Američko vojno raspoređivanje u svijetu: gdje, kako, zašto i po koju cijenu?

Danas su stotine hiljada američkih vojnika raspoređene u desecima zemalja širom svijeta, a motivi za ovu vojnu prisutnost razlikuju se od zemlje do zemlje i vremenskih razdoblja.

Amerika ima stotine vojnih baza po cijelom svijetu (Reuters)
Amerika ima stotine vojnih baza po cijelom svijetu (Reuters)

Od napada 11. septembra 2001. godine, u kojima je poginulo oko tri hiljade Amerikanaca, kada su se avioni koje su otele naoružane osobe zabili u tornjeve Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku i zgradu Pentagona, dok se jedan avion srušio u Pensilvaniji, započelo je novo i drugačije poglavlje po pitanju američkog vojnog raspoređivanja u inostranstvu.

Prije toga, hiljade američkih vojnika raspoređene su od kraja Drugog svjetskog rata na nekoliko područja u Evropi i Istočnoj Aziji, a zatim se ta vojna prisutnost proširila nakon početka “globalnog rata protiv terorizma”, kako ga je Washington nazvao.

Danas su stotine hiljada američkih vojnika raspoređene u desecima zemalja širom svijeta, a motivi za ovu vojnu prisutnost razlikuju se od zemlje do zemlje i vremenskih razdoblja.

Saopćenje predsjednika Joea Bidena da će se povlačenje snaga njegove zemlje iz Afganistana okončati do 11. septembra skrenulo je pažnju na američku vojnu prisutnost širom svijeta, u vrijeme kada većina Amerikanaca nije upućena u njene detalje ili ciljeve, kao ni vremenski okvir.

U ovom izlaganju, Al Jazeera.net pokušava mapirati američku vojnu prisutnost širom svijeta i pojasniti ciljeve ovako širokog raspoređivanja.

Koliko je vojnih baza u inostranstvu i vrste tih baza?

Amerika ima stotine vojnih baza po cijelom svijetu, od Hondurasa do Australije, Japana, Iraka, Katara do Njemačke i Italije, pokrivajući sve kontinente.

Prema riječima Davida Vinea, profesora političke antropologije na Američkom univerzitetu u Washingtonu i autora knjige o američkim bazama, Sjedinjene Američke Države imaju oko 800 vojnih baza u više od sedamdeset država i regija.

Priroda američkih baza razlikuju se ovisno o svakoj državi. Postoje baze za zaštitu pojedinih zemalja, poput Južne Koreje, a postoje i baze usmjerene na obuku lokalnih snaga, kao što je slučaj u Iraku. Tu su i borbene baze iz kojih američke snage pokreću vojne napade, kao u Afganistanu, te baze iz kojih se samo upravlja bespilotnim letjelicama, kao u Čadu i Nigeru. Također, trupe se nalaze u nekim državama zbog njihovog članstva u NATO-u, kao što je slučaj s vojnim bazama u Njemačkoj i Italiji.

U svijetu ne postoji sličan primjer raspoređivanja trupa, a profesor Vine je potvrdio da druge velike vojne sile – poput Kine, Britanije, Francuske i Rusije – imaju zajedno samo 31 bazu izvan svojih granica, koje su raširene po cijelom svijetu.

Koliki je broj pripadnika američkih trupa u inostranstvu?

Washington je u inostranstvu zadržao između 150 i 200 hiljada vojnika, a taj se broj mijenja ovisno o američkoj uključenosti u strane vojne sukobe. Broj pripadnika američkih trupa varira s vremena na vrijeme u skladu s promjenama u američkim stavovima o raznim pitanjima. Tajna priroda podataka o raspoređivanju američkih trupa na nekim područjima ne dozvoljava objavljivanje tačnih podatake o ukupnom broju tih snaga, a u mnogim slučajevima nije poznata ni priroda njihovih misija.

Je li američka vojna prisutnost u inostranstvu postigla svoje ciljeve?

Općenito, američka vojska vjeruje da bi, da nije bilo prisustva hiljada američkih vojnika u Južnoj Koreji, Sjeverna Koreja napala tu zemlju, a isto se odnosi i na Japan. Tajvan, pak, vjeruje da bi Peking, da nije bilo vojne prisutnosti i američkog obećanja da će braniti otok koji Kina nastoji pripojiti, učinio to još prije mnogo godina.

Što se tiče “američkog rata protiv terorizma”, američke snage su ubile Osamu bin Ladena, vođu Al-Kaide, kao i vođe Islamske države Irak i Levant (ISIL), na čelu s Abu Bakrom al-Baghdadijem.

S druge strane, mnogi posmatrači smatraju da Washington nije postigao željene ciljeve u invazijama na Irak i Afganistan.

Šta američki narod misli o razmještanju svojih snaga širom svijeta?

Većina Amerikanaca, poput ostalih naroda, ne priznaju ili ne žele priznati da Sjedinjene Američke Države dominiraju svijetom svojom vojnom snagom. Zbog toga što se radi o vladinoj tajni, američki građanin često ne zna detalje raspoređivanja svojih snaga u inostranstvu, osim u slučaju velikih ratova i ubijanja Amerikanaca, kao što je slučaj u Iraku i Afganistanu.

Amerikanci ne znaju za aktivnosti ili prisutnost svojih specijalnih snaga u državama afričkog Sahela, u Somaliji ili jugoistočnoj Aziji. Tajna priroda zadataka koje izvršavaju doprinosi tome da Amerikanci nisu upoznati s tim da su američke trupe razmještene u svim tim zemljama, dok se u pojedinim državama nalaze jedinice specijalnih snaga koje djeluju u potpunoj tajnosti.

Medijski izvještaji ukazuju na to da u pojedinim slučajevima američka vlada sprječava određene procjene broja pripadnika vojnih trupa koje djeluju u inostranstvu, dok se u brojnim slučajevima mnogi dovode u zabludu službenim podacima koji se razlikuju od brojki koje se tiču stvarne prisutnosti trupa.

Bivši američki predsjednik Donald Trump pristao je 2019. godine zadržati oko 200 vojnika na sjeveru Sirije, prije turske operacije protiv kurdskih Jedinica narodne zaštite (YPG), ali stvarni broj vojnika nikada se nije smanjio na 200 i ostao je na 900, prema američkim izvorima.

U kojim zemljama je raspoređeno najviše američkih vojnika?

Najveći broj pripadnika američkih snaga trenutno je stacioniran u Japanu, a njihov broj premašuje 50 hiljada vojnika. U Južnoj Koreji, Sjedinjene Američke Države također imaju značajnu prisutnost sa približno 26 hiljada vojnika.

U Evropi je stacionirano blizu 33 hiljade američkih vojnika, uglavnom u Njemačkoj, nakon čega slijedi Italija. Tokom protekle dvije decenije broj američkih snaga u Iraku i Afganistanu u nekim slučajevima je iznosio više od 200 hiljada vojnika, posebno u ranim fazama invazije početkom 2002. godine u Afganistanu i sredinom 2003. u Iraku.

Kolika je cijena američkog rata u Afganistanu, financijski i u ljudstvu?

Studija objavljena u sklopu inicijative ”Troškovi rata”, zajedničkog istraživačkog projekta američkih Univerziteta Brown i Boston, ukazuje da su troškovi američkih ratova od napada 11. septembra 2001. do kraja fiskalne 2020. godine dosegli 6.4 biliona američkih dolara.

Taj iznos uključuje troškove ratova u Iraku i Afganistanu, uz vojne operacije u Pakistanu, Jemenu, Libiji, Siriji i afričkim zemljama.

Izvještaji koje je objavio The New York Times ukazali su na to da su troškovi rata u Afganistanu dosegli dva biliona dolara, dok prema drugim izvještajima, vladinim i nevladinim, materijalni troškovi rata nisu premašili bilion dolara. Proturječnost proizlazi iz različitih metoda izračunavanja, te uključivanja nekih elemenata i zanemarivanja drugih.

Projekt “Troškovi rata” smatra da su troškovi rata u Afganistanu premašili dva biliona dolara, a da je živote izgubilo više od 6.300 Amerikanaca i da je ranjeno više od 40 hiljada drugih od 2001. godine.

Studija “Troškovi rata” procjenjuje da je živote izgubio 2.401 američki vojnik i približno 3.943 američka vladina kontaktora. Također je ukazala na to da je poginulo 1.150 osoba, vojnika i kontraktora iz država članica međunarodne koalicije.

Gotovo 141 hiljada Afganistanaca je poginula, među kojima 43 hiljade talibana, i gotovo 60 hiljada afganistanskih policajaca i vojnog osoblja, kao i 38 hiljada afganistanskih civila.

Je li Washington uspio ostvariti svoje ciljeve u Afganistanu?

Bivši američki ambasador David Mack kaže da je njegova zemlja uspjela ostvariti svoj primarni cilj invazije na Afganistan, a to je eliminiranje Al-Kaide u toj zemlji i ograničavanje utjecaja talibana, ali da nije uspjela postići ciljeve koji su uslijedili nakon toga.

Administracija bivšeg predsjednika Georgea W. Busha za cilj je imala postizanje stabilnosti Afganistana, formiranje reformističke vlade i odbranu ženskih prava. No, unatoč uspjehu u nekim gradovima, velika područja Afganistana ostala su izvan kontrole centralne vlade, što je zahtijevalo da se američke trupe zadrže u toj zemlji tokom svih ovih godina.

Posmatrači strahuju da će talibani preuzeti kontrolu nad cijelim Afganistanom nakon što se okonča povlačenje stranih trupa iz te države.

Zašto je Washington baš sada odlučio povući svoje snage iz Afganistana?

Nijedan američki predsjednik nije planirao zauvijek ostati u Afganistanu, s tim da je bivši predsjednik Donald Trump zaslužan za uvođenje termina “američki beskrajni ratovi” u političku raspravu u Washingtonu. Trump se obavezao da će povući snage svoje zemlje iz beskrajnih ratova u Afganistanu. I zaista, postigao je dogovor s talibanima o povlačenju američkih snaga do maja ove godine.

To je predstavljalo pritisak na Bidenovu administraciju, koja nije imala drugog izbora nego da aktivira proces povlačenja, unatoč njegovom usporavanju i obećanju da će biti dovršen prije 11. septembra.

Izvor: Al Jazeera

Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO