NASA-in robot sletio na Mars
Robotsko vozilo “Curiosity” američke svemirske agencije NASA uspješno se u ponedjeljak ujutro spustilo na Mars, nakon stotina miliona milja koliko je prošlo kroz svemir, objavile su ekipe u NASA-inom centru u Pasadeni u saveznoj državi Californiji.
Robot se spustio nešto iza 07:31 po srednjoevropskom vremenu.
“Dodir s tlom je potvrđen”, objavio je stručnjak iz NASA-ine kontrole u centru Jet Propulsion Laboratory (JPL) u Pasadeni.
Nešto prije 7 sati i 30 minuta, misija kontrole primila je prvi robotov signal, prije nego je ušao u atmosferu crvenog planeta, a zatim je potvrdio i svoj pad na planet.
Curiosty je ime tonu teškog robota-laboratorija, koji je pak dio četiri tone teškog NASA-ina naučnog laboratorija za Mars.
Taj sofisticirani robot mogao bi dati podatke je li na Marsu ikada bilo života i je li život moguć.
Nešto prije njegova spuštanja, uz smijeh i pljesak, voditelji su kontroli podijelili čokoladice Mars, a pravo je olakšanje i oduševljenje nastupilo kada je robot poslao prvu fotografiju začudne oštrine svoje sjene na tlu crvenog plaenta pošto je sletio.
Uz budžet od 2,5 milijarde dolara, misija Curiosity koji je u 8,5 mjeseci od lansiranja prešao 352 milje, trebala bi potrajati dvije godine i zapravo je trostruka: procijeniti mogućnost života na Marsu u prošlosti i sadašnjosti, proučiti geologiju i geokemiju, istražiti procese povezane s mogućnošću života na Marsu, uključivo ulogu vode.
Curiosity je opremljen “očima” – kamerama koje gledaju i analiziraju Marsov krajolik.
Opremljen je “ušima” putem kojih sluša zapovijesti iz NASA-e.
Zahvaljujući “brojnim ustima” Curiosity može “kušati” stijene i prašinu koju će usisati i hemijski analizirati.
Može, također, bušiti u stijeni kako bi izvukao materijal položen u donjim slojevima. To je važno kako bi pronašao organske molekule koje bi možda mogle biti uništene na površini.
Naučna laboratorija
Ovaj projekt, nazvan Curiosity, što znači radoznalost, još je jedan u nizu – uglavnom uspješnih – američkih slijetanja na Crvenu planetu u posljednje tri decenije.
“Čini se da je barem u prošlosti Mars bio pogodan za život. Možda je mogao održavati mikroorganizme. Ali morate otići tamo i postaviti prava pitanja, a Curiosity može upravo to”, kaže Michael Meyer, šef NASA-inog marsovskog programa.
Curiosity će kopati i analizirati minerale na ovom terenu tražeći dokaze da je planeta nekad mogla održavati život na bazi ugljika.
“Jedna od stvari koje nas privlače, kao naučna hipoteza koju želimo da provjerimo, jeste mogućnost da je nekad bilo rastresitog površinskog materijala kojeg je prenijela voda i koji se kasnije u prisutnosti vode zacementirao”, veli John Grotzinger, naučnik.
Ljudsko naseljavanje
Bez obzira na otkrića Curiosityja, uspjeh ove misije dat će nadu onima koji imaju još veće snove za ovu planetu – uključujući i ljudsko naseljavanje.
“Postepeno će biti moguća prvo baza na Marsu, a zatim u konačnici i samoodržive marsovske zajednice. Kada naučimo tu vještinu, Mars postaje nastanjiv za ljude”, ističe Robert Zubrin.
Ali NASA-ini naučnici upozoravaju da će, imajući u vidu njegovu kompleksnost, slijetanje Curiosityja biti “7 minuta užasa”. Ako ne uspiju, san o istraživanju Marsa bit će odgođen na neodređeno vrijeme.
Izvor: Al Jazeera i agencije