Kardinali će birati papu u Sikstinskoj kapeli

Kardinali Rimokatoličke crkve okupit će se 7. maja kako bi izabrali novog papu u jednoj od najljepših prostorija u svijetu, Sikstinskoj kapeli.

Kapela je nazvana po papi Sikstu IV, a građena je od 1473. do 1481, prenosi Hina. Dugačka je 40 metara, široka 13 i visoka 21 metar, a s obje strane je osvijetljena visokim prozorima.

Papa Julije II je angažirao Michelangela da oslika freske na stropu, što je svestrani renesansni umjetnik radio od 1508. do 1512. Freske prikazuju scene iz Starog i Novog zavjeta, uključujući “Stvaranje Adama”, u kojem Bog pruža prst kako bi dotaknuo ispruženu ruku prvog čovjeka.

Dvadeset godina kasnije papa Klement VII Michelangelu je naručio fresku na zidu iza oltara, što će kasnije postati veličanstveni “Posljednji sud”, otkriven 1541.

Michelangelo je odmah bio optužen za nemoral i opscenost jer je u crkvi naslikao gole ljude.

Nakon njegove smrti Crkva je naredila da se spolovila prekriju, što je učinio jedan od Michelangelovih pripravnika, naslikavši preko njih smokvine listove ili hlače. Prilikom velike restauracije fresaka prije tridesetak godina stručnjaci su dio prekrivala uklonili, ali dio i ostavili jer i one predstavljaju historiju Sikstinske kapele.

Upotreba za konklavu

Bočne zidove kapele freskama su ukrasili drugi umjetnici, uključujući Pietra Perugina, Sandra Botticellija i Domenica Ghirlandaija.

Od 1980. do 1994. specijalisti su provodili jedan od najambicioznijih restauratorskih projekata na svijetu, skidajući prljavštinu i čađ koje su stoljećima skupljale i potamnjivale freske. Rezultati su podijelili stručnjake i amatere, pri čemu su neki nove boje kritizirali kao suviše svijetle.

Sikstinska kapela je prvi put korištena za konklavu nakon smrti Siksta IV 1484. Brojne konklave su održane drugdje, a nekoliko njih u Kvirinalskoj palati u 19. stoljeću, što je nekoć bila ljetna palata papa, a danas je službena rezidencija italijanskog predsjednika.

Gotovo 6,8 miliona ljudi je 2023. posjetilo Vatikanski muzej koji uključuje Sikstinsku kapelu, što ga čini drugim najposjećenijim muzejom u svijetu nakon Louvrea.

Njemački pisac Goethe jednom je rekao: “Ko nije vidio Sikstinsku kapelu, ne zna šta je čovjek sposoban napraviti”.