Električni automobil iz Kragujevca: Ima li ‘strujadin’ perspektivu?

Postavlja se pitanje opravdanosti investicije, s obzirom na spremnost vladajućih struktura u Srbiji da dijele poticaje stranim investitorima, iako neki od njih ili relativno brzo napuste zemlju bez značajnijih ulaganja.

Instalirani kapaciteti FIAT-a u Kragujevcu su 200.000 vozila godišnje, koji nikada nisu dostignuti (EPA)

U kragujevačkom pogonu kompanije Stellantis od 2024. godine počet će se proizvoditi novi modeli električnog automobila, u sklopu investicije vrijedne 190 miliona eura, kojoj će Vlada Srbije doprinijeti sa 48 miliona eura. Ovim potezom bi se trebao realizirati strateški plan “Dare Forward 2030” kompanije Stellantis, čiji sastavni dio je postao FIAT Chrysler Automobiles (FCA), odnosno FIAT, ako se pita prosječni stanovnik regije.

Najava nove investicije je, očekivano, izazvala reakcije na društvenim mrežama, gdje su neki najavljeni automobil već prozvali “strujadin”, ali se istovremeno i postavilo pitanje opravdanosti ove investicije, s obzirom na spremnost vladajućih struktura u Srbiji da dijele poticaje stranim investitorima, iako neki od njih ili relativno brzo napuste zemlju ili samo jednostavno iskoriste jeftiniju radnu snagu, bez značajnijih ulaganja.

Opravdane sumnje na mito i korupciju

Prema studiji provedenoj od 2006. do 2016. godine, Srbija je investitorima, uglavnom stranim, dala gotovo pola milijarde eura subvencija. Prema navodima u medijima, stvarni iznos dodijeljen do danas iznosi dvije milijarde eura.

Ekonomista Saša Đogović navodi da tačne brojke ne posjeduje, ali ono što je sigurno jeste da se, kada se tiče dodjele subvencija u Srbiji, radi “o politici podilaženja stranim investitorima, nauštrb uslova poslovanja za radnu snagu i njihovih zarada”. Te subvencije su uglavnom dodjeljivane nedefinirano, neselektivno i netransparentno, napominje, čime su budile sumnju u mito i korupciju.

“Subvencije su se dogovarale iza paravana, bez jasno definisanih kriterija i išle su uglavnom na radno intenzivne delatnosti, tekstil, drvno-prerađivačku industriju i slično, dakle nešto što ne traži visoko stručnu radnu snagu, već onu koja je jeftina, koja je manje plaćena. I koja onda polučuje nižu jediničnu vrednost proizvodnje.”

“Imali smo dominantno nedefinisan, netransparentan, neselektivan kurs subvencionisanja”, dodaje.

Ipak, bilo je i izuzetaka u moru subvencioniranja, gdje se ulagalo i tamo gdje se traži visokokvalificirana radna snaga, poput slučaja s FIAT-om, dodaje. Međutim, za Srbiju bi bilo bolje da je ta kompanija više koristila komponente sa domaćeg tržišta, umjesto što je većina dijelova uvezena izvana, a zatim su se automobili samo sklapali u toj zemlji, čime je umanjena korist za državu.

Investicije koje traže jeftinu radnu snagu

Prema njegovim saznanjima, za sada nije poznato koliko će se komponenti za novo električno vozilo crpiti sa domaćeg tržišta, ali je jasan da je Vlada Srbije trebala više voditi računa o tome. Đogović ističe da je potrebno targetirano subvencioniranje, koje je definirano i selektivno, za visokotehnološke investicije, dok dodjelu novca za sve druge investicije, koje traže jeftinu radnu snagu, treba izbjegavati.

“Jedino što one [investicije koje traže jeftinu radnu snagu] omogućavaju jeste nešto viša stopa zapošljavanja i na kratak i srednji rok daju privid bolje kupovne snage stanovništva. Međutim, radnici u tim delatnostima ne mogu očekivati vidljiviji rast plata, jer jednostavno te grane u kojim rade ne žele da plaćaju previše radnu snagu, jer one dolaze tamo gdje je radna snaga jeftinija.”

Đogović je posebno kritičan prema tome što djeluje kao da vladajuća struktura stvara nova radna mjesta i djeluje proaktivno, iako dugoročno to nije dobro rješenje za domaće radnike.

Osvrnuo na tvrdnje Ministarstva privrede Srbije da se novac dat za subvencije vrati za 16 mjeseci, i to četiri puta uvećan, kazavši da se novac definitivno vrati kroz poreze, iako je upitno u kojem obimu i za koji vremenski period. Ono u šta je siguran jeste da bi se taj novac mogao znatno bolje “oploditi” kada bi se ulagalo u visokotehnološke investicije, koje dovode do viših plata i samim tim većeg prihoda od poreza, ali i na osnovu korištenja više domaćih kompanija i proizvoda, što Srbiju dodatno čini tržišno konkurentom.

Mala potražnje FIAT 500 L na tržištu

Zbog male potražnje vozila FIAT 500 L na tržištu, fabrika u Kragujevcu je radila 10 dana u četiri mjeseca u 2022. godini. Instalirani kapaciteti FIAT-a u Kragujevcu su 200.000 vozila godišnje, koji nikada nisu dostignuti, što je postavilo pitanje opravdanosti novog ulaganja Srbije u tu kompaniju. Istovremeno kompanija Tesla dominira na tržištu električnih automobila, pa se postavlja pitanje ima li mjesta za konkurenciju.

S druge strane, Đogović smatra da je ovaj put subvencija opravdana, s obzirom da se radi o tehnologijama budućnosti, koje zahtijevaju visokokvalificiran radni kadar, a postoji mogućnost i korištenja komponentni sa domaćeg tržišta u proizvodnom procesu. A nesporno je da su električni automobili, prihvatili ih neki ili ne, realnost današnjeg transporta.

Almir Grebović, glavni urednik magazina o automobilizmu ProAuto i istoimenog internet portala, govori da su električna vozila globalni trend te da se prodaja takvih automobila enormno povećava u cijelom svijetu. Kako kaže, prošlomjesečna statistika pokazuje da su dizel vozila već izgubila bitku protiv hibridnih i električnih modela, dok je ujedno potražnja za električnim automobilima primjetno porasla.

‘Strujadina’ neće biti na našim ulicama

Interes za ovakvim vozilima nije potaknut samo željom za očuvanjem okoline i manjom emisijom ugljen-dioksida, već se tu radi i o ogromnom novcu i velikom biznisu koji potiče ovu industriju. Samim tim, mjesto na tržištu za proizvođače električnih automobila koji nisu Tesla itekako ima.

Ono što ide u prilog fabrici u Srbiji jeste što je radna snaga jeftinija nego u zemljama Evropske unije. Međutim, vozila koja siđu sa montažnih traka kragujevačke kompanije ne treba očekivati na ulicama Srbije i regije, smatra Grebović. Ta vozila, zaključuje, predviđena su za plasman na međunarodna tržišta.

Izvor: Al Jazeera