Makedonija u karantinu zbog zagađenja

Piše: Daniel Evrosimoski

Nekoliko stotina majki i djece iz Tetova, lica prekrivenih zaštitnim maskama, blokirali su sve ulaze u grad. Na taj način uputili su poruku da je veliko zagađenje vazduha postalo neizdrživo.

„Želimo čist vazduh. Ne možemo da dišemo. Naša djeca ne mogu da izađu napolje“, kaže Armerija Sulejmani, držeći svoju djecu za ruke.

„Vazduh pripada svima nama. Ja radim u vrtiću i žao mi je djece koja svaki dan dolaze blijeda. Ako se ova situacija nastavi, mi nemamo budućnost i trebamo reći stop“, kaže Fatmire Zejneli.

Protest je uslijedio nakon što je proteklih dana nivo zagađenja vazduha u ovom makedonskom gradu bio 20 puta veći od gornje dozvoljene granice. Alarmantno su bili zagađeni i Skoplje, Bitola, Kičevo, Kavadarci i Veles. U gotovo svakom gradu koji ima mjernu stanicu zagađenje je bilo nekoliko puta veće od dozvoljenog. 

Gradovi su bili prekriveni smogom. Teško se disalo. Vazduh je imao neprijatan miris i ukus. Na društvenim mrežama dijeljene su slike i komentari o ovoj situaciji.

Prinudni raspust

Lokalna vlast u Tetovu odlučila je da ranije pošalje učenike na raspust kako ne bi bili izloženi zagađenju. Do kraja godine neće raditi osnovne i srednje škole, kao ni vrtići.

Nastavlja se i prskanje ulica hemijskim sredstvima koja bi trebalo da smanje količinu kancerogenih lebdećih čestica PM10.

Tetovo je alarmantno zagađeno [D. Evrosimoski]

Šapurić kaže kako je za izlaz iz ove situacije potrebno i dovoljno novca koji bi se prikupljao u posebni fond. Dodaje kako sada veći dio ekoloških naknada ide u budžet, a nije poznato kako se raspodjeljuju.

Proces protiv države

Prema makedonskom Ustavu, svaki čovjek ima pravo na zdravu životnu sredinu, a država obezbjeđuje uslove za ostvarivanje ovog prava.

Svakodnevica u ambijentu opasnom po život u direktnom je sukobu s ovim članom Ustava. Nastale štete moguće je dokazati na sudu. Ovakvi procesi protiv države zbog narušavanja životne sredine nisu nepoznati u evropskoj i svjetskoj praksi.

Bivša sutkinja Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, a sada predsjednica makedonskog Instituta za ljudska prava Margarita Caca Nikolovska kaže da, čim Ustav nameće državi da ostvaruje ova prava za zaštitu životne sredine, građani, ukoliko smatraju da su im ta prava povrijeđena, mogu tražiti zaštitu.

„Osnov tužbe u ovoj situaciji bi bilo onemogućavanje zdrave životne sredine, da se utvrdi da je to tako i da neko plati odštetu za takvo ponašanje. Podnosilac tužbe može tražiti da mu se nadomjesti šteta te da se odstrani izvor ili subjekt koji onemogućava zdravu životnu sredinu i ne obezbjeđuje uslove da građani ostvaruju svoje pravo na zdravu životnu sredinu“, tvrdi ona.

Dodaje da je potrebno da se uvidi ko i kako krši Ustav, bilo da je to privatni subjekt ili javna institucija. Ukoliko je fabrika odgovorna za zagađivanje, odgovornost je njena, ali i država snosi dio toga jer je ne zatvara. Kaže kako i djelovanje i nedjelovanje dovode do nastajanja štete.

Protesti se nastavljaju širom zemlje. Traži se reakcija vlasti. Mjere koje se sprovode pokazale su se nedovoljnima.

Iz Ministarstva životne sredine samo preporučuju nadležnim institucijama da preduzmu kratkoročne mjere: uvođenje posebnog saobraćajnog režima, povećan inspekcijski nadzor industrijskih kapaciteta, smanjenje cijene javnog prevoza te stroga zaštita i čišćenje oko gradilišta.

Za sada stanovnike Makedonije štite povoljne vremenske prilike za ovaj period u godini. Kako dolaze niže temperature – tako i kvalitet vazduha postaje lošiji.

U slučaju zagađenja vazduha iznad dozvoljenih granica građanima se preporučuje da ne napuštaju svoje domove bez posebnog razloga. U Tetovu je gotovo svakog dana ove godine nivo zagađenja vazduha bio viši od dozvoljenog, a u Skoplju je to bio slučaj u više od sto dana.

Do neke konkretnije promjene, jedino rješenje za makedonske stanovnike jeste karantin.

Izvor: Al Jazeera