Hakiranje – reket slobodnom novinarstvu

Hakeri su prijavljeni federalnom MUP-u za krivično djelo 'iznuda', za što je zaprijećena zatvorska kazna do tri godine (Getty Images)
Hakeri su prijavljeni federalnom MUP-u za krivično djelo 'iznuda', za što je zaprijećena zatvorska kazna do tri godine (Getty Images)

Od prošle sedmice je u nekoliko navrata oboren najposjećeniji bh. portal – klix.ba. Oborio ga je još nepoznati haker (ili više njih) s namjerom iznude novca.

Osoba potpisana kao “Anonymous Balkan” poslala je redakciji zahtjev za objavu vijesti s navodim apelom za pomoć izvjesnom “Ajetu”.

“Podijelite ovaj link na svojoj stranici za pomoć ovom čovjeku… Da vas ne čeka ista sudbina kao što sad trpi www.24sata.info, preporučujemo da to učinite, inače ćemo i na vaše stranice da pokrenemo DDoS napade dok se to ne učini. Hvala lijepa, vozdra”, glasila je poruka.

Redakcija nije objavila link na stranicu, jer, kako kaže glavni i odgovorni urednik portala Adis Karadža, nisu imali potvrdu da se, zaista, radi o humanitarnoj akciji i da će novac, koji bi eventualno čitaoci uplaćivali, poslužiti u navedenu svrhu, a, povrh svega, zahtjev je imao karakter ucjene.

Izvršena prijetnja

Umjesto linka, portal je objavio zahtjev i prijetnju prijavio policiji, nakon čega je uslijedila još oštrija poruka.

Redakcija ni ovaj put nije udovoljila zahtjevu, pa je prijetnja ispunjena – 5. januara ulaz na portal je zatvoren, a otvorilo se bezbroj pitanja.

“Osim pitanja ko na ovakav način pokušava doći do novca i ko se to igra s emocijama građana, pitam se ko su ti ljudi, šta su sve u stanju uraditi? Ako su danas u stanju zatvoriti jedan medij, šta će uraditi sutra, ko je sljedeći na redu?”, pita Adis Karadža, urednik portala klix.ba.

Slično se pita i urednik portala tuzlanski.ba, a koji je nekoliko dana kasnije, kada je policija već pokrenula istragu, dobio identičan zahtjev i prijetnju.

Ni ovaj portal nije udovojio zahtjevu i od tada je, s vremena na vrijeme, otežan njegov rad.

‘Ako su hakeri danas u stanju zatvoriti jedan medij, šta će uraditi sutra, ko je sljedeći na redu?’

“Ovo je djelo neškolovanih i neobrazovanih, ali informatički potkovanih osoba, koje na najbezobzirniji način to zloupotrebljavaju. Ako su u stanju poobarati tako velik i posjećen portal kao što je klix.ba, ne znam čemu se imaju nadati mali portali i dokle će ići ucjene. Mi ionako pokrećemo humanitarne akcije, ali ne želimo da nas se ucjenjuje i nisam siguran na što su sve spremni i kakve zahjeve još možemo očekivati”, kaže urednik portala tuzlanski.ba Nermin Krdžalić.

Hakeri su prijavljeni federalnom Ministarstvu unutrašnjih poslova za krivično djelo “iznuda”, za šta je zaprijećena zatvorska kazna do tri godine, a u vezi s krivičnim djelom “ometanje rada sistema i mreže elektronske obrade podataka”.

Međutim, osim iznude, u konkretnom slučaju došlo je do niza drugih krivičnih djela i povreda prava i sloboda.

“Nama je uskraćeno pravo na slobodan rad, pravo na informiranje, naši čitaoci su uskraćeni za informacije, gubimo njihovo povjerenje… Oštećeni smo i profesionalno i materijalno”, kaže urednik portala klix.ba.

Višestruka šteta

O tome se govori i u saopćenju Vijeća za štampu Bosne i Hercegovine, koje je osudilo ovaj napad i poslalo urgencije MUP-u, Tužilaštvu i ostalim nadležnim institucijama za hitno otkrivanje i kažnjavanje počinioca.

“Počinjen je kriminalni akt iznude i ucjene i onemogućen slobodan rad medija, što predstavlja napad na slobodu medija i slobodu informiranja, kao jednog od osnovnih temelja demokratskog društva”, kaže se u saopćenju Vijeća za štampu.

Hakirani mediji, povrh svega, u strahu su da će izgubiti klijente, da gube njihovo povjerenje, što u konačnici dovodi do velikih materijalnih gubitaka.

Urednik portala klix.ba kaže da, budući da je od nedjelje stranica više puta obarana, nisu bili u mogućnosti emitirati reklamne bannere klijenata.

“Te bannere ćemo morati ponoviti. Sreća pa klijenti imaju razumijevanja, ali hoće li uvijek biti tako”, kaže Karadža.

Počinjen je kriminalni akt iznude i ucjene i onemogućen slobodan rad medija, što predstavlja napad na slobodu medija i slobodu informiranja.

I njegov tuzlanski kolega se pouzda u razumijevanje klijenata, ali ističe da uvijek ima onih koje za to nije briga, pa traže smanjenje cijena.

“Kada bismo htjeli u ciframa izraziti gubitke to bi bilo veoma teško. Postoje prihodi koje portal dobija od Googleovih oglasa, a koji su vezani za posjete”, rekao je Krdžalić.

Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu, obaranje stranica navedenih portala naziva reketiranjem slobodnog novinarstva.

“Mi smo u kontaktu s MUP-om, pratimo tok istrage i tražit ćemo od Tužilaštva najstrožiju kaznu, jer se ovdje radi o ozbiljnom kriminalnom aktu. Ako ovo ne rezultira kaznom, nismo ništa uradili. Mi ovo moramo presjeći, jer više niko neće biti siguran. Ako je to danas bio klix.ba, sutra će možda biti javni radio-televizijski servis”, kaže Ljiljana Zurovac.

Put do kazne

Adis Karadža želi da policija uhapsi makar jednog počinioca i da mu bude izrečena kazna.

“Kada makar jedan od njih bude zatvoren mi ćemo riješiti problem”, kaže on.

Međutim, Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, plaši se da do kažnjavanja neće doći.

“Ovdje se novinari permanentno zastrašuju i stvara se atmosfera da je to poželjno društveno ponašanje. Bezbroj puta smo bili u prilici da policija pronađe izvršioce, ali onda Tužilaštvo zakaže. Mi, preko Linije za pomoć novinarima, pokušavamo utjecati na Tužilaštvo da radi svoj posao i imamo bezbroj slučajeva koji nisu okončani kaznom”, kaže Borka Rudić.

Ona ističe kako se rad novinara u Bosni i Hercegovini općenito ne cijeni i navodi da, na osnovu jednog istraživanja koje je provelo Udruženje BH novinari, svaki četvrti bh. građanin misli da “novinare treba tući”.

Ovdje se novinari permanentno zastrašuju i stvara se atmosfera da je to poželjno društveno ponašanje.

Nermin Krdžalić se plaši da ni policija nema stručan kadar za otkrivanje hakera.

Međutim, Elma Kadić, glasnogovornica Federalne uprave policije, kaže da Sektor kriminalističke policije, u čijem domenu je i otkrivanje kompjuterskog kriminala, ima za to obučen kadar, koji je već otkrio grupe i pojedince koji su počinili razne zloupotrebe hakiranjem, nakon čega su im izrečene i presude.

Što se tiče hakiranja sarajevskog i tuzlanskog portala, glasnogovornica Kadić ističe da je istraga u toku, te da ne može davati više informacija.

Hakirani portali poručuju da imaju podršku kolega iz struke i novinarskih udruženja, ali smatraju da se o ovome treba više govoriti i pisati, kako bi se izvršio pritisak na institucije sistema i na same ucjenjivače i hakere, te da bi se stvorila atmosfera drugačijeg – pozitivnog odnosa prema medijima.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Najviša kazna za kompjuterske napade na kritičnu infrastrukturu, kao što su elektrane, saobraćajnice ili vladine mreže, trebala bi biti pet godina ili više.

07 Jul 2013

Hakeri iz BiH, Hrvatske i Makedonije kroz dvije godine napravili su više od 850 miliona dolara štete, kaže FBI.

12 Dec 2012
Više iz rubrike TEME
POPULARNO