Teški proces postratne tranzicije
Piše: Mirko Pejanović
Bosna i Hercegovina, za razliku od drugih država na Zapadnom Balkanu i šire u jugoistočnoj Evropi, ne prolazi samo proces postsocijalističke tranzicije, kao većina drugih zemalja, nego usljed posljedica rata, a posebno usljed progona i raseljavanja stanovništva i devastacije privrede i infrastrukture, prolazi višedecenijski period obnove privrednih potencijala, komunalne i privredne infrastrukture. Uz sve to, Bosna i Hercegovina prolazi kroz proces učvršćenja mira, razvoja demokratskih institucija i konsolidacije demokratije u parlamentarnim tijelima.
Ono što je društveno-istorijski posebno bitno za Bosnu i Hercegovinu u postdejtosnskom vremenu je odvijanje procesa integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Ovaj proces je počeo 1999. godine, kada je EU pokrenula posebnu strategiju integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU unutar političke strategije označene kao Proces stabilizacije i pridruživanja.
Albanija i Bosna i Hercegovina još nisu stekle uslove za dobijanje statusa kandidata.
Otvaranjem ovog procesa, EU je zemljama Zapadnog Balkana osigurala perspektivu članstva, uz ispunjavanje brojnih političkih, ekonomskih i drugih uslova. Od vremena otvaranja Procesa ostvarena je različita dinamika u odvijanju evropskog integracijskog procesa. Kad se zemlje posmatraju pojedinačno, onda ta dinamika izgleda ovako:
Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU zemlje Zapadnog Balkana su obavile u ovom vremenskom rasponu: Hrvatska i Makedonija 2001; Albanija 2006; Crna Gora 2007; Bosna i Hercegovina i Srbija 2008. godine.
Status kandidata za članstvo u EU Zapadnog Balkana su dobile: Hrvatska 2004; Makedonija 2005; Crna Gora 2011; Srbija 2012. godine.
Albanija i Bosna i Hercegovina još nisu stekle uslove za dobijanje statusa kandidata.
Hrvatska otišla najdalje
U integracijskom procesu najdalje je otišla Hrvatska. Od 2005. do 2011. godine obavljeni su pregovori i zatvorena sva pregovaračka poglavlja. Nakon dobijanja poziva za članstvo u EU i provedenog referenduma građana, Hrvatska će 1. jula 2013. godine postati punopravni član EU.
To je značajan geopolitički momenat za sve zemlje Zapadnog Balkana koje se nalaze u procesu integracije u EU. Crna Gora, Srbija i Bosna i Hercegovina od ljeta 2013. godine na svoje granice dobijaju EU i evropske standarde, što će biti novi izazov za ubrzanje integracijskog procesa u zemljama Zapadnog Balkana, posebno zemalja u susjedstvu s Hrvatskom.
Jedan od važnih uslova za odvijanje procesa integracije zemalja Zapadnog Balkana u EU je njihova međusobna saradnja unutar Zapadnog Balkana i šire u jugoistočnoj Evropi. U ovom kontekstu je posebno važna međudržavna saradnja zemalja u susjedstvu.
Crna Gora, Srbija i BiH od ljeta 2013. godine na svoje granice dobijaju EU i evropske standarde.
Za Bosnu i Hercegovinu veoma je bitna međudržavna saradnja s Crnom Gorom, Srbijom i Hrvatskom. S ovim zemljama Bosna i Hercegovina ima različite vidove i nivoe dostignute saradnje. Saradnja s Hrvatskom se, nakon prijema u članstvo EU 2013. godine, javlja kao nezaobilazni segment cjelovite strategije Bosne i Hercegovine za postizanje članstva u EU.
S Crnom Gorom Bosna i Hercegovina nema otvorenih pitanja u regulisanju granice, niti u oblasti ekonomskih i političkih odnosa. Kao područja moguće saradnje Bosne i Hercegovine s Crnom Gorom identifikuje se zajedničko korištenje hidropotencijala u slivu Drine i Trebišnjice. Zajednički interesi se javljaju i u pogledu izgradnje modernih cesta na pravcima: Foča – Šćepan Polje – Nikšić i Goražde – Čajniče – Pljevlja.
Tradicionalna saradnja
Tu je i ideja izgradnje željezničke pruge Čapljina – Trebinje – Nikšić s krakom za Dubrovnik. Ovaj važni infrastrukturni saobraćajni projekt povezao bi regije i gradove u prekograničnom pojasu između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Realizacijom ove ideje stekle bi se realne pretpostavke za prekograničnu međugradsku saradnju Trebinja, Herceg Novog i Dubrovnika. Znano je da je do 1992. godine saradnja ovih gradova bila tradicionalna.
U okviru IPA fondova Bosna i Hercegovina s Crnom Gorom razvija tri programa prekogranične saradnje.
Bosna i Hercegovina ima interes da sa Srbijom razvija dobre međudržavne odnose u oblasti privrede, energetike i putne infrastrukture. Zbog sužavanja odnosa Srbije s Bosnom i Hercegovinom na odnose s jednim entitetom – Republikom Srpskom, razvoj privredne i druge saradnje između dviju država nije dobio puni zamah. Unutar strateškog cilja i za Bosnu i Hercegovinu i za Srbiju da postanu članice EU sadržane su mnogo veće mogućnosti za međusobnu saradnju. Ta saradnja realne zajedničke interese ima na polju energetike i putne infrastrukture. Mogućnost izgradnje hidroenergetskih potencijala na rijeci Drini, uključujući i ino ulaganja, predstavlja važno polje saradnje. Povezivanje gradova u pograničnoj zoni modernim cestama omogućit će prekograničnu saradnju opština i gradova u oblasti razvoja privrede. Radi se o putnim pravcima: Višegrad – Užice, Zvornik – Loznica i Bijeljina – Šabac.
IPA program prekogranične saradnje Srbije i Bosne i Hercegovine usvojila je Evropska komisija 2007. godine u iznosu od 4,84 miliona eura.
Mogućnost izgradnje hidroenergetskih potencijala na rijeci Drini, uključujući i ino ulaganja, predstavlja važno polje saradnje.
Saradnja Bosne i Hercegovine s Hrvatskom u poratnom periodu ima uzlaznu liniju. S Hrvatskom Bosna i Hercegovina ima najdužu granicu – 1.000 kilometara. Mnoge bh. opštine i gradovi, kao i neke regije, oslonjene su u svom razvoju na saradnju s općinama i gradovima u Hrvatskoj. Osim toga, postoje važni privredni i infrastrukturni kapaciteti koji su u zajedničkom interesu Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Radi se ponajprije o statusu i daljem razvoju Luke Ploče, na koju je oslonjen veći broj privrednih subjekata iz Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina ima zajednički interes s Hrvatskom za rekonstrukciju željeznice od Bihaća do Knina i Splita.
U izgradnji brzih cesta i povezivanju pograničnih područja Bosna i Hercegovina ima interes za modernizaciju cesta od Livna do Splita, od Bihaća do Karlovca i od Mostara, preko Međugorja, do autoceste Split – Dubrovnik.
EU standardi kao osnova
Iz sredstava IPA fondova Bosna i Hercegovina i Hrvatska imaju više programa prekogranične saradnje, i to na području Zapadno-hercegovačkog kantona, Banje Luke i Tuzle.
Od 2013. godine nastaje nova okolnost za razvijanje međudržavne saradnje Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Zapravo, svi projekti saradnje u privredi i drugim oblastima imat će za osnovu standarde EU. Ti standardi su postali svojina institucija Hrvatske i problem je kako da oni postanu svojina privrednih i državnih institucija u okolnostima zaostajanja Bosne i Hercegovine u izvođenju reformi.
Za Bosnu i Hercegovinu se javlja nužnost ubrzanja usvajanja evropskih standarda kako bi mogla biti uspješna i konkurentna u polju privredne saradnje s Hrvatskom. U tom kontekstu javlja se nužnost da vlade entiteta i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvoje program saradnje Bosne i Hercegovine s Hrvatskom od jula 2013. godine, kada Hrvatska postaje članica EU.
Dobri odnosi u saradnji Bosne i Hercegovine i Turske imaju kontinuitet od sticanja nezavisnosti i suverenosti 1992. godine.
Taj program treba obuhvatiti: izvoz poljoprivrednih proizvoda po evropskim standardima; izgradnju novih graničnih prelaza s Hrvatskom; izgradnju bescarinskih zona u pograničnom pojasu; otvaranje proizvodnih kapaciteta u pograničnom pojasu; regulaciju malograničnog prometa za domaćinstva koja imaju imanja u pograničnom pojasu; uređenje oblasti pokretljivosti radne snage iz Bosne i Hercegovine za rad u Hrvatskoj. S ovim mjerama će i Bosna i Hercegovina podići svoje administrativne i privredne kapacitete naspram usvajanja evropskih standarda i ubrzanog ekonomskog razvoja.
Dobri odnosi u saradnji Bosne i Hercegovine i Turske imaju kontinuitet od sticanja nezavisnosti i suverenosti 1992. godine. Prijateljstvo i pomoć države Turske narodu Bosne i Hercegovine u vremenu rata utrlo je put za razvoj međudržavnih odnosa u postdejtonskom vremenu.
Razvoj privredne saradnje između Bosne i Hercegovine i Turske je prioritet za budućnosti, kako bi dostigla nivo dobrih političkih odnosa dviju država.
Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i nužno ne predstavljaju uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera