Poraz Zaeva i politike EU: Sjevernoj Makedoniji dodjeljuju ulogu Turske

Nakon francuske i bugarske blokade na putu ka članstvu u EU, obećanje koje je Zaev dao sugrađanima o evropskoj budućnosti ‘palo je u vodu’ zbog čega su ga kaznili na lokalnim izborima.

Sjeverna Makedonija je prednjačila u evropskim integracijama u regiji nakon što je aplicirala za članstvo 2004. godine (EPA)

Mnogi na Zapadnom Balkanu loš rezultat Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) i ostavku njegovog šefa, makedonskog premijera Zorana Zaeva, proevropskog lidera koji je zemlju odveo u NATO, povezuju sa “licemjernom politikom” Evropske unije.

Zaev je među socijaldemokratima u regiji i u međunarodnim krugovima dugo bio istican kao rijetki zapadnobalkanski lider koji je postizanjem rješenja u dugogodišnjem sporu sa Grčkom izvukao zemlju iz krize, a primjer Sjeverne Makedonije koristio se da se ukaže kako se sporovi i zastoji i u najkompleksnijim situacijama mogu riješiti uz dijalog i pregovore, a zemlja krenuti naprijed. Uz ovakve hvalospjeve i podršku Unije, Zaev je nastavio evropski put zemlje, obećavši svojim građanima da će uskoro biti dio evropske zajednice.

Međutim, odlukom Francuske i njenog predsjednika Emmanuela Macrona o uvođenju nove metodologije za primanje članova u EU blokiran je put Sjeverne Makedonije i Albanije prema Uniji, a zatim se desio i prošlogodišnji veto Bugarske na početak pregovora zbog identitetskih pitanja kao što je jezik. Time je Zaev obećanje sugrađanima o evropskoj budućnosti “palo u vodu” zbog čega su ga glasači kaznili na lokalnim izborima.

Gordana Duvnjak, urednica makedonskog političkog nedjeljnika Fokus, objašnjava da su loši izborni rezultati SDSM-a većinom posljedica nezadovoljstva građana zbog “licemjerne evropske politike”, ali i nezadovoljstva zbog provođenja reformi, načina na koji je vlada Zaeva upravljala pandemijom, nekih loših kadrovskih rješenja te sporog provođenja pravnih reformi.

“U zemlji je postojala kritika da se vlada Zorana Zaeva fokusirala isključivo na makedonski put ka Evropskoj uniji na štetu domaćih problema. Zamjerali su Zaevu da je u ime tog evropskog puta pravio prevelike ustupke kako bi na neki način odobrovoljio Bugarsku, koja je prije tri godine potpisala dogovor o dobrosusjedskim odnosima, a nakon jedne godine počela je sa uslovljavanjem. Vjerovatno vođena time da je grčko-makedonski spor rezultirao sa promjenom ustava, promjenom imena, pa da je to dobar način za neke bugarske davne, nerealizirane želje oko makedonskog pitanja koje su stare više od 100 godina”, ističe Duvnjak.

Građani obeshrabreni

Sjeverna Makedonija je prednjačila u evropskim integracijama u regiji nakon što je aplicirala za članstvo 2004. godine, međutim morala je riješiti spor sa Grčkom koja je stavila veto na te procese 2008, zbog imena države. Trebalo je 11 godina da se to završi sa Prespanskim sporazumom kojim je Makedonija promijenila ime u Sjeverna Makedonija koja je onda postala 30. članica NATO saveza.

Nakon toga, 2019. nekoliko država članica EU-a vođene Francuskom blokirale su Albaniju i Sjevernu Makedoniju da počnu pregovore o članstvu. Sada Bugarska traži od drugih EU država da prepoznaju makedonski jezik kao “pisanu regionalnu formu bugarskog jezika”.

Sofija smatra da dvije države dijele istu historiju, ali da su ih razdvojile velike sile kao što je bilo Osmansko carstvo u 19. stoljeću. Lideri dvije zemlje su 2017. potpisali sporazum o prijateljstvu čime je stvorena zajednička historijska komisija da se riješe ova pitanja, ali nije bilo puno aktivnosti na tom polju.

“Makedonci su na neki način razočarani da to sve ide nauštrb njihovog identiteta, gubljenja suštine države, što nije u redu, a još više što svih ovih godina Sjeverna Makedonija dobija pozitivne izvještaje EU gdje se bilježi napredak, možda ne u onom stepenu koji je potreban, ali ipak napredak u reformama. To obeshrabruje ljude jer čini se da su svi ovi potezi vlasti nepotrebni budući da postoji uvjerenje da smo sve dalje od EU, i da, ako nije Bugarske, bit će neka druga prepreka na putu za EU, ne samo za Makedoniju nego za regiju”, kaže Duvnjak.

‘Dodjeljuje nam se uloga Turske’

Dodaje da Makedonci vjeruju da je EU mogla izvršiti pritisak na Bugarsku te da iza scene neke zemlje igraju licemjernu ulogu budući da je “daleko od pameti da Bugarska može sama praviti neke probleme i to oko nečega što je možda bilateralan spor i oko čega su možda Njemačka i Francuska potrošile decenije u njihovim historijama kako bi se došlo do nekog pomirenja i zajedničkog zaključka”.

“Makedonski narod se osjeća razočarano jer je čitavo vrijeme narativ ove vlade bio da nemamo nikakvu drugu alternativu osim Evropske unije, što stvara takav pritisak i nezadovoljstvo jer nam se na neki način dodjeljuje uloga Turske koja je već decenijama pred vratima EU i nikada nije dovoljno blizu te da čak nisu slučajne one inicijatve za Otvoreni Balkan, koji je na neki način utjeha za region da se stvori slika da se stvari ipak mijenjaju a zapravo se ne mijenjaju”, naglašava Duvnjak.

VMRO-DPMNE, iz bloka nacionalističkih partija koje u Evropi predvodi mađarski premijer Viktor Orban, pobijedio je na lokalnim izborima u Sjevernoj Makedoniji. Nacionalistička i najveća opoziciona stranka izgubila je vlast u zemlji 2016. zbog brojnih korupcijskih afera.

Njen bivši lider Nikola Gruevski, koji je deset godina bio na mjestu premijera i pobjegao u Mađarsku kako bi izbjegao zatvorsku kaznu, dobio je zaštitu Orbana, ali ta se stranka ponovo vratila u lokalnu vlast Sjeverne Makedonije. SDSM je izgubio važne gradove, uključujući i Skoplje u kojem je pobijedila Danela Arsovska, nezavisna kandidatkinja koju je podržao VMRO-DPMNE.

Mnogi smatraju da će ova pobjeda opozicione VMRO-DPMNE zasigurno potaknuti antievropsko raspoloženje građana ne samo u toj zemlji već i cijeloj regiji Zapadnog Balkana, jer je ovo dokaz poraz politike EU, ne samo SDSM-a.

Izvor: Al Jazeera