Trump je uveo više carine, ali možda i pojeftinio automobile u Evropi

Američki predsjednik Donald Trump uveo je carine od 25 posto na sve automobile koji nisu proizvedeni u Sjedinjenim Američkim Državama. To je uradio čak i za američke automobile koji su proizvedeni izvan SAD-a, a kao razloge je naveo promovisanje američke proizvodnje i smanjenje trgovinskog deficita zemlje. Rekao je i kako ga “nije briga ako automobili poskupe”.

Balkanske zemlje, ali i Evropska unija, nisu s oduševljenjem dočekale ove Trumpove odluke, tako da je sada pitanje kako će odgovoriti evropski i drugi proizvođači automobila.

Autoindustrija se generalno susreće s visokom inflacijom i automobili su mnogo skuplji nego što je to bilo prije nekoliko godina. Neki modeli su skuplji i po 30 do 50 posto, što je dovelo do poskupljenja i polovnih automobila. Al Jazeera pokušava istražiti hoće li američke carine utjecati na evropske cijene automobila.

„Ne mislimo da će cijene rasti nakon američkih carina. Nema nikakve veze Amerika s Evropom“, smatraju poslovni partneri, koji su nam se predstavili kao Adi i Meša i koji posjeduju jednu autokuću u sarajevskom naselju Stup.

Uvoz automobila njih dvojica rade, takoreći, naslijepo. Prijave se na aukcije širom Evrope i onda nude određeni iznos za automobile koji su na prodaji. U nekim državama, ako im je nešto sumnjivo, automobil dodatno pregledaju, te ga imaju pravo vratiti. Neke automobile uvezu na rizik. Automobile iz Sjedinjenih Američkih Država više ne uvoze.

„Radili smo to prije i bilo je dosta interesa, ali je prekomplikovano uraditi homologaciju, otkloniti nedostatke i cijeli proces traje dugo, tako da smo odustali. Ponekad se zna desiti da nekoj stalnoj mušteriji dovezemo automobil iz Kanade, jer se tamo koriste kilometri, a ne milje, ali i to obično ostane na kanadskim registarskim oznakama, pa onda ljudi ovdje plaćaju osiguranje koje vrijedi samo u BiH“.

Kažu da bi „to sve uskoro moglo biti skuplje, osim možda za neke američke marke automobila“.

„I tada su evropski kupci bili više zainteresovani za evropske automobile, ali s američkog kontinenta, jednostavno jer su bili jeftiniji. Ovdje nema ko održavati automobil koji se ne prodaje u Evropi“.

Izvjesna deflacija

Sličnog mišljenja je i Bato, zaposlenik autokuće koja se nalazi u istoj ulici, ali u Istočnom Sarajevu, koje se nalazi u entitetu Republika Srpska.

„Jednom smo zbog crvenih žmigavaca čekali tri mjeseca da se automobil homologizira i na kraju su ga pustili da tako vozi, jer nije bilo načina da se naruče narandžasti, zbog različitog oblika, pa smo samo izgubili vrijeme“.

Ni ovaj trgovac ne misli da će automobili uskoro biti skuplji, bez obzira na carine. Štaviše, siguran je da će sve cijene uskoro “puknuti” i da ćemo doživjeti deflaciju. I ova autokuća na isti način uvozi automobile u Bosnu i Hercegovinu. Trenutno uvoze samo vozila iz Evrope.

Na pitanje šta misli o kineskim automobilima i je li moguće da oni uskoro zavladaju tržištem kaže da „nije siguran“, ali i dodaje da „ono što zna je da pred njegovom kućom kineski automobil neće biti parkiran“.

„Mnogi su poletjeli za dugom garancijom, ali drugačije to izgleda u praksi, pogotovo kad čekate na dio nekoliko mjeseci, a ne dobijete zamjenski automobil. Ja sam skeptičan i otkad je kineska kompanija [Geely] kupila Volvo. Svaki Volvo stariji od 2017. je bolji od ovih novih“.

Kineski automobili bilježe rast u Evropi od 82 posto

Admir Muharemović, novinar portala Klix, specijaliziran za automobilizam, ima umjereni optimizam kada su prognoze o cijenama u pitanju, te kaže kako možemo očekivati dva scenarija nakon uvođenja američkih carina.

„Evropi i lokalnim proizvođačima takav ishod sigurno neće goditi, jer su oni već osjetili ignorisanje i pad prodaje na kineskom tržištu. S druge strane, moguće je da poskupljenje automobila u SAD-u zbog uvođenja carina na evropske automobile indirektno utiče na cijene automobila u Evropi, ali zavisi od više faktora.

Evropski proizvođači mogli bi odgovoriti na dva načina: smanjiti izvoz u SAD i preusmjeriti proizvodnju na evropsko tržište, što bi moglo smanjiti cijene u Evropi zbog veće ponude; dodatno povećati cijene u Evropi kako bi nadoknadili gubitke u SAD-u, kako bi zadržali približnu profitabilnost. Ipak, to bi bio dvosjekli mač, jer cijene su ionako visoke, a realne prijetnje postoje i od kineskih proizvođača automobila koji u prva dva mjeseca tekuće godine bilježe rast broja registracija na evropskom tržištu za čak 82 posto“.

Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na ovu temu kaže da „nametanje carina od Sjedinjenih Američkih Država ne bi trebalo utjecati na rast cijena evropskih automobila“.

„Evropski automobili ne uvoze mnogo komponenata iz SAD-a. Cijene su svakako vrlo visoke, a ja sam siguran da Kinezi i generalno proizvođači iz Azije dolaze s novim modelima koji su puno jeftiniji, a nisu nekvalitetni. Mislim da će se pojačati konkurencija i ponuda, i to bi trebalo dovesti do smanjenja cijena luksuznih automobila“.

‘Kina pravi izvrsne automobile’

Šunje smatra da Kina pravi izvrsne automobile, jer je bio u Kini i vidio da imaju cijelu lepezu različitih modela, dok u Evropu dolaze samo poneki.

„Automobili su trenutno preskupi. Za jedan kvalitetniji automobil morate izdvojiti čak 100.000 konvertibilnih maraka (oko 51.000 eura), tako da mislim da će nametnute carine natjerati evropske proizvođače da budu konkurentniji kako bi mogli parirati američkim automobilima. Američki carinski pritisak i neizbježna konkurencija kineskih proizvođača će utjecati na smanjenje cijena evropskih proizvođača“, smatra Šunje.

Na pitanje kako je moguće da, npr., nafta poskupi u Evropi čim poskupi i u SAD-u, Šunje kaže kako je to „berzanska roba i cijene su formirane na berzi“, te da zato to nije uporedivo s automobilima.

„SAD tu ima značajan utjecaj, kao i arapske zemlje, na formiranje cijena nafte. Visoka cijena nafte arapskim zemljama posebno odgovara. Proizvođači nafte imaju uvijek i jednu vrstu kartela gdje kontroliraju cijene, tako da se to ne može tako slobodno formirati kao na nekim drugim tržištima.“

Na pitanje je li takav kartel moguć i među evropskim proizvođačima automobila, odgovara kako oni to mogu uraditi, ali će to dovesti do smanjenja potražnje.

„Kako će onda reagirati oni koji kupuju automobile? Tražit će jeftinije opcije, a to je Kina. Može Evropska unija nametnuti carine i na kineske automobile, ali će pojedine zemlje tražiti način da izjednače ponudu i potražnju. Ako povećate cijenu, potražnja pada, tako da nemaju oni slobodu da divljaju kako hoće“, dodaje Šunje.

Nije riječ samo o pohlepi

Muharemović kaže da eventualna pohlepa automobilskih proizvođača ne izgleda kao logična opcija, ali je oprezan u procjeni hoće li situaciju, ipak, neko pokušati iskoristiti.

„Ako bi došlo do novog vala poskupljenja automobila u Evropi, nakon uvođenja carina u SAD-u, teško bi se moglo govoriti isključivo o pohlepi autokuća. Više bi se radilo o ekonomskoj logici i prilagođavanju tržišnim uslovima. Iako bi neki proizvođači mogli iskoristiti situaciju da povećaju marže, većina ih zapravo balansira između konkurentnosti i profitabilnosti. Ako bi svi podigli cijene ‘iz pohlepe’, konkurenti s nižim cijenama bi im preoteli kupce, što se već dešava s pojedinim markama.“

Dodaje da bi „novo poskupljenje imalo opravdane ekonomske razloge, ali to ne znači da pojedine kompanije ne bi pokušale dodatno profitirati na ovoj situaciji“.

„Međutim, zbog velikih ambicija kineskih proizvođača u Evropi, za lokalne brendove takav scenarij vjerovatno ne bi imao pokriće, koliko god da princip spojenih posuda postoji, njihova primjena nije uvijek jednostavna i linearna.“

Automobili nikad skuplji

Svi naši sagovornici se slažu da automobili nikad nisu bili skuplji. Dok prodavači automobila previše ne objašnjavaju uzroke i posljedice, niti predviđaju šta će se desiti u budućnosti, osim što na jednostavan način kažu kako će „sve jednog dana puknuti“, Šunje i Muharemović smatraju da bi konkurencija mogla dovesti do snižavanja cijena.

Kao najveći razlozi za ovakve cijene u proteklim godinama, gdje, prema Muharemovićevim riječima, samo Bosna i Hercegovina u proteklih pet godina bilježi rast cijena od 50 posto, navode se problemi u proizvodnji i globalni poremećaji u lancima snabdijevanja.

„Danas na bh. tržištu možemo naći svega nekoliko novih automobila ispod granice od 30.000 konvertibilnih maraka, a to su obično maleni modeli gradskog formata. Za ovaj iznos smo prije samo pet godina mogli kupiti kompaktni automobil. Ono što otkrivamo kao razloge jesu globalni poremećaji u lancima snabdijevanja, a pandemija Covid-19 uzrokovala je probleme u proizvodnji i nedostatku dijelova, posebno poluprovodnika, što je smanjilo ponudu novih vozila.

Rat u Ukrajini dodatno je poremetio nabavku sirovina poput čelika, aluminija i kablovskih snopova, što je, također, povećalo troškove proizvodnje. Također, inflacija i rast troškova proizvodnje prouzrokovani su cijenama sirovina, energije i transporta, koji su globalno porasli, a proizvođači su te troškove očekivano prebacili na krajnje kupce. Istovremeno, s obzirom na to da je konvertibilna marka vezana za euro, a inflacija u eurozoni je bila visoka, to je utjecalo na povećanje cijena automobila“.

Na jedan nov automobil, BiH ima osam polovnih ‘tinejdžera’

Naš sagovornik kaže i da su „jedan od faktora poskupljenja i strožiji sigurnosni standardi, što zahtijeva dodatnu tehnologiju i čini automobile skupljim za proizvodnju“.

„Na sve to utiče sveprisutnija elektrifikacija koja donosi višu cijenu zbog skupih baterija i pratećeg softvera. Za razliku od nekih evropskih zemalja, Bosna i Hercegovina nema ozbiljne subvencije za kupovinu novih automobila, pogotovo električnih – osim u Federaciji BiH, ali ne i na nivou cijele države, što znači da kupci sami snose punu cijenu vozila. Dio automobila suočava se i s carinskim nametima zbog ‘viška’ dijelova proizvedenih van EU“.

„Novi automobili su zbog EU standarda sve sigurniji“, dodaje Muharemović, napominjući i da su „sve više nakrcani softverom i bogatijom opremom i ujedno sve više elektrifikovani“.

„Sve ovo je dovelo do toga da novi automobili u BiH danas koštaju znatno više nego prije pet godina. Shodno tome, u BiH ponovo raste trend uvoza i kupovine polovnih vozila. Na svaki novi registrovani automobil, građani registruju osam polovnih, a riječ je uglavnom o 13-14 godina starim ‘polovnjacima’, mahom s dizelskim agregatima“.

Samovozeći automobili kao budućnost

Kakva je budućnost cijena automobila u Evropi, vidjet ćemo u narednim mjesecima. Ako uzmemo posljednjih deset godina u obzir, prema podacima Eurostata, ukupna inflacija je bila oko 30 posto, tako da se onda postavlja pitanje jesu li stvarno automobili sada skuplji, te da li se u odnosu na vrijednost novca, odnosno bolju opremljenost i sigurnost evropskih automobila, danas zapravo za dobijeni novac dobija i više nego prije?

Nominalni iznos novca koji izdvajamo za nove automobile je sigurno viši, ali ako oduzmemo inflaciju, iznosi se mogu porediti sa onim od ranije, a automobili su, ipak, kvalitetniji i skuplji za proizvodnju.

Vlasnici autokuća s kojima smo razgovarali kažu da oni neće svjesno povisiti cijene, osim ako ne bude “ponovo neke lude inflacije kao u 2022. godini”.

Profesor Šunje eventualni zaokret u budućnost vidi i u pojavi samovozećih automobila.

“Iako je to teško anticipirati, ali kad se pojave automobili bez vozača, a to je vjerovatno vrlo brzo, predviđanja su da će cijela autoindustrija doživjeti transformaciju. Trenutno imam 6.000 maraka stalnih troškova za automobil, od toga 1.000 za registraciju, po 2.000 za garažu i kasko osiguranje, te 1.000 za servis, tako da ozbiljno razmišljam da više ne kupujem automobil.

Kad bi postojala mogućnost automobila bez vozača, uzeo bih ga, provozao i ostavio, te ne bih ni palio automobil u međuvremenu. Tu će sigurno biti promjena”, dodaje Šunje za Al Jazeeru. Na kraju, ipak je optimista kada su cijene u pitanju, jer će “sve ovo vjerovatno natjerati evropske proizvođače da budu konkurentniji u jednom momentu”.