Zapis iz vječnog grada

Rim je glavni i sa nešto više od 2,8 miliona stanovnika najveći grad Republike Italije. Prema arheološkim istraživanjima, prva naselja otkrivena su u osmom stoljeću prije naše ere. Grad su dva stoljeća kasnije naselili Etrušćani. Razvijao se na sedam brežuljaka: Kapitol, Palatin, Aventin, Celij, Eskvilin, Viminal i Kvirinal. Bio je prijestolnica Rimskog carstva, najbogatiji i najveći grad na zapadu. U prvom stoljeću postaje centar kršćanstva, u osmom prijestolnica papinih država, a od 1861. godine je u sastavu Kraljevine Italije.

Leži na rijekama Aniene i Tiber, na udaljenosti 25 kilometara od Tirenskog mora. Na istoj udaljenosti je arheološko nalazište Ostia Antica, velika antička rimska luka. Nekada je bila smještena na ušću rijeke Tiber, ali padom nivoa mora i stalnim nanosom mulja danas je udaljena tri kilometra od Tirenskog mora.

Na udaljenosti 35 kilometara od Rima smješten je gradić Tivoli, koji je bio ljetnikovac više rimske klase. Najposjećenije znamenitosti su Hadrijanova vila i Villa d'Este, koje su uvrštene na UNESCO-ovu listu Svjetske kulturne baštine. 

Stepenice kojima je prošao Isus

Šetnju po Rimu počinjemo obilaskom Bazilike sv. Ivana Lateranskog. Izgrađena je 324. godine po nalogu pape Klementa XII, a posvećena Kristu Spasitelju. U 10. stoljeću bila je posvećena i Ivanu Krstitelju, po kome danas nosi ime. Službeno je sjedište pape, najstarija i prva po važnosti bazilika u Rimu i cijelom svijetu. Ujedno je i najvažnija od četiri antičke papinske bazilike u Rimu i jedan je od vatikanskih posjeda izvan teritorije Svete Stolice. Uz Baziliku je izgrađena Lateranska palata, koja je od četvrtog stoljeća bila službena papina rezidencija, sve dok se sjedište nije preselilo u Vatikan. U palati je smješten muzej (Museo storico Vaticano) u kome je prikazana historija papine države.

Dijagonalno od bazilike sv. Ivana Lateranskog je kapela u kojoj sa posebnom pažnjom čuva 28 bijelih mramornih stepenica (Scala Santa – Svete stepenice) na kojima je prema kršćanskom vjerovanju Isus Krist penjao u pravcu rimskog namjesnika Pontija Pilata, koji ga je osudio na smrt, razapinjanjem na krstu. Prema legendi stijenu je iz Jeruzalema u Rim donijela sv. Helena, majka Konstantina I. Velikog. Ove stepenice trenutno nisu dostupne za obilazak.

Obelisk iz vremena faraona

Na trgu ispred Lateranske palate je i Lateranov obelisk, izgrađen za vrijeme faraona Tutmosisa III i Tutmosisa IV u 15. stoljeću prije naše ere. U četvrtom stoljeću obelisk je u Rim donio car Konstantin.

Koloseum, poznat i kao Flavijev amfiteatar, najveća je antička arena na svijetu. Simbol je grada Rima i jedan od značajnih simbola Italije. Gradnju je počeo rimski car Vespazijan 72. godine, a dovršio njegov sin i nasljednik Tit 80. godine. Bio je namijenjen za gladijatorske borbe, koje je moglo pratiti između 50.000 i 75.000 gledalaca.

Nastavljamo u pravcu ulaza u Palatino i Foro Romano, prolazeći pored Konstantinovog slavoluka (Arco di Costantino) sa troje vrata. Izgrađen je u čast bitke kod Milvijskog mosta (bitka između dva rimska cara, Konstantina Velikog i Maksencija). Okolinu krase visoka stabla pinija (crnogorična vrsta drveća iz porodice borova), sa širokom krošnjom, koja podsjeća na kišobran.

U neposrednoj blizini je Foro Romano, nekadašnje političko, administrativno i vjersko središte Rima i  Palatin, jedan od sedam brežuljaka na kojem je osnovan antički Rim. Tu se nalazi najstarije naselje u Rimu, gdje je prema tradiciji, vučica dojila Romula i Rema.

Dan zaljubljenih u čast sv. Valentina

Bazilika sv. Marije iz Kozmedina izgrađena je u šestom stoljeću na mjestu rimskog hrama (Templum Herculis Pompeiani). Crkva je u više navrata renovirana, a unutrašnjost se odlikuje lijepim podnih mozaicima, dok je zvonik jedan od najviših u Italiji. U crkvi se nalazi uzidani antički mramorni reljef “Usta istine” (Bocca della Verita), koji privlači mnogobrojne turiste. U lijevom oltaru se čuva lobanja sv. Valentina, zaštitnika zaljubljenih. Danas se u kršćanskom svijetu 14. februar slavi kao Dan zaljubljenih, posvećen ovom svecu.

Do Bazilike sv. Marije je Hram Herkula pobjednika (Tempio di Ercole) posvećen je Herkulu, liku iz rimske mitologije. Uz njega je Hram Portunusa (Tempio di Portuno) izgrađen u prvom stoljeću prije naše ere, u klasičnom rimskom stilu. Posvećen je Portunusu, kojeg su prema paganskim vjerovanjima smatrali bogom luka. Nekada se na ovom mjestu nalazio forum Boarium (Foro Boario), na kojem se održavale prve gladijatorske borbe (264. godina prije naše ere).

Sa mosta “Ponte Palatino” pruža se pogled na ostatke mosta “Ponte Rotto”, najstarijeg kamenog rimskog mosta, izgrađenog u drugom stoljeću prije naše ere. Tu je i most “Ponte Cestio” prvobitno izgrađen u prvom stoljeću prije naše ere. Današnji most potiče iz 19. stoljeća, sa vrlo malim ostacima prvobitne gradnje. U neposrednoj blizini su Velika sinagoga (Tempio Maggiore), koja je najveća sinagoga u Rimu i Marčelovo pozorište (Teatro di Marcello), izgrađeno je za vrijeme antičkog Rima u 13. godini prije naše ere. Ime je dobio po Rimskom vojskovođi Marcusu Claudiusu Marcellusu. U njemu su se održavale dramske izvedbe i koncerti.

Kapitol je jedan od sedam rimskih brežuljaka, na kojem je izgrađen Jupiterov hram (Tempio di Giove Ottimo Massimo) u šestom stoljeću prije naše ere. Smatran je jednim od najljepših hramova drevnog Rima. Trg Campidoglio oblikovan je po projektu Mikelanđela na brežuljku Kapitol tokom 16. i 17. stoljeća. Na sredini trga smješten je antički kip posvećen Marku Aureliju.

Grob bosanske kraljice Katarine

Bazilika sv. Marije in Arakoeli izgrađena je u 13. stoljeću na vrhu Kapitol brežuljka. Do crkve vode 124 stepenice koje su izgrađene kao spomen na kugu koja je odnijela mnoge živote. U unutrašnjosti crkve je nadgrobni spomenik talijanskog kipara Donatela, koji je dizajnirao Mikelanđelo, te grob bosanske kraljice Katarine Kosače-Kotromanić, žene pretposljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaša.

Piazza del Popolo (Narodni trg) je jedan od najvećih gradskih trgova, na kojem su smještene dvije crkve: Santa Maria in Montesanto i La chiesa di Santa Maria dei Miracoli, izgrađene 1675. odnosno 1679. godine. S jedne strane Trga je Fontana del Nettuno, a s druge Fontana della Dea di Roma. U sredini je Egipatski obelisk Ramzesa II iz Heliopolisa (nekadašnji glavni grad staroegipatske države koji se nalazio na mjestu današnjeg sjeveroistočnog Kaira).

Ulica Via del Babuino povezuje Narodni trg sa Španskim. Ime je dobio po ambasadi Španije, koja se nalazila na ovom trgu. Impozantne 135 stepenice izgrađene su 1725. godine kako bi povezale Špansku ambasadu i crkvu Trinità dei Monti, čiju izgradnju je naručio francuski kralj Luj XII. Tokom proljeća i ljeta stepenište je ukrašeno cvijećem. Na trgu je čuvena fontana La Barcaccia koja datira iz ranog baroka. Izvajana je u obliku polu-potonulog broda, a inspiracija autorima (Pietro Bernini i njegov sin Gian Lorenzo Bernini) bila je poplavljena rijeka Tiber, koja je nakon povlačenja vode ostavila nasukani stari čamac (barku).

Na trgu je i Muzej memorijalna kuća Keats-Shelley Memorial House, posvećena britanskim pjesnicima John Keats i Percy Bysshe Shelley. U Muzeju je smještena jedna od najvećih svjetskih zbirki rukopisa, pisama, slika, koje se odnose i na druge britanske romantičare kao što su: George Gordon Byron, William Wordsworth, Robert Browning, Elizabeth Barrett Browning… U blizini je Fontana di Trevi, izgrađena u 18. stoljeću u baroknom stilu. Nalog za gradnju dao je papa Klement XII (Lorenzo Corsini), a graditelj je bio Nikola Salvi. Prema legendi bacaju se dvije kovanice, jedna za vašu želju a druga za ponovni dolazak u Rim.

Panteon i Anđeoska tvrđava

Panteon je izgrađen kao paganski hram svih bogova, u periodu od 113. do 124. godine naše ere, po nalogu cara Hadrijana. Od 7. stoljeća koristi se kao rimokatolička bazilika (Santa Maria della Rotonda) i grobnica u kojoj su sahranjene mnogobrojne pozate ličnosti. Kupola Panteona je najveća samostojeća kupola sa prečnikom od 43,3 metra. Na vrhu je otvor kroz koji ulazi svjetlost.

Trg Navona jedan je od najljepših svjetskih trgova, predivnih umjetničkih i arhitektonskih kreacija. Izgrađen je u baroknom stilu na mjestu Domicijanovog stadiona, starorimskog hipodroma. Najveće zasluge imao je papa Inocent X (Giovanni Battista Pamphilj). Na sredini Trga je Fontana s četiri rijeke: Gang, Nil, Dunav i Rio de la Plata (Fontana dei Quattro Fiumi). Obelisk, koji je dio fontane, ukrašen je papinim grbom i golubicom s maslinovom grančicom. Na trgu su još dvije fontane; Fontana del Moro i Neptunova fontana, te palata Pamphilj i Crkva sv. Agnese, u kojoj se nalazi grob pape Inocenta X. Tokom dugogodišnje historije na trgu su se održavale razne igre i predstave, kao i Božićni sajam.

Sagrađena je u periodu od 123. do 139. godine, kao grobnica za rimskog cara Hadrijana (Publius Aelius Traianus Hadrianus) i njegovu porodicu. Ime je dobila po anđelima koji se nalaze na mostu (Ponte Sant'Angelo) i jednim na vrhu tvrđave. Unutrašnjost je ukrašena prekrasnim freskama koje govore o događajima iz Vječnog grada, gdje su prošlost i sadašnjost neraskidivo povezani. Ulicom Via della Conciliazione (ulica pomirenja), ulazimo u Vatikan, na trg Piazza S. Pietro.

Najmanja država na svijetu

Vatikan je najmanja država na svijetu, osnovana 1929. godine Lateranskim ugovorom. Smještena je na Vatikanskim poljima i brežuljku (Mons Vaticanus). Sjedište je pape, poglavara Katoličke crkve, koji se bira na doživotnu dužnost. Nalazi se na UNESCO-ovoj listi kulturne svjetske baštine.

Trg svetog Petra (Piazza San Pietro) izgrađen je u periodu od 1656. do 1667. po projektu Giovannia Lorenza Berninia. Nalog za izgradnju dao je papa Aleksandar VI.I (Fabio Chigi). S obje strane trga su fontane, a u sredini je obelisk. Na Trgu se nalazi Bazilika sv. Petra (Basilica di San Pietro). Jedna je od četiri papine bazilike u Rimu. Građena je u stilu klasićne renesanse u periodu od 1506. do 1626. godine. U gradnji su učestvovali najveći umjetnici tog vremena (Donato di Angelo di Pascuccio Bramante, Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni, Giovanni Lorenzo Bernini…) U bazilici je sahranjen sv. Petar, koji je bio prvi papa.

Apostolska palata je zvanična papina rezidencija. Palatu čini papin apartman, vatikanski muzeji (Piov i Klementov, Chiaramontijev i Muzej moderne umjetnosti), Pinakoteka (Galerije slika), Vatikanska biblioteka, Rafaelove sobe, kapele, od kojih je najpoznatija Sikstinska kapela. Sobe se nazivaju Rafaelovim, jer su ukrašene njegovim freskama. Rafaelo (Raffaello Santi da Urbino) je bio slikar i arhitekta u kasnoj renesansi.

Sikstinska kapela, najpoznatija je kapela u sklopu Vatikanske palate. Izgrađena je u periodu od 1475. do 1483. po projektu Giovani de’ Dolcia, a po nalogu pape Siksta IV. (Francesco della Rovere). Freske na zidovima radili su najveći majstori renesanse (Mikelanđelo Buonaroti, Raffaello Sanzio, Sandro Botticelli, Giovanni Lorenzo Bernini… Vatikan nema vojsku, ali ima policiju i počasnu Švicarsku gardu koja učestvuje na papinim svečanostima. Uniforme im je dizajnirao Mikelanđelo, koje se do dan danas nisu promijenile.

Izvor: Al Jazeera