Bostonski profesor: Ukrajina je vruć krompir koji Zapad ne želi u rukama

Ako je suditi prema izjavama sa Zapada, rusko gomilanje snaga blizu granice sa Ukrajinom se nastavilo, a Moskva je u pismu SAD-u o sigurnosnim garancijama, čini se, po prvi put spomenula namjeru za „vojno-tehničkim mjerama“.

To je dolilo novu dozu ulja na plamteći spor koji prijeti da ukrajinsku krizu pretvori u otvoreni oružani sukob, od čega svijet sedmicama strahuje,

Da li je pred nama, zaista, novi rat? Ima li rješenja u situaciji u kojoj niti jedna strana, u nedostatku diplomatskog zbližavanja stavova, na terenu ne ispoljava znake povlačenja?

Igor Lukes, profesor historije i međunarodnih odnosa na Školi Pardee Univerziteta u Bostonu, mišljenja je da rješenje krize zna samo Kremlj, koji je isključivi krivac za sve što se događa oko Ukrajine.

„Rusija je nakupila oko 150.000 vojnika s oklopnim vozilima, avijacijom i mornaricom duž ukrajinske granice. Neka borbena vozila jeste povukla, ali je dodala 7.000 vojnika i premjestila veliku poljsku bolnicu u to područje. Hakiraju web stranice ukrajinskih oružanih snaga, pojedinih ministarstava i banaka. Artiljerijska paljba navodno je pogodila ciljeve u regiji Lugansk. Putinovi vojnici ostaju u Bjelorusiji, a čak i ako odu kasnije, kako kaže (bjeloruski predsjednik Aleksander) Lukašenko, njihova oprema i municija će ostati. S obzirom na ovu sliku, niko razuman ne bi se usudio nagađati šta će donijeti budućnost. Moguće je da niti stratezi Kremlja ne znaju šta bi moglo biti za mjesec“, kaže Lukes.

• Rusija želi sigurnosne garancije, a Zapad to ne prihvata. Ko će prvi popustiti u nastojanju da spusti tenzije? Zasad, obje strane čvrsto drže gard. 

– SAD nije pokretač ove krize. Stoga je ne može niti eskalirati, niti deeskalirati, praviti korake naprijed ili se povlačiti. (Ruski predsjednik Vladimir) Putin treba odrasti i shvatiti da je njegov Sovjetski Savez nestao, a on je možda jedan od rijetkih ljudi kojima on nedostaje. Mora se pomiriti s činjenicom da Ukrajina ima puno pravo djelovati kao suverena zemlja. Njeno pravo da slobodno bira svoju budućnost ne smije se zanemarivati.

• Je li Zapad od početka mogao primijeniti drugačije mjere da ne bismo došli do situacije kakvu imamo danas, ili je ovo najbolje što se moglo u datim okolnostima?

– Što se tiče Ukrajine, Zapad je spavao od 1991. do 2004., dok je ta zemlja vapila za pomoći ili barem pažnjom. Washington i druge zapadne prijestolnice probudile su se tek u vrijeme Narandžaste revolucije. Impresioniran sam načinom na koji su NATO, Washington i London djelovali od decembra prošle godine. Ističe se samo (francuski predsjednik Emmanuel) Macron – napravio je budalu od sebe predloživši finlandizaciju Ukrajine — iza leđa ukrajinskog naroda. Nasreću, ideja je za sada ostavljena po strani.

• Mnogi tvrde da današnja Ukrajina nije niti nalik onoj iz 2014., koja Rusiji nije mogla pružiti jači otpor. Koliko su se stvari promijenile od tada?

– Od 2014., Ukrajina je značajno poboljšala svoje odbrambene i obavještajne sposobnosti. Istovremeno, i ruska vojska je također pojačana, tako da ostaje jaz koji je postojao prije sedam ili osam godina. Ono što se promijenilo, i to je važno, jeste da je u Ukrajini nakon Krima zaživjelo odlučno civilno društvo. Ako vlada iz Kijeva izgubi živce i pokoleba se, čemu se Putin nada, ljudi to neće prihvatiti. U ekstremnom scenariju, ruska vojska mogla bi brzo slomiti protivnika. No, tada bi se morala suočiti s nekoliko stotina hiljada gerilaca koji bi izašli iz mraka. Kao što su pokazali Afganistan i Irak, to nije ugodna perspektiva za bilo koju vojnu snagu u 21. stoljeću.

• SAD, kao i druge zapadne zemlje, navodi da neće slati vojsku u Ukrajinu u slučaju napada. Da li bi se plan mogao mijenjati u zavisnosti od razvoja situacije?

– Nema niti mrvice podrške za slanje američkih trupa u Ukrajinu u bilo kojem segmentu američke vlade, a i javnost bi to odmah odbila.

• Američki general Kenneth Wilsbach upozorio je da bi Kina mogla iskoristiti ukrajinsku krizu. Šta Vi mislite?

– U slučaju ruske invazije na Ukrajinu, Kina će vjerovatno gledati svoj posao.

• Stiče se dojam da se Ukrajina, niti kriva, niti dužna, našla na vjetrometini sukoba velesila, a Putin je često naziva i alatom u rukama Zapada u borbi protiv Rusije.

– To je laž. Ukrajina je neželjeni vrući krumpir koji Zapad radije ne bi imao u rukama. Zapad u ovoj situaciji nema šta dobiti. Biden bi se radije fokusirao na COVID-19, rastuću inflaciju i nadolazeće izbore u novembru nego na Ukrajinu. Napominjemo da je Volodimir Zelenski, koji je iz ruskog govornog područja Krivi Rig, izabran za predsjednika uz veliku podršku ruskog govornog područja, na platformi mira i pomirenja. Odgovornost za sadašnju krizu leži na Putinu.

• Gdje vidite rješenje?

– Dugoročno i trajno rješenje može se pronaći samo u Kremlju. Gledao je kako se njegovo carstvo raspada i bilo je to razočaravajuće iskustvo. Ali i drugi su to morali iskusiti. To se dogodilo mnogim velikim i malim carstvima – Rimskom, Habsburškom, Britanskom ili Francuskom, koja su nestala. A takve su i Jugoslavija i Čehoslovačka. To može predstavljati uvredu za ponos, no, današnja Austrija je slobodna i prosperitetna i bez svojih posjeda na Balkanu. Rusija se treba fokusirati na domaće reforme i poboljšanja. Potraga za globalnom dominacijom je nešto što služi Putinovom egu, ali ne pomaže ruskom narodu.