Bioinženjer Glanville: Pravimo lijek za Covid-19 dostupan svima

Glanville: Vjerujem da razvojem tehnologije novih vakcina i antitijela širokog spektra možemo stvoriti svijet bez patogena (Ustupljeno Al Jazeeri)
Glanville: Vjerujem da razvojem tehnologije novih vakcina i antitijela širokog spektra možemo stvoriti svijet bez patogena (Ustupljeno Al Jazeeri)

Netflixova dokumentarna serija Pandemic: How To Prevent An Outbreak, koja je upozorila na (ne)spremnost čovječanstva za novu pandemiju i koja je mjesecima među najgledanijim sadržajima na toj medijskoj platformi, donijela je bioinženjeru Jacobu Glanvilleu veliku popularnost.

Glanville je osnivač kompanije Distributed Bio iz San Francisca, a njegova želja i predan rad da razvije lijek za novi tip korona virusa, ali i vakcinu za influencu i druge viruse, pokazala je na djelu njegov filantropski pristup životu.

Posebno je to značajno u trenutku kad je više od 2,5 miliona osoba zaraženo novim tipom korona virusa koji je dosad odnio više od 177.000 života i kad naučnici širom svijeta rade na razvijanju vakcine za Covid-19, a brojne države počinju s eksperimentalnim liječenjem plazmom ljudi koji su preboljeli korona virus.

Uzevši u obzir da razvoj vakcine zahtjeva mnogo vremena, a da je odnos zaraženih osoba i onih kojima su potrebna antitijela iz plazme prevelik, Glanville je shvatio da bi razvijanje sintetskih antitijela mogao biti efikasan lijek za Covid-19.

„Cilj mi je razvijanje lijekova za bolesti koje se mogu spriječiti, a koji do sada nisu razvijeni zbog nedostatka tehnologije ili sredstava. Moje kolege i ja želimo da svaki lijek bude dostupan svima. Dosad su lijekove proizvodile uglavnom velike kompanije kojima je profit visoko na listi prioriteta. Ne želim reći da su te kompanije loše, one zapošljavaju stotine hiljada ljudi i moraju zaraditi novac, a taj novac je teško zaraditi na lijekovima za bolesti od kojih uglavnom oboljevaju ljudi iz siromašnih zemalja.

Uvijek sam govorio da je nedostatak lijekova možda i najteža bolest sa kojom se ljudi iz siromašnih zemalja bore. Upravo zbog toga smo odlučili i osnovati firmu koja neće biti mainstream, firmu koja će imati stotinjak zaposlenih i koja će se finansirati isključivo od donacija i grantova čime bi se istraživanje i nauka stavili ispred profita organizacije. Ovakav biznis model može promijeniti farmaceutsku industriju nabolje“, kaže Glanville u razgovoru za Al Jazeeru.

  • Na razvijanju vakcine za novi tip korona virusa rade mnogi i jasno je da taj proces zahtijeva vrijeme, no početkom aprila objavili ste da ste Vi i Vaš tim blizu pronalaska lijeka? Koliko dugo radite na razvijanju lijeka, o kakvom tretmanu je riječ i kada bismo mogli očekivati lijek za Covid-19?

Prema našim procjenama testiranje lijeka na ljudima mogli bi početi krajem augusta, a ako budemo imali dobre rezultate lijek bi bio dostupan krajem septembra ili početkom oktobra. Naše procjene su optimistične, jer ne pravimo vakcinu, već lijek za Covid-19. Nismo željeli fokusirati naš rad na razvoj vakcine, jer bi ona mogla biti dostupna tek sredinom ili krajem 2021. Osim toga, vakcinu ne možete dati ljudima koji su zaraženi, a da bi ona imala najbolji efekt morate biti dobrog zdravlja, što znači da neće biti toliko efikasna kod starijih ljudi i onih narušenog zdravlja. Mi pravimo lijek na bazi sintetskih antitijela koja bi se „zakačila“ na virus i učinila ga nepatogenim po organizam u kojem se nalazi. Velika prednost ovog tretmana je to što ga možete dati ljudima koji su zaraženi i ubrzati proces razvijanja lijeka. Ovaj tretman nije ništa novo, na ovaj način je procenat smrtnosti ebole smanjen sa 50 na šest posto, sličan je slučaj i sa bjesnilom. Vakcina je dobra stvar, ali mi nemamo vremena čekati na nju.

  • Da li Vam je i koliko razvijanje vakcine za influencu pomoglo u radu za lijek za korona virus?

Influenca virus i korona virus su veoma različiti pa su tako i strategije u liječenju bolesti koje izazivaju različite. Ono što im je zajedničko, a što mi pokušavamo napraviti, jeste da se ovakvi virusi liječe antitijelima širokog spektra. Za influencu pokušavamo napraviti vakcinu koja će naučiti naš imuni sistem da proizvodi takva antitijela. Dobra stvar je to što ta antitijela prepoznaju dijelove virusa koji malo ili nimalo mutiraju, što znači da će vas jedna vakcina zaštiti od svih mutacija influence, što do sada nije bio slučaj. Za korona virus pokušavamo sintetski napraviti antitijela i kreirali smo antitijela koja mogu prepoznati korona virus, ali i SARS i MERS. Cilj nam je napraviti antitijela koja će biti efikasna ako virus mutira. Želimo imati jedan lijek za sve tipove korona virusa.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

  • Za vakcinu protiv influence dobili ste grant Fondacije Billa i Melinde Gates. Podržavaju li oni i razvijanje lijeka za korona virus i s kim ste do sada pregovarali?

Dubokog sam uvjerenja da država treba platiti razvoj i proizvodnju lijekova. Građani rade i plaćaju porez pa je logično da se država koja uzima porez brine o njihovom zdravlju. Upravo je ova kriza pokazala povezanost zdravlja ljudi i ekonomije. Dosad nam nije trebalo dodatno finansiranje, jer smo već radili slična istraživanja pa smo uz male izmjene i znanje koje imamo uspjeli napraviti antitijela. Naravno, da bi lijek bio dostupan svijetu potreban je novac. Zbog toga kucamo na vrata svima – od Fondacije Gates, preko vojske i vlade, do drugih svjetskih organizacija. Ukoliko nam niko od njih ne pomogne pokrenut ćemo crowdfunding kampanje. Zadnja opcija je da nađemo investitore, ali se nadam da do toga neće doći. Investitori uvijek žele ostvariti profit od lijeka, a to se kosi s našom idejom. Da bi se ova kriza riješila moramo imati lijek koji će biti jeftin i dostupan svima. Kako državne i klasne granice ne postoje za virus, tako ne smiju postojati ni za lijek.

  • Blizu ste pronalaska lijeka, no jeste li ikada u životu pomislili da ćete biti direktno uključeni u proces „spašavanja svijeta“ od pandemije?

U ovom trenutku moj tim i ja se osjećamo iscrpljeno, napeto i nervozno, ali s druge strane smo optimistični i nadamo se najboljem. Čast mi je što sam dio ovog tima koji je u proteklih nekoliko mjeseci od nemogućeg učinio moguće. Imamo još mnogo posla, ali nećemo odustati, bez obzira na moguće prepreke. Dodatnu snagu nam daju kolege koje rado dijele svoja istraživanja.

  • Netflixova dokumentarna serija postala je veoma popularna za kratko vrijeme. Zanimljivo je da u seriji i Vi i Vaše kolege upozoravate na pojavu nove pandemije. Na osnovu čega ste to predvidjeli i da li ste, uprkos tim predviđanjima i upozorenjima, ipak iznenađeni da se pandemija događa upravo sada?

To je zaista čudna koincidencija. Bilo je ljudi koji su me pitali jesam li znao šta će se dogoditi, ali to je nemoguće. Iskreno se nadam da će nas ova pandemija natjerati da stvorimo svijet koji neće dopustiti da se nešto ovako ponovo dogodi. Svijet u kojem smo živjeli prije pandemije nije se mnogo razlikovao od srednjeg vijeka kada je harala kuga. Mi smo imali iluziju da živimo u svijetu bez groznih bolesti, jer smo se nekako navikli da živimo sa sezonskom gripom, SARS-om, MERS-om, svinjskom i ptičijom gripom… Nadam se i vjerujem da razvojem tehnologije novih vakcina i antitijela širokog spektra možemo stvoriti svijet bez patogena, zbog naše djece se vrijedi boriti za takav svijet.

  • Proces razvijanja vakcine za korona virus ujedinio je naučnike i inženjere širom svijeta. Koliko je, prema Vašem mišljenju, međunarodna saradnja važna?

Jako je važna i ova pandemija je, bar što se tiče zajednice biohemičara, pomogla da se globalno ujedinimo i svim silama krenemo u borbu protiv ovog virusa. Sedmicu nakon što je izašao dokumentarac Pandemic bio sam u Washingtonu gdje je Anthony Fauci držao prezentaciju na kojoj je rekao da je virus koji se pojavio u Wuhanu nemoguće lokalizovati i da će se vjerovatno proširti po cijelom svijetu. Nakon toga su me iz agencije DARPA pitali mogu li početi raditi na lijeku za ovaj virus. Tokom istraživanja sam koristio dva javno dostupna izvora – sekvence genoma iz 19 uzoraka koji su uzeti sa nekoliko lokacija, a koji su bili javno dostupni na internetu, tako da smo vrlo brzo mogli porediti ove sekvence sa onima od SARS- i MERS-a. Sve ove informacije imao sam jer su naučnici dijelili svoja istraživanja i samim tim proces je bio značajno ubrzan. Druga stvar je istraživanje iz Wuhana o tome kako vršiti eksperimente sa hrčcima, gdje je detaljno objašnjeno kako sprovesti istraživanje o korona virusu na ovim životinjama. Tako da smo i mi za svoje istraživanje iskoristili ove životinje i na njima testiramo kreirana antitijela.

  • Svaka država pokušava riješiti problem unutar svojih granica. Kako gledate na sveopći odgovor svijeta na pandemiju?

Mi živimo u svijetu u kojem su činjenice isprepletene sa političkim i drugim uvjerenjima i u kojem je pristuan jak utjecaj društvenih mreža. Ponekad je veoma teško ocijeniti šta je zapravo istina. Bilo je većih i manjih epidemija, ali virus je posljednji put zaustavio svijet 1918. godine. Mislim da se, uprkos brojevima i upozorenjima, većina nadala da se nešto ovako neće dogoditi. Naravno, tu su i oni koji su realno analizirali brojke i konstantno upozoravali na pandemiju. Pojedine vlade su ignorisale činjenice i nisu reagovale na vrijeme, jer jednostavno nisu mogli da vjeruju da se nešto takvo može desiti. Osim toga, kada je proglašena pandemija, vidjeli smo različite reakcije širom svijeta. Neke države, poput Novog Zelanda, odgovorile su poprilično dobro na novonastalu situaciju, dok neke druge nisu. Također, teško je kontrolisati velike grupe ljudi i to najviše ovisi o kulturi samog naroda. Bez obzira na to što je izolacija najbolje rješenje kada je pandemija u pitanju, uvijek će postojati određeni broj ljudi koji će iz nekog razloga ignorisati upute i time ugroziti ostatak zajednice.

  • Mislite li da će se nakon ove pandemije promijeniti odnos prema zdravstvu i ulaganju u nauku? Da li će društveno korisna nauka i humanizam biti više cijenjeni?

Mislim da to najviše ovisi od toga hoćemo li uspjeti naći lijek ili ne. Ako nađemo lijek vjerujem da će ljudi početi više vjerovati i poštovati nauku, a u isto vrijeme vjerujem da bi se u suprotnom odnos prema nauci mogao pogoršati. Ljudi će postati frustrirani, a do izražaja će doći teoretičari zavjera čija stajališta možemo demantovati jedino ako budemo imali lijek. Također, ako napravimo lijek koji će biti preskup ljudi će izgubiti povjerenje u nauku i počet će misliti da je virus namjerno napravljen. Naglašavam da je jedini ispravni put da imamo lijek koji djeluje, a koji je dostupan svima. Mislim da je ovo pravo vrijeme da pokažemo svu veličinu i dobrotu koji ljudi imaju kao vrsta. Jednostavno, treba nam ova pobjeda.

  • Koliko će, prema Vašem mišljenju, ova pandemija trajati i nazire li joj se kraj?

U najboljem slučaju ljudi će se narednih mjeseci u nekom obliku vratiti u normalu, ali i dalje sa mjerama socijalne distance narednih nekoliko mjeseci i tako će biti sve dok ne nađemo lijek što je, prema mojim procejnama, kraj septembra ili početak oktobra. Drugi mogući scenarij je da se pandemija vraća u talasima, tako da svakih nekoliko mjeseci imamo epidemiju, zbog čega bismo uveli izolaciju do mjere do koje ekonomija može da trpi, zatim vratimo ljude na posao, oni se opet zaraze i sve tako dok ne nađemo lijek ili vakcinu. Najgori mogući scenario jeste da čekamo vakcinu ili da se oslonimo na kolektivni imunitet. Sa optimističnom pretpostavkom da virus ne mutira vakcinu najranije možemo imati krajem 2021., a kolektivni imunitet bi odnio mnogo života. Upravo zbog toga smo se mi odlučili za ovakav pristup.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO