Strah od martovskog scenarija: Kako se Italija bori protiv drugog vala korona virusa

Italija je do prije samo nekoliko sedmica važila za primjer drugima kako se boriti protiv pandemije, navodi autor

 (EPA)
Italija je do prije samo nekoliko sedmica važila za primjer drugima kako se boriti protiv pandemije, navodi autor (EPA)

Italijanske vlasti na svim nivoima ovih dana uvode niz restriktivnih mjera u pokušaju da spriječe širenje korona virusa i izbjegnu novi nacionalni lockdown.

Od policijskih satova, preko zabrane kretanja i zatvaranja tržnih centara, do online nastave; regije svaka za sebe traže načine kako da zaustave eksponencijalni rast broja zaraženih.

U četvrtak je u Italiji registrirano više od 16 hiljada novih pozitivnih, što je bio novi dnevni rekord od izbijanja epidemije u februaru.

U sedam dana od 14. do 20. oktobra zabilježeno je skoro duplo više novih slučajeva u odnosu na sedmicu prije toga (68.982 u poređenju sa 35.204).

Kako izvještava fondacija Gimbe, nevladina organizacija koja se bavi monitoringom zdravstva, u istom periodu povećan je broj obavljenih testova (630.929 u poređenju sa 505.940) ali i procenat pozitivnih (10,9 % u odnosu na 7%).

Upravo ovaj posljednji podatak o naglom skoku broja pozitivnih na testiranjima “potvrđuje kolaps sistema praćenja kontakata”, tvrdi predsjednik Gimbe Nino Cartabellotta.

Informativni kanal Sky tg24 navodi da je eksponencijalni rast broja zaraženih, a u ovom trenutku ih je u cijeloj Italiji oko 150 hiljada (prošle sedmice oko 90 hiljada), rezultirao i novim pritiskom na bolnice. Hospitalizirano je blizu deset hiljada osoba (prošle sedmice više od pet hiljada), od čega je na intenzivnoj njezi oko 900 (500).

Usljed svega toga fokus vlasti mora biti na tome da se izbjegne ponavljanje martovskog scenarija, upozoravaju mediji. Ovog proljeća je korona virus doslovno devastirao Italiju i odnio 30 hiljada života.

Jači za proljetna iskustva

Svjestan opasnosti koja prijeti Italiji je i premijer Giuseppe Conte koji je sredinom sedmice pred oba parlamentarna doma pravdao mjere koje je njegova vlada poduzela u borbi sa virusom.

„I dalje smo u zaostatku za pandemijom, a stalni rast broja zaraženih nas tjera na maksimalni oprez. Ovaj put smo, ipak, jači za proljetna iskustva. Situacija je kritična, ali ipak mnogo drugačija u odnosu na mart.  Spremni smo intervenirati ponovo ako bude trebalo“, rekao je Conte, a prenosi Ansa, izražavajući uvjerenje da neće biti novog nacionalnog lockdowna.

Državna vlada je u prošlu nedjelju dala odriješene ruke regionalnim i lokalnim vlastima da donose mjere po potrebi.

U Lombardiji, koja prednjači po broju zaraženih, od četvrtka je uveden policijski sat od 23 sata navečer do 5 ujutro. U ovoj regiji srednjoškolci će od ponedjeljka nastavu pohađati od kuće, putem interneta, baš kao i u Pijemonteu na sjeverozapadu zemlje. Ovdje je tržnim centrima zabranjen rad vikendom.

U Kampaniji, na jugu, online nastava je obavezna za sve školarce. U regiji čije je središte Napulj stanovništvu je zabranjeno kretanje između provincija. U Laciju, u kojem se nalazi Rim, policijski sat važi od ponoći do 5 ujutro.

Kolaps sistema praćenja kontakata

Italija je do prije samo nekoliko sedmica važila za primjer drugima kako se boriti protiv pandemije.

Kako su to primijetili i referentni inostrani mediji (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kako-je-italija-spasila-zdravstvo-iz-ralja-smrti), italijanske vlasti i medicinski autoriteti donosili su prave odluke u pravo vrijeme: u martu su cijelu zemlju stavili u strogi karantin, a nakon postepenog otvaranja tokom ljeta i početkom jeseni broj novih pozitivnih slučajeva održavan je na niskom nivou.

Bio je to rezultat niza mjera, među kojima se često spominje i efikasno praćenje kontakata novooboljelih (na engleskom contact tracing) te izolacija potencijalno zaraženih, kako bi se onemogućilo širenje bolesti. Danas, međutim, više nije tako!

Magazin Il Post pokušao je sumirati kolaps sistema praćenja kontakata.

U Italiji, contact tracing je u nadležnosti lokalnih zdravstvenih zavoda (ASL-ovi) i obavlja se telefonskim ispitivanjem zaraženih. Tokom intervjua pokušavaju se rekonstruirati svi kontakti od 48 sati prije do dvije sedmice nakon izbijanja simptoma ili uzimanja pozitivnog uzorka. Manje-više isti posao radi i aplikacija za pametne telefone Immuni. (http://balkans.aljazeera.net/vijesti/pametna-i-jeftina-aplikacija-za-pracenje-zarazenih)

Tokom ljeta je udvostručen broj osoba koje se bave praćenjem kontakata (radi se o liječnicima i drugom medicinskom osoblju) i procjenjuje se da ih je danas blizu deset hiljada u cijeloj Italiji. No, ispostavilo se da je i to nedovoljno.

Detektivska istraga

“Pratiti kontakte danas je veoma komplicirano. U vrijeme lockdowna, svaki novi slučaj je imao tri ili četiri kontakta, danas ih ima između 30 i 40. Najkompliciraniji slučajevi zahtijevaju detektivsku istragu”, kaže za Post Bartolomeo Griglio, odgovorna osoba u torinskom ASL-u, pa navodi i primjer:

“Ako jedna osoba, koja je pozitivna, redovno vježba u teretani i ako oni koji upravljaju teretanom vode evidenciju kada je i ko bio prisutan, onda je naš posao puno lakši. No, ako nema evidencije, moramo mnogo istraživati”.

Posao im je otežan otkako je sredinom septembra počela nova školska godina.

“Prosječno trajanje telefonskog intervjua u slučaju jednog školarca je tri sata. Mladi imaju toliko bogat društveni život u školi i van da nam je upratiti sve kontakte veoma teško i oduzima mnogo vremena” ističe odgovorni u milanskom ASL-u Secondo Demicheli.

Kako navodi, sredinom oktobra je u Milanu nakon 185 pozitivnih slučajeva povezanih sa školom (đaci, nastavnici ili drugo osoblje) obavezna dvosedmična izolacija propisana za  čak tri hiljade osoba.

Što se Immunija tiče, osnovni problem s ovom aplikacijom je što ju je instalirao manji broj ljudi (oko devet miliona ljudi) od onoga što je potrebno da bi bila efikasna.

Pored manjka ljudstva u zavodima i nedostataka Immunija, Post navodi još jedan razlog kolapsa sistema praćenja kontakata čija uspješnost važi od brojnih faktora, ali najprije od sposobnosti da se u kratkom vremenom roku pronađu i izoliraju zaražene osobe te spriječi širenje zaraze.

“Da pojednostavimo: sistem contact tracinga može funkcionirati izvrsno, a istovremeno biti potpuno beskoristan ukoliko se na rezultat jednog testa na korona virus čeka sedam dana”, poručuje Post.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO