Američki potrošači će biti najveći gubitnici u Trumpovim trgovinskim ratovima

Američki predsjednik Donald Trump je najavio sveobuhvatnu globalnu osnovnu carinu od 10 posto na gotovo sav uvoz u Sjedinjene Američke Države, tvrdeći da takav potez označava „dan oslobođenja“ američke ekonomije. Ova politika je, međutim, proamerička koliko i Narodnooslobodilačka armija Kine. Ukoliko se održe, carine će se pokazati izuzetno štetnim za američku ekonomiju, američke potrošače i položaj SAD-a u svijetu.

Carina od 10 posto predstavlja osnovu. Trumpovi napori da oslobodi američku ekonomiju uključuju brojne daleko veće carine. Jedan primjer je njegova carina od 25 posto na sav uvoz automobila koja je stupila na snagu na njegov „dan oslobođenja“. Trump tvrdi da je njegova politika usmjerena na obnovu američke proizvodne baze, ali jednostavno nema vremena da se ovaj sektor ponovo izgradi brzinom svjetlosti. Trump, naravno, ne obraća veliku pažnju na takve razloge za zabrinutost. Identična carina od 25 posto na dijelove za automobile odgođena je samo za mjesec dana i stupit će na snagu u maju. Cijene automobila će skočiti, a lanci nabavke će zaštopati.

SAD je najviše ovisna o automobilima od velikih ekonomija i veći dio birača direktno će biti pogođen ovim potezom nego u bilo kojoj zapadnoj državi. Trumpove carine iz marta za Kanadu i Meksiko, dvije države s kojima je najveći dio američke automobilske industrije povezan, već su izazvale poremećaje. Gotovo univerzalno se očekuje da će cijene rasti.

Ovaj trend će se, međutim, odraziti i na brojne druge lance opskrbe. Mnogi najbliži saveznici SAD-a suočavaju se s većim carinama. Roba iz Evropske unije bit će podložna jednoobraznoj carini od 20 posto. Japanski izvoz u SAD bit će oporezovan sa 24 posto. Roba sa Tajvana, čija je opskrba čipovima ključna za američku tehnološku industriju, bit će oporezovana sa 32 posto. Indija i Vijetnam, dvije države u koje su američki lanci opskrbe u najvećoj mjeri preusmjereni od početka Trumpove prve administracije s fokusom na trgovinski disbalans između SAD-a i Kine, suočavaju se s carinama od 26 posto i 46 posto, tim redoslijedom.

Još se bore sa posljedicama pandemije i ruske agresije na Ukrajinu

SAD nije spreman za inflatorni šok. Još se bori s posljednjim inflatornim šokom izazvanim efektom „biča“ (bullwhip effect) zbog blokade globalnih lanaca opskrbe tokom pandemije COVID-19 i međunarodnih ekonomskih posljedica ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Inflatorni utjecaj Trumpovih carina osjetit će se prije nego kasnije, iako neki članovi njegovog tima ishitreno tvrde da će biti pregovora o smanjenju nekih carina. Ovo je zbog toga što će uvoznici i distributeri morati ponovo procijeniti profitabilnost robe koju sada naručuju. Lanci opskrbe mogli bi biti dodatno poremećeni kontramjerama pogođenih država.

Iako nema sumnje da je era slobodne globalne trgovine kojoj je Washington toliko doprinio pod prethodnim predsjednicima dovela do pada udjela američke proizvodnje, američki potrošač je možda najveći dobitnik od tog programa. Oni će biti glavni gubitnici usljed Trumpove politike.

Trump kritikuje dvostranački konsenzus koji je postojao prije njegovog uspona, kritikujući „globaliste“ za koje tvrdi da su pokrenuli ovaj program i, prema njegovom mišljenju, negativnu reakciju berze na njegovo napuštanje ideje stalno slobodnije trgovine. Međutim, velika ironija je da je upravo njegova Republikanska stranka najviše doprinijela provođenju ove agende.

Predsjednik Ronald Reagan je 1980-ih stavio trgovinu u središte svoje poruke o prosperitetu, kako za SAD, tako i za one koji bi s njim sarađivali. Milton Friedman, ekonomista kojeg konzervativci mnogo cijene i nekadašnji Reaganov savjetnik, napisao je: „Naše carine štete nama samima kao i drugim državama. Bili bismo u prednosti ukidanjem naših carina čak i ako druge države ne bi ukinule svoje […] Malo je mjera koje bismo mogli poduzeti, a koje bi više promovisale slobodu kod kuće i u inozemstvu.“

Reaganovu demokratsku opoziciju činili su političari koji su kasno preobraćeni. Kada je Bill Clinton 1994. godine iznio Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini pred Kongres, više republikanskih senatora glasalo je za njega nego demokrata. Trump, međutim, ne planira imati nikakav kongresni nadzor nad svojim najnovijim planovima – čak i tamo gdje se oni čine suprotnim sporazumima o slobodnoj trgovini s pogođenim zemljama.

Sumorna politička perspektiva za brzo poništenje carina

Trumpove carine imaju relativno slabo uporište. Naime, on tvrdi da ih provodi na temelju „razloga iz domena nacionalne sigurnosti“. Formalno, opravdava ih na osnovu Međunarodnog zakona o hitnim ekonomskim ovlaštenjima (IEEPA) iz 1977. Ovaj pola stoljeća star zakon jedan je od najutjecajnijih dijelova zakonodavstva u historiji SAD-a, jer omogućava značajnu ekspanziju ovlasti izvršne vlasti. On je u srži ovlasti za izdavanje sankcija, kao i za nametanje ograničenja na izvoz američke tehnologije, kao i mnogih Trumpovih prethodnih odluka o carinama.

Da bi predsjednik mogao koristiti ove ovlasti, on mora proglasiti nacionalnu hitnu situaciju i pružiti opravdanje za to. Iako to nikada nije učinio, Kongres ima ovlasti da ukine nacionalnu hitnu situaciju proglašenu na osnovu IEEPA-e i kroz Zakon o nacionalnim hitnim situacijama iz 1985.

Već je održano glasanje o poništavanju u američkom Senatu. Nekoliko sati nakon što je Trump objavio svoj napad carinama, četvero republikanca – Susan Collins iz Mainea, Lisa Murkowski sa Aljaske i oba senatora iz Kentuckyja, bivši čelnik republikanske većine Mitch McConnell i Rand Paul – pridružili su se svim demokratama u glasanju za rezoluciju o ukidanju „nacionalne hitne situacije“ vezane za fentanil koju je Trump izdao kako bi opravdao svoje sveobuhvatne carine za Kanadu, usvojivši je sa 51-48 glasova. Međutim, ovom akcijom je ciljana samo uredba vezana za Kanadu, ali ne i slična uredba na kojoj su zasnovane Trumpove carine za Meksiko. Ovo ističe koliko je sumorna politička perspektiva za brzo poništenje najnovijih Trumpovih carina, koje će znatno više koštati SAD i koje su uvedene na temelju drugačije „nacionalne hitne situacije“ vezane za trgovinske deficite.

Bilo koja rezolucija za ukidanje Trumpovih nacionalnih hitnih situacija i poništavanje njegovih carina može stupiti na snagu samo ako izdrži njegov veto, što zahtijeva dvotrećinsku većinu u oba doma Kongresa, Senatu i Zastupničkom domu. Ne očekuje se da će republikansko vodstvo Zastupničkog doma omogućiti glasanje čak ni o rezoluciji Senata koja se tiče Kanade, a kamoli o budućoj rezoluciji koja bi utjecala na carine donesene u srijedu.

Kongres danas nije spreman da uradi ono što je nužno da bi se poništio Trumpov destruktivni plan.

Uskoro će biti poznata cijena Trumpovih carina

Neke demokrate počele su se udaljavati od prihvatanja slobodne trgovine pod Bidenovom administracijom, prepoznavši da ona, iako nosi dobrobiti, dolazi i s određenom cijenom, te da je potrebno ponovno balansiranje. Republikanska stranka, s druge strane, nije se postepeno mijenjala. Ona je sasvim transformisana otkako je Trump stekao dominaciju nad njom prije osam godina. Gotovo je nemoguće postići dvotrećinsku većinu protiv Trumpovih carina.

Ipak, sve mora biti učinjeno kako bi se otvorile oči onima u Kongresu i uvjerilo ih se da učine ono što je ispravno.

Ekonomska cijena Trumpovih carina uskoro će postati jasna. No, kako se povećava protivljenje izvan Kongresa, bilo od američkih potrošača, berze ili sudova, Trump će rušiti još normi da pokuša zaštititi svoj program.

April 2025. još može najaviti oslobođenje SAD-a, ali samo ako Kongres oslobodi državu od tiranije vladavine putem „nacionalne hitne situacije“.

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i ne odražavaju nužno urednički stav Al Jazeere.