SAD objavio nove sankcije Iranu na godišnjicu smrti Mahse Amini

Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije desecima iranskih dužnosnika i subjekata optuženih za umiješanost u “nasilno gušenje” protuvladinih protesta koji su uslijedili nakon smrti Mahse Amini u policijskom pritvoru u Teheranu prošle godine, javlja reporter Al Jazeere Ivica Puljić.

Sankcije, koje su usmjerene na najviše sigurnosne dužnosnike i medije povezane s državom, došle su u trenutku kada se očekuje da će SAD i Iran razmijeniti zatvorenike već sljedeće sedmice u sklopu nedavno najavljenog dogovora.

Sankcijama je obuhvaćeno 18 ključnih članova režimskih sigurnosnih snaga, Islamske revolucionarne garde (IRGC) i Snaga za provođenje zakona (LEF), zatim voditelj Iranske zatvorske organizacije, tri osobe i jedno poduzeće u vezi sa sustavnom režimskom cenzurom i blokadom pristupa internetu; i tri medijske kuće pod kontrolom IRGC-a i režima

Američke kazne također se podudaraju s prvom godišnjicom smrti Amini, 22-godišnje Kurdkinje koju je uhapsila iranska policija zbog kršenja konzervativnog pravila odijevanja u zemlji.

Incident je izazvao višesedmične demonstracije diljem Irana koje su sigurnosne snage oštro ugušile. Iran je negirao da je Amini pretučena ili maltretirana u pritvoru.

“Kako se približava godina dana od tragične i besmislene smrti Mahse Amini u pritvoru iranske takozvane ‘policije za moral’, prisjećamo se da je kretanje muškaraca i žena diljem Irana dočekano užasnim nasiljem“, naveo je dužnosnik američkog ministarstva finansija Brian Nelson u saopćenju.

Dodao je da su sankcije uvedene u koordinaciji sa zapadnim saveznicima Washingtona, uključujući Kanadu i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Američki predsjednik Joe Biden također je u petak odao počast Mahsi Amini, rekavši da je inspirirala “historijski pokret” ljudi koji zahtijevaju ravnopravnost spolova i poštivanje ljudskih prava u Iranu i diljem svijeta.

“Suočeni s kontinuiranim ugnjetavanjem i nasiljem, građani Irana ostaju predani ovom pokretu i njihovoj borbi za slobodnu i demokratsku budućnost”, rekao je Biden u izjavi.

Iran je negirao da je napao mirne demonstrante i opisao demonstracije kao nerede koje podržavaju strane zemlje.

Iranske medijske kuće koje su SAD u petak sankcionirale su Press TV, novinska agencija Fars i novinska agencija Tasnim. Ministarstvo finansija također je ciljalo na najviše rukovoditelje cyber-kompanije za koju je rekla da pomaže iranskoj vladi u “cenzuri i filtriranju interneta”.

Nastavak politike sankcija

Sankcije zamrzavaju imovinu kompaniji i pojedincima u SAD-u i ograničavaju poslovanje finansijskih institucija diljem svijeta s njima.

Potez Bidenove administracije također signalizira da će SAD nastaviti sa svojom politikom sankcija protiv Irana uprkos nadolazećem sporazumu o razmjeni zatvorenika.

Sporazumom će Iran osloboditi pet zatvorenih američkih državljana u zamjenu za to da Washington dopusti Teheranu pristup 6 milijardi dolara iranskih sredstava koja su zamrznuta u Južnoj Koreji pod američkim sankcijama u humanitarne svrhe. SAD će također osloboditi pet Iranaca iz američkih zatvora.

Sporazum je naišao na sve veće kritike republikanskih zakonodavaca koji su optužili Bidenovu administraciju da je Iranu dala 6 milijardi dolara.

Međutim, američki dužnosnici naglasili su da su sredstva vlasništvo Irana, rekavši da se politika Washingtona prema Teheranu neće promijeniti.

“I dalje smo fokusirani na ograničavanje iranskog nuklearnog programa, ograničavanje njegovog destabilizirajućeg ponašanja. Ostajemo predani osiguravanju da nikada ne nabavi nuklearno oružje”, rekao je ranije ove sedmice glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller.

SAD i Iran suočeni su s pojačanim napetostima od 2018., kada je bivši američki predsjednik Donald Trump poništio multilateralni sporazum prema kojem je Teheran smanjio svoj nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija protiv svoje ekonomije.

Biden je došao na dužnost početkom 2021. uz obećanje da će oživjeti iranski nuklearni sporazum, službeno poznat kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA).

Ali kako nekoliko rundi indirektnih pregovora nije uspjelo obnoviti pakt, Washington je nastavio provoditi svoj režim sankcija protiv Teherana i nagomilao još kazni.

Razgovori o JCPOA-i na kraju su stavljeni na čekanje, a pokušaji da se ožive zakomplicirali su gušenje protuvladinih demonstracija u Iranu, kao i optužbe da je Teheran Moskvi dostavljao bespilotne letjelice za upotrebu u Ukrajini.

Iran, koji je demantirao da razvija nuklearno oružje, ubrzao je svoj nuklearni program otkako se JCPOA raspao.