Poraz Grabar-Kitarović kao početak ‘bratoubilačkog rata’ u HDZ-u

Mnogi su stručni promatrači i analitičari, kao i pojedini mediji, procjenjivali da će, izgubi li kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinda Grabar-Kitarović u utrci za novi predsjednički mandat – što se i dogodilo – početi “otvoren lov” na hrvatskog premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića od njegovih oponenata u stranci.

Prve naznake turbulencija u stranci mogle su se čuti ubrzo nakon objave prvih rezultata – Gordan Jandroković, glavni tajnik stranke i predsjednik Hrvatskog sabora, komentirao je da se skrenulo previše udesno.

Javili se oponenti

Milijan Brkić, visokorangirani dužnosnik stranke, koga mnogi smatraju velikim oponentom Andreja Plenkovića, neizravno je najavio angažman na predstojećim stranačkim izborima, za koji se čini da ne bi išao u smjeru podrške aktualnom stranačkom šefu, a s otvorenim kritikama na račun stranačkog vrha javio se i Miro Kovač, koga se već dugo spominje kao osobu koja bi se rado vidjela na mjestu šefa stranke.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Tu se često može čuti i ime Davora Ive Stiera, bivšeg političkog tajnika HDZ-a i nekadašnjeg bliskog Plenkovićeva suradnika, s kojim se razišao na pitanju HDZ-ovog prekida suradnje s Mostom i koalicijske suradnje s Hrvatskom narodnom strankom (HNS).

Mnogi promatrači smatraju da slijedi turbulentno razdoblje u HDZ-u – to što je bivši premijer i kandidat Socijaldemokratske partije (SDP) Zoran Milanović porazio Grabar-Kitarović za neke nije veliko iznenađenje, ali jest postotna razlika s kojom se to dogodilo.

“To je preko 100.000 glasova razlike, što jest iznenađujuće – svi smo očekivali da ta razlika neće biti tako velika. Ja bih rekao da su ovi izbori prije svega poraz HDZ-a i Kolinde Grabar-Kitarović zajedno, a onda su pobjeda prije svega Zorana Milanovića, a puno manje SDP-a i ostalih stranaka koje su podržale Milanovića. S jedne strane je jasno da HDZ nije uspio mobilizirati birače desnice i desnog centra u dovoljnoj mjeri – to pokazuje, recimo, činjenica da je Grabar-Kitarović dobila oko 180.000 glasova manje nego je dobila prije pet godina. Dakle, HDZ nije uspio pokrenuti do kraja taj svoji moćni stroj, a, s druge strane, to je i poraz Grabar-Kitarović, koja je u kampanji, naročito u prvom krugu, bila jako loša, blijeda, s puno gafova, skandaloznih i bizarnih izjava”, kaže Berto Šalaj sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

‘Osobna pobjeda’

S druge strane, navodi, Milanović je uspio uvjeriti dio građana da su ovi izbori bili važniji nego što to stvarno jesu. I smatra da je ovo osobna, a ne stranačka pobjeda.

“Mi znamo da predsjedničke ovlasti nisu velike, ali Milanović je išao s kampanjom: ‘Ovo nisu samo izbori za mene nego protiv HDZ-a i HDZ-ova načina upravljanja državom; dajte mi povjerenje, ja mogu biti glasnik buduće političke promjene u Hrvatskoj’. Na toj strategiji, na toj svojoj političkoj osobnosti i političkom karakteru on je iznio ove izbore, tako da je to puno više njegova osobna pobjeda nego što je to pobjeda SDP-a i drugih koalicijskih stranaka koje su ga podržale”.

Uloga Milana Bandića

Jedna od političkih osoba koja je obilježila ove predsjedničke izbore jest i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, koji se suočava s optužnicama i sudskim procesima, a s kojim je odnos Grabar-Kitarović tijekom kampanje branila i koji joj je dao potporu u utrci za predsjednicu.

Unatoč tomu, ostvarila je loš rezultat u Zagrebu, gdje je, kao i u mnogim drugim većim gradovima, pobjedu odnio Milanović.

“Čini se da Milan Bandić polako gubi političko tlo pod nogama. Ne treba ga potcijeniti – on je već nekoliko puta pokazao da je politička ‘mačka sa devet života’, ali čini se da mu polako određena politička ‘oruđa’ klize iz ruku jer na idućim parlamentarnim izborima vrlo teško je očekivati da će on nakon njih imati poziciju kakvu ima sada, a to je da ima odlučujući utjecaj na formiranje parlamentarne većine i to bi moglo značiti da će on biti ostavljen na političkoj vjetrometini, kako od dosadašnjih svojih koalicijskih partnera, tako i od opozicije, koja će tražiti njegovu smjenu. Vidimo da su počeli i građanski prosvjedi protiv Milana Bandića – oni su za sada, da tako kažemo, na razini malih brojki građana, ali nije nemoguće, zbog toga što će dobivati udare iz nekoliko smjerova, da je ovo zapravo početak političkog kraja Milana Bandića”, smatra Šalaj.

Pritom je, ističe, Milanović pobijedio osvojivši manje glasova nego Ivo Josipović, koji je od Grabar-Kitarović izgubio prije pet godina.

“To pokazuje da je razlika u tome što HDZ nije mogao u dovoljnoj mjeri mobilizirati svoje birače, pa je onda došlo i do pobjede u nekim utvrdama HDZ-a, prije svega u Zadru, ali i do velike razlike u Gradu Zagrebu. U Zagrebu je Milanović ostvario veliki rezultat, a Grabar-Kitarović je bitno podbacila u odnosu na izbore prije pet godina, tako da sve to govori da dio desnih birača nije mogao biti mobiliziran jer ga nije mogla mobilizirati ni sama stranka HDZ i premijer Plenković, a ni loša kandidatkinja kakva je bila Kolinda Grabar-Kitarović. To znači da HDZ mora u predstojećem razdoblju, a to će svakako napraviti jer slijede i unutarstranački izbori, vidjeti koju će strategiju zauzeti. Mi smo vidjeli sinoć da su tu otprilike dvije strategije: jedna premijera Plenkovića i g. Jandrokovića, a to je da HDZ ostane čvrsto u desnom centru, i druga g. Kovača i g. Brkića, koji smatraju da je to loše, da je HDZ previše u centru i da se mora vratiti na desnicu.”

Razjedinjenost protivkandidata

Unutarstranački izbori, smatra, trebali bi biti održani što prije, kao prostor gdje se pristojno može raspravljati o neslaganjima, konceptu i razvoju stranke.

A, unatoč porazu na ovim izborima i relativnom neuspjehu na europarlamentarnim izborima, smatra, Plenković je i dalje u dobroj poziciji.

“Iz jednostavnog razloga što su njegovi protukandidati poprilično razjedinjeni. Znamo, recimo, za loše odnose između Milijana Brkića i Davora Ive Stiera i teško je očekivati da će se ti Plenkovićevi protukandidati uspjeti udružiti u jedan blok koji će ići protiv njega, On, s druge strane, na svojoj strani ima instituciju aktualnog predsjednika stranke, ali i aktualnog premijera, koji članstvu može – kao što je sinoć i napravio – poručiti: ‘Pogledajte što smo sve ostvarili u vrijeme moga mandata, premijerskog i predsjednika stranke, nemojte tražiti politički kaos, nemojte tražiti neke druge lidere jer ja vam osiguravam stabilnost i dobre šanse za još jedan mandat na čelu Hrvatske”.

‘Bratoubilački rat’ i pitanje Škore

Komunikacijski stručnjak Petar Tanta smatra da je riječ o porazu politike Kolinde Grabar-Kitarović i lošoj kampanji, ali i porazu HDZ-a općenito, čija je cijela “mašinerija” zakazala, unatoč brojnim “utakmicama u nogama”. Postoji, navodi, teorija o tomu da su se ljudi pobunili protiv Andreja Plenkovića i da je ovo bio izraz revolta prema njemu.

Slijedi, smatra, “bratoubilački rat” u HDZ-u, koji je, kako kaže, modus operandi koji se javlja svakih desetak godina unutar te stranke.

“Ovi izbori su izgubljeni i sada će se desiti da će za početak krenuti g. [Davor Ivo] Stier, g. [Miro] Kovač, onda će se vjerojatno g. [Milijan] Brkić prikloniti jednoj od opcija, pa ponovno odraditi teren. Jer, za g. Brkića je ovo bila win-win situacija. Došao je kad je najteže, napravio što je mogao. Da je pobijedio, bio bi apsolutni trijumf, a ovako ne može reći da nije ništa radio, već da se potrudio, ali ‘prekasno su me zvali'”.

Tu je i pitanje Miroslava Škore, koji je u velikom dijelu javne scene percipiran kao kandidat krajnje desnice i kome je zamalo izmaknuo drugi krug, a najavio je “pohod” na parlamentarne izbore.

“Da li će ta konsolidirana ekstremna desnica izdržati do sljedećih parlamentarnih izbora to je pitanje za milijun dolara jer to su ljudi koji vole moć i postoji mogućnost da se do tada međusobno poprilično podijele oko nekih benignih stvari. No, jedno je sigurno: Škoro neće odustati.”

Politička analitičarka i komunikacijska stručnjakinja Ankica Mamić smatra da je Grabar-Kitarović imala lošu kampanju, a poraz je rezultat ne samo stranačkog rada nego i njezina kapaciteta.

Zaokret udesno

“Kolinda Grabar-Kitarović imala je jedan neupečatljiv mandat koji je, po mom mišljenju, pokazao da ona zapravo nema neki veliki državnički potencijal, koji se od nje očekivao s obzirom na to da je imala impresivnu karijeru, a, s druge strane, premijerski mandat Zorana Milanovića ipak je do neke mjere zaboravljen, prošlo je otad nešto godina, pa to njemu nije bio toliki teret koliko su u HDZ-u vjerojatno očekivali da će biti jer tijekom cijele kampanje vidjelo se da se HDZ-ova kampanja bazira na kritici rada Milanovića dok je bio premijer”, navodi Mamić.

U kampanji za drugi krug, kaže, u HDZ-u se jako zaokrenulo u desno, a u Hrvatskoj krajnja desnica, navodi, nikad nije imala previše uspjeha.

“Što se tiče utjecaja na odvijanje unutarstranačkih izbora u HDZ-u, sigurno je da će svatko od već najavljenih kandidata, a ima ih dosta, pokušavati pripisati odgovornost za gubitak izbora Andreju Plenkoviću jer Pantovčak je izgubljen, to je gotova bitka, sad se juriša na mjesto predsjednika HDZ-a kao priprema za nadolazeće parlamentarne izbore ove godine i sigurno je da će svi protukandidati pokušati neuspjeh Kolinde Grabar-Kitarović pripisati vodstvu HDZ-a. Premijer je u svojoj sinoćnjoj izjavi na neki način i rekao da je vrh stranke isto suodgovoran.”

‘Milan Bandić prijelomna točka’

Milan Bandić, smatra, bio je prijelomna točka kampanje Kolinde Grabar-Kitarović. Na tome je, smatra, izgubila mnogo potencijalnih glasova.

“Milan Bandić ima potencijal dignuti svoje birače kad se bira gradonačelnik jer to su ljudi koji su materijalno i na svaki drugi način ovisni o njemu – zaposlenici Holdinga, gradske uprave, njihovi partneri, Bandićevi prijatelji i kumovi, koji se hrane na tom velikom zagrebačkom proračunu. I onda je njima svima važno da Bandić ostane gradonačelnik, a, s druge strane, velik dio građana apstinira od lokalnih izbora, ne zato što smatraju Bandića dobrim kandidatom nego zato što im velike stranke u već nekoliko izbornih ciklusa ne nude adekvatnog kandidata za gradonačelnika Zagreba, tako da bih rekla da je to bila najveća pogreška predsjedničine kampanje, posebno zato što se ona s njim intimizirala”, zaključuje Mamić.

Izvor: Al Jazeera