Firme profitiraju od većih prava radnika

Stručnjaci kažu kako bi svakoj trgovini bilo u interesu da radnicima nudi više od osnovnih prava (Al Jazeera)

Piše: Tomislav Šoštarić

Tvrtka Kaufland Hrvatska k.d., jedan od velikih trgovačkih lanaca koji zapošljava više od 3.000 radnika, početkom veljače uvela je petodnevni radni tjedan u sve svoje poslovnice u Hrvatskoj.

Time je izjednačeno trajanje radnog tjedna u svim poslovnim područjima tvrtke, kako kažu, preraspodjelom radnog vremena u poslovnicama s dosadašnjih šest na pet radnih dana.

Pritom je ukupni fond radnih sati zaposlenika ostao isti, ali im novo radno vrijeme, ističu, osigurava više fleksibilnosti pri planiranju slobodnog vremena.

Zadovoljni radnici – jamstvo razvoja

U Kauflandu ističu kako ovime uvode nove standarde u svoje poslovanje jer, osim što kupcima žele pružiti vrhunski doživljaj kupovine, namjera im je i da njihovi zaposlenici doživljavaju tvrtku kao poželjno mjesto za rad.

“Uvjereni smo da su zadovoljni zaposlenici temelj svakog snažnog poduzeća i jamstvo razvoja u budućnosti. Stoga ulažemo napore u unapređenje uvjeta rada u našem poduzeću, u koje svakako spada i uvođenje petodnevnog radnog tjedna za naših 3.300 zaposlenika u svih 36 poslovnica širom Hrvatske”, rekao je generalni direktor Kauflanda Hrvatska k.d. Andreas Wendy.

Kaufland: Poboljšanje položaja radnika

U Kauflandu Hrvatska k.d. naglašavaju da je uvođenje petodnevnog radnog tjedna važan korak naprijed u poboljšanju položaja radnika u sektoru trgovine.

“Uzmemo li u obzir da je Kaufland Hrvatska k.d. jedan od malobrojnih poslodavaca u sektoru trgovine koji je svim svojim zaposlenicima omogućio petodnevni radni tjedan, moram istaknuti da sam izrazito zadovoljan što na ovaj način pomičemo granice i, vjerujem, pozitivno utječemo na percepciju trgovine kao industrije. Trgovina je jedna od najmnogoljudnijih djelatnosti u Republici Hrvatskoj i naravno da je važno da ljudi koji rade u poslovnicama imaju više vremena za svoje obitelji i organiziranje slobodnog vremena.”

Nedugo nakon ove odluke Kaufland je i u svojim marketinškim oglasima počeo isticati ovaj svoj potez.

I dok se nekome “na prvu” moglo učiniti neprimjerenim da tvrtka nešto što bi trebalo biti “normalno”, a to je da radnici imaju dva dana tjedno slobodna, koriste u reklamnim oglasima, u Sindikatu trgovine Hrvatske ističu da je riječ o hvalevrijednoj odluci tvrtke jer, prema Zakonu o radu, definirano je da svaki radnik u trgovini mora imati tek jedan dan tjednog odmora ili tjedni odmor od 24 sata.

U trgovini se, kako kaže predsjednica Sindikata Zlatica Štulić, radi svih sedam dana u tjednu svih 365 dana – stvarno se u Hrvatskoj u trgovinama ne radi samo na Božić, Uskrs i Novu godinu.

Sindikat: Značajan iskorak za radnike

“Radno vrijeme je potpuno neregulirano za trgovinu i to je veliki problem. Najveći dio radnika radi šest dana u tjednu, tako da je iskorak Kauflanda da radnici svojih 40 sati tjedno odrade u pet dana, za radnike u trgovini vrlo značajan jer radnici imaju u tjednu dva slobodna dana. Mi pozdravljamo takav način organiziranja rada u pet dana u tjednu i radnici su tim zadovoljniji”, ističe Štulić.

Predsjednica Sindikata kaže kako je iz ovog slučaja vidljivo da se posao i u tako zahtjevnom sektoru kao što je trgovina može organizirati na način da radnici imaju više slobodnog vremena.

Stoga ističe kako bi bilo korisno kada bi i drugi trgovački lanci na taj način organizirali radno vrijeme.

“Korist za radnike je velika – bolje mogu organizirati svoj život, bolje se mogu odmoriti, planirati svoje obiteljske obveze i uskladiti privatni i poslovni život”, kaže Štulić.

No, ovakvi potezi, osim izravno, radnicima koriste i neizravno, naime, tako što koriste samoj tvrtki i njezinom poslovanju. Tako barem proizlazi iz stručnog mišljenja marketinške i komunikacijske struke.

Kako kaže Marina Čulić Fischer iz DIALOG komunikacija, odluka Kauflanda je dobar potez za tvrtku jer svaka društvena odgovornost, u koju spada i briga o radnicima, doprinosi pozitivnom imidžu i boljoj reputaciji kompanije.

Dobra reputacija otvara mogućnosti

“A dobra reputacija otvara mogućnosti, kao što su bolje cjenovno pozicioniranje, bolja pregovaračka pozicija u odnosu na partnere i zaposlenike, bolja tržišna pozicija u odnosu na konkurenciju, odnosno kupce / potrošače, bolja pozicija u kriznim situacijama i u odnosima s donositeljima odluka, privlačenje boljih zaposlenika i slično”, kaže Čulić Fischer.

No, napominje da je kvalitetna reputacija kompleksna kategorija i ovisi o nizu faktora.

“Poštivanje prava radnika je oduvijek bio jedan od ključnih elemenata u izgradnji pozitivnog imidža kompanija, a način na koji će se takve inicijative komunicirati – kroz toplu ljudsku priču, istraživanje zadovoljstva zaposlenika ili neku drugu formu – ovisi o kontekstu, momentu, raspoloživim podacima, komunikacijskim ciljevima.”

Zakonsko poštivanje prava i potreba radnika trebalo bi biti, ističe Čulić Fischer, minimalna poslovna ljestvica, ispod koji si nijedna ozbiljna kompanija ne bi smjela dozvoliti bilo kakvo djelovanje.

Zakon omogućava rad non-stop

Navodeći i dalje brojne probleme radnika u sektoru trgovine u Hrvatskoj, Štulić ističe da, primjerice, u Austriji trgovine rade 72 sata u tjednu, od ponedjeljka do subote, a u Hrvatskoj mogu raditi 168 sati tjedno, odnosno sedam dana po 24 sata. Pritom su plaće u ove dvije zemlje neusporedive.

“To sigurno nije potrebno. Država mora preuzeti odgovornost za svoje građane, jer trgovci su građani, i regulirati radno vrijeme u trgovini, stvoriti okvir te sankcionirati strogo one koji krše prava radnika”, zaključuje Štulić.

Budućnost poslovanja gotovo svake tvrtke, navodi, ovisi o kvaliteti rada njezinih djelatnika, a poznato je i da su radnici najbolji ambasadori svojih kompanija.

Pod lupom javnosti

U skladu s rečenim, korisno je samoinicijativno radnicima ponuditi i više od zakonskog minimuma.

“Što su oni zadovoljniji, to je i reputacija kompanije bolja. Iz toga razloga bi svakoj kompaniji trebalo biti u interesu da svojim radnicima nudi i više od njihovih osnovnih prava.”

Iako je pravilo da bez zadovoljnih radnika ne može biti kvalitetnog poslovanja, ističe da situacija, ipak, nije ista u svim tržišnim kategorijama i za sve profile radnika.

“Ali, činjenica jest da su prava radnika, posebno za kategoriju trgovine, pod stalnom lupom javnosti i da značajno utječu na reputaciju kompanija. Čim više u kategoriji budemo imali dobrih primjera, time će se situacija popraviti i kod onih tržišnih subjekata koji u tom dijelu zaostaju. To se ne odnosi samo na trgovinu, nego na sve industrije i poslodavce”, zaključuje Čulić Fischer.

A prostora za razna poboljšanja u kojima bi mogli sudjelovati i sami poslodavci, barem u sektoru trgovine, kaže Štulić, ima napretek.

Radnici plaćaju cijenu

Velik problem je, naglašava, duljina radnog vremena koje ide i do ponoći, velik broj odrađenih, a neplaćenih prekovremenih sati, neplaćanje rada u inventuri, nepriznavanje pripremnih i završnih radnji u radno vrijeme – nakon zatvaranja prostora broje se novci, peru prostori, priprema se trgovina, pune se police robom za sutrašnji dan, nose novci u trezor…

“Problemi u djelatnosti su ogromni – prvo od malih plaća, nereguliranog radnog vremena, zloupotreba sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme, nedovoljna zaštita žene, trudnica, majki s malom djecom i starijih radnika, rad pod ogromnim pritiskom, pod stresom, sve više poslova i obveza za istu ili manju plaću, nepostojanje kolektivnog ugovora na nivou grane djelatnosti… Borba za kupca je nemilosrdna, a najveću cijenu plaćaju radnici”, zaključuje Štulić.

Izvor: Al Jazeera