Sastanak Witkoffa i Putina: Rusija tvrdi da je postignut napredak u pregovorima

Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, sastao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi, kako bi razgovarali o američkim naporima za okončanje rata u Ukrajini, a Kremlj je rekao da su se stavovi dviju strana približili.

Witkoff se pojavio kao ključni sagovornik Washingtona s Putinom dok Trump podržava sporazum o okončanju rata, koji sada traje već četvrtu godinu.

Pomoćnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov, koji je u petak prisustvovao sastanku s Witkoffom, opisao je trosatni sastanak kao konstruktivan i vrlo koristan.

„Ovaj razgovor omogućio je Rusiji i Sjedinjenim Američkim Državama da dodatno približe svoje stavove, ne samo o Ukrajini, već i o nizu drugih međunarodnih pitanja“, rekao je novinarima.

„Što se tiče same ukrajinske krize, rasprava se posebno usredotočila na mogućnost nastavka direktnih pregovora između predstavnika Ruske Federacije i Ukrajine.“

Witkoff bez komentara, Trump tvrdi da je sastanak ‘bio dobar’

Witkoff nije odmah dao komentar. Trump je kasnije novinarima rekao da je njegov izaslanik imao „dobar sastanak“.

Njegovo najnovije putovanje slijedi nakon razgovora ove sedmice, na kojima su se ukrajinski i evropski dužnosnici usprotivili nekim američkim prijedlozima o tome kako riješiti ruski rat u Ukrajini, najsmrtonosniji u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Trump je zaprijetio da će odustati od razgovora ako ne vidi napredak prema prekidu vatre.

U četvrtak, nakon što je u ruskim napadima na Kijev ubijeno 12 ljudi, Trump je na društvenim mrežama napisao: „Vladimire, prestani!“, dodajući: „Postignimo mirovni sporazum!“

Na pitanje kako će odgovoriti ako Rusija ne prihvati sporazum, Trump je u četvrtak rekao: „Neću biti sretan, dopustite mi da to tako kažem. Stvari će se dogoditi.“

Prvo riješiti određena pitanja

Rusija, koja je upozorila da se ne žuri s mirovnim sporazumom, u četvrtak je izjavila da je „spremna postići dogovor“, ali da prvo treba riješiti određena pitanja.

„Još uvijek postoje neke specifične tačke koje treba doraditi, i mi se bavimo time“, rekao je za CBS News ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Sjedinjene Američke Države predložile su zamrzavanje linije fronta i prihvaćanje ruske kontrole nad Krimom, poluostrvom koje je Kremlj pripojio 2014. godine, u zamjenu za mir.

Trump je u intervjuu za časopis TIME objavljenom u petak rekao: „Krim će ostati u Rusiji. I Zelenski to razumije.“

Ukrajina je odbila ustupiti teritorij Moskvi i kaže da neće prihvatiti rusku kontrolu nad Krimom, koji je Rusija okupirala još 2014. godine.

Kasnije u petak, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbacio je ideju da Ukrajina treba ustupiti teritorij.

„Naš stav je nepromijenjen“, rekao je novinarima u Kijevu. „Ustav Ukrajine kaže da sva privremeno okupirana područja pripadaju Ukrajini.“

Veliki zaokret

Ovo je također veliki zaokret u politici, posebno u pogledu statusa Krima, koji je Moskva okupirala, a zatim tvrdila da ga je anektirala 2014. godine.

Osim malog broja zemalja, aneksija nije priznata nigdje u svijetu. Američka politika od tada – uključujući i Trumpov prvi mandat – odbacuje ruske tvrdnje.

Što se tiče Krima, američki plan poziva na “de jure” – suštinski pravno – priznanje ruskog prava na poluostrvu.

Velika Putinova pobjeda

Pored toga što je veliki zaokret za Sjedinjene Američke Države (SAD), ovo bi bila velika pobjeda za Putina. Njegova popularnost je porasla među Rusima nakon 2014. godine, kada je naredio invaziju na Krim i kasnije aneksiju.

Američko priznanje aneksije bio bi veliki udarac za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i većinu Ukrajinaca, za koje je ruska tvrdnja dio šire kampanje za poništavanje suvereniteta i nezavisnosti Ukrajine.

Nakon što je američki prijedlog počeo kružiti prošle sedmice, Zelenski je jasno dao do znanja, u privatnim i javnim izjavama, da će odbiti priznanje Krima. To je dovelo do toga da se američki sekretar za državnu sigurnost, Marco Rubio, iznenada povukao iz daljih pregovora u srijedu u Londonu.

“Nema o čemu da se razgovara. To je naša zemlja, zemlja ukrajinskog naroda”, rekao je Zelenski u srijedu.

Istog dana Trump je na društvenim mrežama sugerisao da postoji fleksibilnost za ukrajinsku vladu ukoliko američki prijedlog bude predstavljen.

Također je naveo da su Ukrajinci trebali da se bore kada je Rusija poslala trupe na Krim 2014. godine.

Trump se također osvrnuo na rusku pomorsku prisutnost na poluostrvu Crnog mora. Sevastopolj, koji je bio mjesto poznate bitke iz Drugog svjetskog rata, bilo je matična luka sovjetske Crnomorske flote, a kasnije su ga zajednički koristile i ruska i ukrajinska flota.

Nakon što je Rusija zauzela Krim, preuzela je potpunu kontrolu nad Sevastopoljem. Međutim, u posljednjim godinama, ukrajinske snage su prijetile i napadale ruske brodove tamo, prisiljavajući ih da se premjeste na druge lokacije u Crnom moru.

“Imali su svoje podmornice tamo mnogo prije bilo kojeg perioda o kom govorimo, dugi niz godina. Ljudi na Krimu uglavnom govore ruski”, rekao je Trump.

Bez članstva u NATO-u

Ostali elementi američkog prijedloga uključuju blokiranje ukrajinske aspiracije za članstvom u NATO-u i “de facto” priznanje ukrajinskih teritorija koje trenutno okupira Rusija, uključujući dijelove Donjecka, Luganjska, Hersona i Zaporožja.

Također se poziva na vraćanje dijelova regije Harkov pod ukrajinsku kontrolu, jamstvo nesmetanog pristupa Ukrajine rijeci Dnjepar i povratak nuklearne elektrane Zaporožje pod ukrajinsku kontrolu, uz uslov da SAD potom njome upravlja i snabdijeva energijom i Ukrajinu i ruske okupirane regije.

Isključivanje članstva u NATO-u također predstavlja problem za Ukrajinu, jer je to politički cilj zapisan u ustavnoj osnovi.

Prema tvrdnjama evropskog diplomate, element američkog prijedloga koji nije kružio jeste povlačenje SAD-a od ideje da Zelenski što prije održi nove predsjedničke izbore.

Zelenski je izabran 2019. godine sa velikom većinom.

Nelegitiman izbor

Međutim, Kremlj tvrdi da je njegov mandat sada nelegitiman jer je ratno stanje proglašeno nakon izbora u februaru 2022. godine, što je spriječilo održavanje novih ukrajinskih izbora.

U javnom sukobu početkom godine, zvučalo je da je Trump prihvatio ruske argumente, nazivajući Zelenskog “diktatorom” i zahtijevajući da održi nove izbore.

Trump je od tada ublažio retoriku oko izbora. Ipak, ukrajinska vlada je tiho poduzela korake kako bi se pripremila za mogućnost održavanja izbora kasnije ove godine.

“Putinu je ponuđeno gotovo sve što je želio da uzme, dok Ukrajini nije ponuđeno praktično ništa. Nema ustupaka”, rekao je Oleksandr Khara, ukrajinski vojni analitičar, za Current Time.

“Očigledno je da Rusija nije sposobna da uzme cijelu Ukrajinu ili da promijeni vlast u Ukrajini, i to se neće promijeniti uskoro”, rekao je. “Ruski napredak na istoku dolazi uz velike gubitke, i to ne znači da postoji stvarna mogućnost pobjedničkog ishoda nad Ukrajinom. Ali postoji vrlo različita stvarnost u Trumpovoj glavi.”