Mogu li zavađene stranke same dogovoriti ustavne i izborne promjene

Od načina izmjena Ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ovisi da li će u višeetničkoj zemlji i u budućnosti sve političke odluke donositi tri etničke skupine: Hrvati, Srbi i Bošnjaci, premda često suprotstavljeni oko brojnih pitanja, ili će jednaka prava dobiti i građani koji se izjašnjavaju na neki drugi način.

Jevreji, Romi i drugi narodi koji se ne žele nacionalno izjasniti skoro tri decenije od potpisivanja mirovnog sporazuma koji je u zemlji okončao četverogodišnji rat od 1992. do 1995. godine, i koja sada pretenduje na članstvo u Evropsku uniju, čekaju mogućnost kandidiranja i biranja za državno predsjedništvo. Presude međunarodnih sudova to im omogućuju, ali još uvijek nisu provedene.

Osim toga, stručnjaci smatraju i da kod ustavnih i izmjena Izbornog zakona ne bi trebalo izostaviti ni unaprjeđenje samog izbornog procesa u Bosni i Hercegovini. 

Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije, danas član Koalicije pod lupom, koja nadgleda zakonitost izbornih procese u Bosni i Hercegovini, kaže da je svakako potrebno provesti presude međunarodnih sudova kako bi svaki građanin imao pravo da se kandidira i da bude izabran na izborima. No, za njega važno raditi i na povratku kredibiliteta i integriteta u sam izborni proces.

“Svjedoci smo brojnih izbornih prevara u BiH”, kaže Šehić. “Da bi se spriječile manipulacije tokom izbora, i ispoštovala volja građana, potrebno je primijeniti nove tehnologije poput uvođenja biometrijskih identifikacija birača i skeniranja glasačkih listića nakon glasanja”.

Time bi se, kaže Šehić, izbjegla manipulacija da jedan čovjek glasa više puta, a spriječila bi se i manipulacija glasačkim listićima, poput poništavanja glasačkih listića ili dodavanja listića koji su popunjeni izvan birališta.

Dva koncepta – etnički ili građanski

Kad je u pitanju djelovanje Predsjedništva BiH, tijela koje vodi vanjsku politiku zemlje, ili odlučuje o nekim drugim pitanjima, poput oružanih snaga, trenutni Ustav BiH navodi da se ono sastoji od tri člana: Bošnjaka i Hrvata, koji se biraju direktno sa teritorije entiteta Federacija BiH, i jednog Srbina koji se bira s teritorije entiteta Republike Srpske.

Evropski sud za ljudska prava presudio je u korist Jevreja i Roma, koji su tužili Bosnu i Hercegovinu zbog diskriminacije kod izbora u državno predsjedništvo. Jedan od 14 prioriteta koje je Evropska komisija postavila pred BiH prije otvaranja pregovora o priključenju Uniji je sprovođenje tih i sličnih presuda.

No, najviše nesuglasica trenutno ne izaziva to, nego pitanje izbora hrvatskog člana u Predsjedništvu BiH. Stranke s hrvatskim predznakom u Federaciji BiH, jednom od dva entiteta u zemlji, podržane i službenim Zagrebom traže da član Predsjedništva iz reda Hrvata bude biran iz onih općina u Federaciji u kojim su Hrvati u većini. Aktuelnom članu Predsjedništva hrvatske nacionalnosti Željku Komšiću vodeća politička partija bosanskohercegovačkih Hrvata – Hrvatska demokratska zajednica BiH – spočitava da su za njega glasali i Bošnjaci, i da je uz pomoć tih glasova pobijedio HDZ-ovog kandidata Dragana Čovića.

Stoga HDZ predlaže podjelu Federacije BiH na tri izborna područja – područje A bile bi općine u kojima po popisu 2013. živi više od dvije trećine Bošnjaka, područje B ono u kojem živi više od dvije trećine Hrvata, a sve ostale izborne jedinice bile bi izborno područje C. Jedan član Predsjedništva BiH [Bošnjak] bio bi onaj koji je osvojio najviše glasova u A i C području. Drugi član [Hrvat] bio bi onaj koji je dobio više glasova u područjima B i C. Pravo na kandidaturu imali bi svi građani.

Takav prijedlog nije naišao na podršku ni među svim Hrvatima. Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća [HNV] u Bosni i Hercegovini Stipe Prlić misli da bi izbor članova Predsjedništva trebao ići kroz parlamentarnu proceduru, jer se taj izbor onda ne bi negativno koristio kao sredstvo podizanja nacionalnih tenzija.

Bošnjačke i stranke sa građanskim predznakom za sada odbijaju prijedlog HDZ-a, smatrajući ga daljnjom etničkom podjelom Bosne i Hercegovine. Trenutno vodeća bošnjačka politička partija, Stranka demokratske akcije [SDA] predlože da se ukloni nacionalna odrednica po kojima se u Predsjedništvo biraju Bošnjak, Hrvat i Srbin, te da se zamijeni formulacijom da se biraju dva člana Predsjedništva iz Federacije BiH i jedan iz Republike Srpske. U tom slučaju za državno Predsjedništvo mogli bi se kandidirati i građani poput Jevreja i drugih koji ne spadaju u tri konstitutivna naroda.

Opoziciona građanka Naša stranka koja u saradnji s koalicijskim partnerima ima ambicije preuzeti vlast od SDA u Federaciji BiH na narednim izborima predstavila je prijedlog izmjena Ustava i Izbornog zakona, po kojima bi se tročlano Predsjedništvo BiH ukinulo a uveo institut jednog predsjednika kojeg bi birao parlament i imao bi vrlo ograničene ovlasti.

Srbi čekaju dogovor Bošnjaka i Hrvata

Američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer također je rekao da SAD u BiH žele vidjeti ograničene ciljane promjene Ustava koje bi uklonile etničke prefikse sa izbora za Predsjedništvo, te izbornu reformu u skladu sa preporukama OSCE-a, GRECO-a i međunarodnih sudova, uz zadovoljenje principa: jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda.

Dva dana nakon izjave Palmera šef HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je da se o “etničkim prefiksima” pri izboru vlasti u Bosni i Hercegovini ne treba pregovarati.

Čelnici političkih partija iz Republike Srpske za sada čekaju bošnjačko-hrvatski dogovor o Izbornom zakonu BiH, upozoravajući da neće dopustiti da on bude na štetu entiteta iz kojeg dolaze.

Političke nesuglasice oko izmjena Ustava i Izbornog zakona u BiH blokirali su EU procese u zemlji sa vrlo teškom političkom retorikom, potencijalno opasna za cijelu regiju ionako nestabilnog Zapadnog Balkana, zbog čega i službeni Brisel i službeni Washington čim prije žele uspješno okončati progovore o ustavnim i izbornim reforama u BiH. Usporeno kretanje BiH prema EU nije u interesu Brisela, u vrijeme kada u zemlji raste kineski i ruski utjecaj.

Domovi naroda štite nacionalne interese

Drugo važnije pitanje, koje se također pokušava riješiti kroz izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH je izbor delegata u domove naroda na državnom i nivou entiteta Federacija BiH. HDZ BiH i u tom slučaju insistira da se hrvatski delegati u Dom naroda Federacije BiH biraju iz onih kantona u kojima su Hrvati većina, ili ih živi značajan broj, dok predstavnike u Dom naroda Hrvati ne bi birali iz onih kantona gdje živi neznatan broj Hrvata. Na taj način u Dom naroda FBiH ne bi mogao ući Hrvati uz pomoć glasova Bošnjaka.

Naprimjer, u Bosansko-podrinjskom kantonu žive 22.000 Bošnjaka, 885 Srba, 512 Ostalih i svega 24 Hrvata, prema popisu iz 2013. godine. HDZ kaže da Hrvat iz tog kantona u Dom naroda Federacije može ući samo uz podršku Bošnjaka, što urušava njegov legitimitet kao hrvatskog predstavnika. Hrvati su najmalobrojniji od tri konstitutivna narod u BiH, pa HDZ smatra da je dom naroda mehanizam da se Hrvati zaštite od preglasavanja u predstavničkom domu od brojnijeg bošnjačkog naroda.

Prema Popisu iz 2013. godine od 3,53 miliona stanovnika u BiH živi 1,76 miliona Bošnjaka, 544.000 Hrvata, Srba je 1,08 miliona, a 130.000 koji su se izjasnili kao Ostali. Dom naroda u Federaciji kao i onaj na državnom nivou ravnopravan je Zastupničkom domu. Svaki zakon koji odobri Zastupnički dom u Federaciji potrebno je da odobri i federalni Dom naroda. Svaki zakon na državnom nivo potrebno je da odobri i Predstavnički i Dom naroda.

Delegati u Dom naroda Federacije BiH [po 17 Srba, Bošnjaka, Hrvata i sedam iz reda Ostalih] biraju se iz 10 kantonalnih skupština. Iz federalnog Doma naroda bira se po pet Bošnjaka i pet Hrvata u državni Dom naroda. Pet Srba u Dom naroda BiH bira se glasanjem u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Da bi se imenovala Vlada FBiH ili donijeli neki zakon u Federaciji potrebna je i podrška Doma naroda, odnosno podrška trećine od 17 zastupnika iz kluba Hrvata, Srba i Bošnjaka. Uloga državnog Doma naroda dalje se proteže kod imenovanja Vijeća ministara i druga pitanja važna za državu.

Pravo na kandidaturu i izbor

Prlić iz Hrvatskog vijeća naroda kaže da se zamjerke te organizacije HDZ-u BiH odnose i na izračune po kojima pravo na izbor u domove naroda nemaju Hrvati u izbornim jedinicama u kojima je njihov udio u ukupnoj strukturi stanovništva ispod 5,8 posto.

“Moje osobno stajalište je da se ne smije narušavati princip po kojem se uskraćuje osnovno pravo da svaki građanin ima pravo da bira i da bude biran, a s druge strane ne smije se narušiti ni princip proporcionalne zastupljenosti”, rekao je Prlić, neizravno aludirajući da bi kantoni u kojima živi mali postotak Hrvata također morali imati svoje delegate u domovima naroda.

Dom naroda Naša stranka smatra “grobljem dobrih zakona”, zbog čega traže jačanje predstavničkog doma, a smanjivanje ovlasti domova naroda, no HDZ BiH odbija takav prijedlog.

Opći izborni u BiH, na kojima se biraju članovi Predsjedništva BiH, članovi Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, entitetski parlamenti u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, entitetski predsjednik Republike Srpske te skupštine u deset kantona u Federaciji BiH trebaju biti održani u oktobru 2022.