Zašto vlasti u Srbiji i BiH izbjegavaju elektronsku kontrolu na izborima?

Bosanskohercegovački mediji objavili su fotografije na kojima se vidi grupa ljudi koja stoji ispred zgrade u Srebrenici na istoku Bosne, uz opis da ti ljudi čekaju na takozvano brzo državljanstvo susjedne Srbije kako bi mogli glasati na izborima u aprilu.

Nekoliko dana ranije čelnik opozicije u Srbiji, ujedno predsjednik Stranke slobode i pravde, Dragan Đilas također je objavio snimke na kojima se vide ljudi u Bosni i Hercegovini za koje tvrdi da će glasati na izborima u Srbiji, optužujući vladajuću Srpsku naprednu stranku (SNS) predsjednika Aleksandra Vučića da priprema izborne prevare.

Đilas je na Twitteru napisao: “Evo dokaza kako Vučić ‘uvozi’ sigurne glasove iz Republike Srpske [jedan od dva entiteta u BiH] za izbore! Svi naši sunarodnici iz Republike Srpske imaju pravo na državljanstvo Srbije. Svi koji ih ucenjuju odgovaraće”.

Povjerenje građana u izborni proces u Srbiji dosta je nisko, zbog brojnih malverzacija, uključujući i trgovinu glasovima iz susjedne Bosne i Hercegovine, poput posljednjeg slučaja. Na posljednjim parlamentarnim izborima u zemlji od 6,58 miliona birača glasalo je njih 48,93 posto. Najveći dio opozicije u Srbiji bojkotovao je te izbore.

Aktivisti zbog toga traže izborne reforme koje bi vratile nadu da je moguće izabrati baš onu vlast koju želi većina glasača, a kao dio rješenja vide uvođenje novih tehnologija u izborni proces Srbije.

Tehnološke inovacije bi vratile nadu

“Ne postoji nijedna prepreka, nijedan razlog da se u Srbiji ne koriste [elektronski] čitači”, rekao je Al Jazeeri Bojan Klačar, izvršni direktor Centra za slobodne izbore i demokratiju, aludirajući na elektronske čitače ličnih karata glasača, kao i samih glasačkih listića, koji bi spriječili zloupotrebu izborne volje građana Srbije.

“Nema nikakvih prepreka možda čak i da se razmišlja o nekoj vrsti – barem limitiranog uvođenja – mašina za glasanje. Tehnologija je dostupna. Softveri su dostupni. To mogu napraviti i kompanije iz Srbije ili neke druge. Nije problem napraviti ni bezbedan sistem. Imamo odlična iskustva u drugim zemljama; možda je Estonija za nas u Evropi relativno dobar primer”, rekao je Klačar.

Poput Srbije, aktivisti u susjednoj Bosni i Hercegovini također traže uvođenje novih tehnologija kojima bi se smanjile zloupotrebe na izborima. Osim što je izvor sumnjivih glasova sa Srbiju, izborni proces u Bosni i Hercegovini jednako je duboko kompromitiran. Na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini 2020. godine od 3,25 miliona registrovanih birača glasalo je tek njih polovica.

Inicijativu Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, koja traži uvođenje novih tehnologija u izborni sistem Bosne i Hercegovine, podržalo je više od 80.000 građana iz 70 gradova i to samo u 15 dana kampanje koja je počela krajem prošle godine.

Koalicija “Pod lupom” predlaže uvođenje nekoliko inovativnih tehnoloških rješenja na biralištima, koja bi osigurala transparentnije izbore, a među prijedlozima su mašine za skeniranje glasačkih listića i elektronska identifikacija birača.

Mašina za skeniranje glasačkih listića ne bi značajno promijenila način glasanja na koji su birači navikli, ali bi se spriječile izborne prevare – broj listića koje izbroje brojači glasova ručno morao bi se podudariti s brojem listića koje je tokom izbornog dana pobrojala i identifikovala mašina za skeniranje listića. To znači da ne bi bilo moguće poništavanje glasova za političke protivnike ili dopisivanje glasova nakon što birališta budu zatvorena.

Elektronskom identifikacijom birača bi se spriječile zloupotrebe vezane za identitet birača koji izlazi na glasanje kao što su glasanje u ime druge osobe, glasanje više puta i zloupotreba glasanja nakon zatvaranja biračkih mjesta, a bilo bi moguće pratiti i izlaznost birača na izbore u realnom vremenu.

Izborna iskustva iz 50 demokratskih država

Od 110 demokratskih država svijeta, u njih najmanje 50 postoji sistem biometrijske identifikacije birača, a u više od 40 njih i neki oblik novih tehnologija za pomoć pri glasanju, prema podacima Koalicije “Pod lupom”.

Na Zapadnom Balkanu niti jedna država ne koristi skeniranje glasačkih listića. Crna Gora i Sjeverna Makedonija zasad su uvele elektronsku identifikaciju birača.

“Tehnologija se uvodi uglavnom u onim izbornim sredinama gdje postoji manjak povjerenja u integritet izbornog sustava”, rekao je Al Jazeeri Željko Bakalar, predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, također potvrđujući da bi tehnološke inovacije mogle vratiti povjerenja u izborni sistem i integritet izbornog procesa.

“Kada smo prije prethodnih lokalnih izbora [novembar 2020. godine] Parlamentu Bosne i Hercegovine […] uputili zahtjev da se opredijeli za koju vrstu novih tehnologija je Bosna i Hercegovina spremna, dobili smo razočaravajući odgovor od kolegija Zastupničkog doma – nemaju zakonske osnove da se strategija uopće razmatra u parlamentu”, rekao je Bakalar.