Hrvatska u Schengenu: Kome će se smrknuti, a kome svanuti?

Schengenski prostor je područje slobodnog kretanja ljudi i roba unutar kojeg nema granica za putnike, osim u vanrednim okolnostima.

Otvaranje Hrvatske podstaći će mnoge da iskoriste prava evropskog građanstva i svoju sreću potraže na drugom mjestu zajedničke unije (Igor Soban / Pixsell)

Hrvatska uskoro ulazi u Schengen zonu, a konačnu odluku o tome treba da potvrdi Vijeće za Evropsku uniju i pravosuđe i unutrašnje poslove početkom decembra ove godine.

Schengenski prostor je područje slobodnog kretanja ljudi i roba unutar kojeg nema granica za putnike, osim u vanrednim okolnostima.

Građani zemalja koji se nalaze u tom prostoru mogu živjeti, studirati, raditi i provoditi vrijeme bilo gdje u Evropskoj uniji. Zahvaljujući ovom sistemu mnogo je lakše kretati se i putovati, kako turistima, tako i poslovnim ljudima.

Šta ulazak Hrvatske u Schengen zonu donosi najmlađoj članici Evropske unije, a šta njenim najbližim susjedima, državama Zapadnog Balkana, pokušali su procijeniti naši sagovornici.

Brojna radna mjesta ostat će prazna

Naim Leo Beširi, izvršni direktor Instituta za evropske poslove u Beogradu kaže da za Bosnu i Hercegovinu i Srbiju širenje schengenskog prostora znači zatvaranje graničnih kontrola sa Slovenijom i Mađarskom, što će značiti brži protok ljudi i roba ka gradovima Evropske unije.

„Ali će značiti i oštrije kontrole na graničnim prelazima, sada kada ‘lepa njihova’ postaje čuvar spoljne granice Evropske unije. I dok će bh. građani s posebnom potvrdom, koji žive u pograničnim delovima do 150 kilometara od granice, imati pogodnosti o olakšanom kretanju do 90 dana, svaki put kada bi ušli u Hrvatsku, građani Srbije tu pogodnost neće imati jer Hrvatska i Srbija takav ugovor nisu zaključili“, pojašnjava Beširi.

Dodaje da će otvaranje Hrvatske podstaći mnoge da iskoriste prava evropskog građanstva i svoju sreću potraže na drugom mjestu zajedničke unije, što će ostaviti mnoga radna mjesta nepopunjenim.

„Zbog istog govornog područja, većih plata i boljih uslova za poslovne prilike, mnogi će iz BiH i Srbije zatražiti poslove u Hrvatskoj i izvan turističke sezone. Istovremeno, privrednici kojima se takav aranžman isplati bi mogli da svoju proizvodnju izmeste u Hrvatsku i na taj način smanje transportne troškove i duga čekanja na granicama.“

Prof. dr. Nedžma Džananović sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, kaže da je, u konkretnim političkim okolnostima u regionu, za očekivati da će susjedi, pogotovo na samom početku, nastojati biti što revnosniji u obavljanju zadatka čuvanja vanjskih granica Evropske unije.

„Za građane Bosne i Hercegovine i druge hrvatske susjede to ne mora, nužno, donijeti velike promjene. Možemo očekivati da kontrole na graničnim prijelazima budu detaljnije i duže, a samim tim i gužve veće, odnosno zadržavanja na hrvatskoj granici duža. No, za one koji putuju dalje od Hrvatske, tj. samo su u tranzitu, neće biti posebnih zadržavanja na izlasku. To je glavna promjena. Režim na aerodromima u Hrvatskoj će, također biti malo drugačiji – ono što su dosad bili međunarodni letovi, ka zemljama Schengena, bit će tretirani kao domaći letovi, osnosno, državljani Hrvatske će moći putovati u te zemlje s ličnim kartama, bez dodatnih kontrola na granici“, pojašnjava profesorica Džananović

Astrit Istrefi, izvršni direktor Balkan Foruma, regionalne nevladine organizacije sa sjedištem u Prištini, podsjeća da je Evropa nedavno svjedočila dva značajno pozitivna pomaka koji dolaze u trenutku kada je ovaj kontinent u ozbiljnom izazovu usljed ruske agresije na Ukrajinu, višestrukim globalnim krizama i pojačanim napetostima na Zapadnom Balkanu.

„Prvi je najava da se Hrvatska uskoro očekuje u schengenskom prostoru, što je pokazatelj da je Hrvatska ispunila uvjete i napravila pomake koji će imati višestruku korist za njezine građane i gospodarstvo. Drugi je sporazum koji je potpisalo šest zemalja Zapadnog Balkana (WB6) 3. novembra 2022. godine, a koji će omogućiti njihovim građanima da putuju diljem regije sa osobnim iskaznicama, čime se olakšava sloboda kretanja i zapošljavanja u regiji. Europa bez granica i sloboda kretanja koriste europskim društvima“, kaže Istrefi.

Dodaje, da se očekuje da će se oba ova razvojna događaja pozitivno odraziti u cijeloj Evropi, ali i izvan ovog kontinenta. Odluka institucija EU-a o pristupanju Hrvatske schengenskom prostoru imat će pozitivan učinak i na Zapadni Balkan, te vratiti povjerenje i nadu koju građani u regiji polažu u Evropsku uniju:

„To bi moglo značajno poboljšati kredibilitet EU-a na Zapadnom Balkanu koji je oštećen kao rezultat značajnih kašnjenja u procesu integracije/pristupanja, kao i kašnjenja u odobravanju liberalizacije viznog režima za Kosovo, zanemarujući napredak koji su postigle zemlje WB6 i svi kriterije za liberalizaciju viznog režima koje je Kosovo ispunilo.“

Usporiti promet robe i putnika

Sada se granični prijelaz sa Slovenijom i Mađarskom ukida, ali će se pooštriti kontrola na graničnim prijelazima prema Srbiji i BiH. To bi u značajnoj mjeri moglo usporiti promet robe i putnika sa Zapadnog Balkana.

„Kolike su razmene promena, videćemo već tokom sledeće turističke sezone. Očekuju se kilometarski redovi ne samo građana, već i privrede. Čekanje će uticati i na povećanje troškova prevoza zbog dužeg boravka na granicama, a standardna ruta za put do Banjaluke iz Beograda preko Hrvatske bi mogla da postane prošlost. Nadajmo se da je hrvatska administracija uradila sve kako bi se kretanje pojednostavilo, ali svakako treba očekivati napetost u prvoj godini dok se svi ne priviknemo na novu realnost“, kaže Beširi.

Vrlo dramatična promjena slijedi u maju 2023. godine kada će Evropska unija uvesti ETIAS aplikaciju tj. sistem elektronske prijave, provjere i odobrenja za ulazak u Schengen prostor za državljanje zemalja koje uživaju prednosti bezviznog režima.

„To ne znači uvođenje viza, ali znači potrebu prethodne elektronske prijave. Prema najavi, većina građana će potvrdu o dozvoli ulaska dobivati za par minuta nakon prijave, ukoliko ne postoji neka smetnja koja zahtijeva dodatnu provjeru. Na prvoj granici Schengena, odnosno, EU-a, u našem slučaju na hrvatskoj granici, uz putne dokumente bit će provjeravano i posjedovanje ove prijave, odnosno, dozvole. Zamišljeno je da ovaj sistem, obzirom da se podaci šalju unaprijed, smanji kontrole i gužve i olakša nam putovanje u zemlje Schengena“, pojašnjava profesorica Džananović.

Istrefi, pak, smatra da je ovo “novi zamah za Evropu, Evropsku uniju, Hrvatsku i zemlje Zapadnog Balkana na kojem se one trebaju graditi”.

“Za EU da ispuni svoja obećanja prema zemljama WB6 u vezi s integracijom/pristupom i liberalizacijom viza za Kosovo; kako bi Hrvatska nastavila svoj napredak, ali i pomogla svojim susjedima iz WB6 da ostvare daljnji napredak na svom euroatlantskom putu; za zemlje WB6 da se više usredotoče na suradnju i rješavanje sporova.“

Izvor: Al Jazeera