NASA-in rover pronašao nove dokaze o prošlosti Marsa

Mineral siderit, koji se nalazi u izobilju u stijenama koje je izbušio NASA-in rover na površini Marsa, pruža nove dokaze o toplijoj i vlažnijoj davnoj prošlosti “Crvene planete” kada se mogao pohvaliti velikim količinama vode, a možda je na njemu bilo i uslova za život.

Rover Curiosity, koji je 2012. godine sletio na Mars kako bi istražio je li Zemljin susjed ikada mogao podržati život mikroba, pronašao je mineral u uzorcima stijena izbušenim na tri lokacije 2022. i 2023. unutar kratera Gale, velikog udarnog bazena sa planinom u sredini.

Siderit je mineral željeznog karbonata. Njegova prisutnost u sedimentnim stijenama nastalim prije nekoliko milijardi godina nudi dokaze da je Mars nekada imao gustu atmosferu bogatu ugljik-dioksidom, plinom koji bi zagrijao planetu kroz efekt staklenika do te mjere da bi mogao održati tekuću vodu na svojoj površini, javlja Reuters.

Postoje tragovi na Marsovom krajoliku koje su mnogi naučnici protumačili kao znakove da je tekuća voda nekada tekla njegovom površinom, sa mogućim okeanima, jezerima i rijekama koje se smatraju mogućim staništima za život mikroba u prošlosti.

Ugljik-dioksid glavni je staklenički plin koji regulira klimu na Zemlji, kao što je to slučaj na Marsu i Veneri. Njegova prisutnost u atmosferi zadržava sunčevu toplotu, zagrijavajući klimu.

‘Najveća poznata ekološka katastrofa’

Do sada su bili rijetki dokazi koji su upućivali da je Marsova atmosfera prije bila bogata ugljik-dioksidom. Hipoteza je da je atmosfera – iz razloga koji nisu u potpunosti shvaćeni – evoluirala od guste i bogate ugljičnim dioksidom do rijetke i bez ovog plina, a istovremeno je ugljik kroz geohemijske procese postao ukopan u stijenama u kori planeta kao karbonatni mineral.

Uzorci koje je dobio Curiosity daju dodatnu težinu ovoj ideji. Uzorci su sadržavali do 10,5 posto siderita, što je utvrđeno instrumentom na roveru, prenosi Hina.

Smatra se da su sedimentne stijene kratera Gale nataložene prije oko 3,5 milijardi godina, kada je ovo mjesto bilo jezero i prije nego što je marsovska klima doživjela dramatičnu promjenu.

“Pomak Marsove površine od nastanjive u prošlosti, do očigledno sterilne danas, najveća je poznata ekološka katastrofa”, rekao je naučnik i koautor studije Edwin Kite sa Univerziteta u Chicagu i Instituta Astera.

“Ne znamo uzrok ove promjene, ali Mars danas ima vrlo rijetku atmosferu ugljičnog dioksida, a postoje dokazi da je atmosfera bila gušća u prošlosti. Postavlja se pitanje gdje je otišao ugljik, tako da je otkrivanje velikog neslućenog depozita materijala bogatih ugljikom važan novi trag”, dodao je Kite.