i SAD su počeli indirektne nuklearne pregovore u Kataru, sa Evropskom unijom kao posrednikom.

Pregovori bude nadu u diplomatsko rješenje nakon što su raniji pregovori zaustavljeni u martu.

Evo šta trebate znati o ovim pregovorima, čiji bi ishod mogao utjecati na regiju Bliskog istoka i šire.

Koja je svrha pregovora?

• Cilj pregovora je obnavljanje Iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. sa svjetskim silama, uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Rusiju, Veliku Britaniju i SAD.
• SAD je jednostrano napustio ovaj sporazum 2018. pod vlašću predsjednika Donalda Trumpa, a potom je nametnuo sveobuhvatne sankcije Iranu.
• Iran je odgovorio unapređenjem svog nuklearnog programa, za koji i dalje tvrdi da je strogo miroljubivog karaktera. Druge države se brinu da to možda nije tako i da Iran pokušava izgraditi nuklearno oružje, dok je svjetsko tijelo za praćenje nuklearnih aktivnosti, Agencija za atomsku energiju (IAEA) zabrinuta zbog manjka saradnje.

Šta je nuklearni sporazum postigao?

• Potpisan nakon godina mukotrpnih pregovora, Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA), kako se ovaj sporazum formalno naziva, ograničava iranski nuklearni program u zamjenu za podizanje multilateralnih sankcija koje su bile na snazi u to vrijeme.
• Kroz 24-satno praćenje koje provodi IAEA, ovaj sporazum osigurava da je iranski nuklearni program miroljubivog karaktera, dok dozvoljava Iranu da obogaćuje uran do 3,67 posto.
• Mnogi Iranci su se u to vrijeme nadali da će ovaj sporazum pomoći u jačanju ekonomije.

Zašto su pregovori zaustavljeni u martu?

• Pregovori da se oživi nuklearni sporazum počeli su u aprilu 2021. između Irana i P4+1 (Kina, Rusija, Francuska, Velika Britanija i Njemačka) u Beču. SAD je učestvovao indirektno jer Iran nije želio da učestvuje direktno.
• Nakon nekoliko krugova pregovora sa pauzama, činilo se da su pregovarači blizu da postignu dogovor, ali do toga nije došlo.
• Iran i SAD od tada razmjenjuju poruke, ali nisu uspjeli postići dogovor.
• Do koje mjere će SAD ići kada je u pitanju ukidanje sankcija glavna je tačka neslaganja između ove dvije države – status elitnog Korpusa islamske revolucionarne garde glavni je kamen spoticanja, jer SAD ne želi ukloniti ovo vojno krilo sa svoje liste stranih terorističkih organizacija.

Zašto sada nastavljaju pregovore?

• Iran i SAD su pristali da nastave pregovore nakon što je šef diplomatije Evropske unije Josep Borell otputovao u Teheran ranije ove sedmice.
• Sve strane se javno slažu da je obnovljeni nuklearni sporazum najbolji ishod jer će smanjiti tenzije koje bi mogle prerasti u oružani sukob.
• Ukoliko bude uspješan, sporazum će također signalizirati potpuni povratak iranske nafte na međunarodna tržišta, za čim postoji sve veća potražnja nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Zašto Katar?

• Katar je odabran kao domaćin pregovora jer ima dobre odnose i sa Iranom i sa SAD-om.
• Doha dosljedno podržava oživljavanje nuklearnog sporazuma i prosljeđuje poruke između Teherana i Washingtona od prošle godine.
• Katar preuzima dužnost od susjednog Omana, koji je bio domaćin tajnih, direktnih pregovora između Irana i SAD-a koji su doveli do originalnog sporazuma.

Koje su šanse za uspjeh?

• Iako je povratak za pregovarački sto znak da su stvari napredovale, nema garancije za uspjeh.
• Pitanja povezana sa sankcijama ostaju neriješena, a Izrael upozorava protiv oživljavanja sporazuma, i umjesto tog želi veći pritisak na Iran.
• Iran kaže da želi osigurati da će uživati iste ekonomske pogodnosti obećane u originalnom sporazumu.
• Sat otkucava; ranije ovog mjeseca, Iran je uklonio 27 kamera Agencije za atomsku energiju u odgovoru na rezoluciju koja cenzurira Iran, a koju su uvele SAD, Francuska, Velika Britanija i Njemačka. Ukoliko se kamere ne vrate, agenciji će biti teže da prati aktivnosti na iranskim nuklearnim lokacijama, što bi moglo dokrajčiti JCPOA.
• Izrael, najveći protivnik nuklearnog sporazuma, i dalje prijeti da će poduzeti mjere kako bi osigurao da Iran ne može izgraditi nuklearnu bombu.