UN smatra da je Iran počinio zločine protiv čovječnosti tokom gušenja protesta

Nasilno gušenje mirnih protesta i diskriminacija žena i djevojčica u Iranu ozbiljna su kršenja ljudskih prava, a neka su dovela i do zločina protiv čovječnosti, zaključila je UN-ova misija za utvrđivanje činjenica.

Iran su potresli opsežni protesti nakon smrti Mahse Amini, 22-godišnje iranske Kurdkinje u septembru 2022, koja je uhapšena zbog navodnog kršenja strogih pravila odijevanja za žene.

Bijes zbog njene smrti brzo se proširio na višesedmične proteste što je stvorilo izazov za iranski sistem vlasti pod vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Khameneijem.

U novembru 2022. Vijeće za ljudska prava UN-a pokrenulo je istragu na visokom nivou o smrtonosnom gušenju protesta.

U svom prvom izvještaju, nezavisna međunarodna misija za utvrđivanje činjenica o Iranu rekla je u petak da su mnoga otkrivena kršenja “svrstana u zločine protiv čovječnosti – posebno ubistva, zatvaranja, mučenja, silovanja i drugi oblici seksualnog nasilja, progona, prisilnih nestanaka i drugih nehumanih djela”.

Dodaje se da počinjenje takvih zločina, u kontekstu uskraćivanja temeljnih prava i nanesenih s diskriminatornom namjerom, “vodi misiju do zaključka da je počinjen zločin protiv čovječnosti…”

“Ova djela čine dio široko rasprostranjenog i sistematskog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva u Iranu, odnosno protiv žena, djevojčica, dječaka i muškaraca koji su zahtijevali slobodu, jednakost, dostojanstvo i odgovornost”, rekla je Sara Hossain, koja predsjedava tročlanom komisijom UN-a.

“Pozivamo vladu da odmah prekine represiju nad onima koji su učestvovali u mirnim protestima, posebno nad ženama i djevojkama.”

‘Skrivanje istine’

Umjesto da provede odgovarajuću istragu smrti Mahse Amini, Teheran je “aktivno prikrivao istinu”, navela je misija.

Misija je navela da su ljudi “koji su samo plesali” ili trubili automobilima uhapšeni, dok su stotine djece, od kojih neka imaju samo deset godina, također privedene.

Misija je zabilježila da su iranske sigurnosne snage upotrijebile nepotrebnu i nerazmjernu silu, što je rezultiralo nezakonitim ubistvima i povredama demonstanata koji nisu predstavljali neposrednu prijetnju.

Deseci ljudi su oslijepili, dodala je misija, rekavši da je također pronašla dokaze o izvansudskim ubistvima.

Misija je otkrila da je Teheran samovoljno pogubio najmanje devet mladića od decembra 2022. do januara 2024, dok su deseci i dalje u opasnosti od smrtne kazne u vezi s protestima.

Vjerodostojne brojke sugeriraju da su snage sigurnosti ubile čak 551 demonstranta, među njima najmanje 49 žena i 68 djece, saopćila je misija, a većina smrtnih slučajeva uzrokovana je vatrenim oružjem.

“… misija poziva iranske vlasti da zaustave sva pogubljenja i odmah i bezuvjetno oslobode sve osobe proizvoljno uhapšene i pritvorene u kontekstu protesta ili zbog nenošenja hidžaba.”

Misija je pozvala Teheran da osigura “pravdu, istinu i odštetu” žrtvama s protesta.

Također se navodi da bi zemlje trebale istražiti načine za pravnu odgovornost izvan Irana, s obzirom na nepostojanje učinkovitih pravnih lijekova unutar zemlje, te da bi druge države također trebale odobriti azilantske i humanitarne vize ljudima koji bježe iz Irana.

Iranske vlasti odbile su sarađivati s misijom.

Izvještaj će biti službeno predstavljen Vijeću za ljudska prava 15. marta.

Malo je vjerovatno da će objavljivanje izvještaja promijeniti putanju iranske vlade, koja je sada čvršće u rukama tvrdolinijaša nakon što ih je prošle sedmice nizak odaziv birača vratio na čelo parlamenta zemlje.

Međutim, izvještaj je podloga za daljnji međunarodni pritisak usred šire zabrinutosti Zapada zbog naprednog nuklearnog programa Teherana, iranskog naoružavanja Rusije u ratu Moskve protiv Ukrajine i kontinuiranog maltretiranja i zatvaranja aktivista, uključujući dobitnicu Nobelove nagrade za mir Narges Mohammadi.