Trump traži više novca za odbranu – koliko troši regija? | Infografika

Zemlje članice NATO-a na samitu u Hagu dogovorile su povećanje izdvajanja za odbranu na pet posto BDP-a u narednih deset godina. Predsjednici i premijeri 32 članice NATO-a obavezali su se da će postepeno povećavati budžetska izdvajanja za odbranu kako bi 2035. ona iznosila pet posto BDP-a.

Veći dio tog iznosa – 3,5 posto, trošit će se direktno na odbranu, dok ostatak sredstava može biti uložen u jačanje kritične civilne infrastrukture, od saobraćajnica do energetske mreže.

Najveći zagovornik povećanja bio je američki predsjednik Donald Trump, dok je Španija bila najglasniji protivnik te inicijative.

Španski premijer Pedro Sanchez je uoči samita rekao da Španija neće moći da poveća izdvajanja na pet posto BDP-a do 2035. godine, nazivajući taj novi rok “nerazumnim”.

Stav Španije je razbjesnio Donalda Trumpa, koji je na konferenciji za medije nekoliko puta napao tu zemlju i zaprijetio joj dvostruko lošijim položajem vezano za trgovinske sporazume u odnosu na ostale zemlje članice, javio Al Jazeerin reporter Domagoj Novokemet, koji je pratio samit u Hagu.

Koliko članice NATO-a stvarno izdvajaju na odbranu?

Prema procjenama NATO-a za 2024. godinu, najviše na odbranu izdvaja Poljska – 4,12 posto BDP-a, odnosno 35 milijardi dolara.

Slijede je Estonija koja izdvaja 3,43 posto BDP-a, odnosno 1,4 milijardi dolara. Sjedinjene Američke države su u 2024. izdvajale 3,38 posto BDP-a, ili 967,7 milijardi dolara. Iznad tri posto BDP-a izdvajaju i Latvija i Grčka.

S druge strane, na dnu liste po izdvajanju nalazi se Španija, koja prema procjenama NATO-a izdvaja 1,28 posto BDP-a, ili 21,3 milijarde dolara. Pri dnu liste su i Slovenija i Luksemburg, koji izdvajaju po 1,29 posto BDP-a.

Koliko regija ‘daje’ na odbranu?

Države Zapadnog Balkana okreću se novim investicijama u oblasti odbrane, a u regiji se na dnevni red vratilo i obavezno služenje vojnog roka.

Članice NATO-a Hrvatska, Slovenija, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija povećale su svoje vojne budžete, a i Srbija i Kosovo, koje nisu članice tog saveza, krenule su sličnim putem.

S druge strane, Bosna i Hercegovina ne hvata korak za susjedima, stoji u analizi Anadolije.

Srbija je prema podacima ‘Balkan Defence Monitora‘ Beogradskog centra za bezbednosnu politiku u 2023. godini izdvajala dva posto BDP-a na odbranu. Prema budžetu za 2025. godinu Srbija planira rekordna izdvajanja za vojsku. Ova država vraća služenje obaveznog vojnog roka i dogovorila je kupovinu ‘Rafale’ od Francuske.

Hrvatska je u prethodnoj godini izdvojila 1,81 posto BDP-a na odbranu, pokazuje procjena NATO-a. I ova država vraća vojni rok u 2025. godini, a budžet je u odnosu na 2016. godinu povećan za 622 posto.

Na Kosovu nema obaveznog služenja vojnog roka. Država je započela proces transformacije Kosovskih sigurnosnih snaga (FSK) i na kraju procesa bi vojska trebala imati oko 7.500 pripadnika vojske.

Vlada Kosova je 2022. godine osnovala Fond za sigurnost, preko kojeg građani mogu da doprinose budžetu Ministarstva odbrane. Pored toga, Vlada Kosova je 11. septembra 2024. godine odobrila Nacionalni sveobuhvatni program odbrane, piše Anadolija.

Kosovo planira povećati obrambene izdatke za 60 posto u sljedeće četiri godine te se usredotočiti na nabavu helikoptera Black Hawk i izgradnju pogona za proizvodnju municije i dronova, rekao je premijer Kosova Albin Kurti u martu ove godine.

Kosovo je takođe izdvojio više od 200 miliona eura za naoružanje i raznu opremu u periodu 2021-2023. godina, a najznačajnija stavka bila je kupovina bespilotnih letjelica Bayraktar TB2 UCAV od Turske.

NATO još uvijek ima više od 4.000 svojih vojnika raspoređenih uglavnom na sjeveru Kosova, gdje su etničke napetosti najgore u posljednje dvije godine otkako je zemlja proglasila nezavisnost od Srbije 2008. godine, pisao je Reuters.

Podaci Svjetske banke pokazuju da je Kosovo na odbranu izdvajalo 1,3 posto BDP-a u 2023. godini.

Sjeverna Makedonija je na odbranu izdvajala 1,7 posto u 2023. godini, ali je evidentan rast ulaganja, pošto je NATO u svojoj procjeni naveo da je ova balkansa država prešla prag od dva posto BDP-a i u prethodnoj godini izdvajala 2,22 posto.

Obavezni vojni rok u Sjevernoj Makedoniji, koja je postala članica NATO-a 2020. godine, ukinut je 2006, kada je vojska postala potpuno profesionalna.

Crna Gora je u 2024. godini izdvajala 2,02 posto BDP-a na odbranu. Obaveza služenja vojnog roka u Crnoj Gori ne primjenjuje se od 2006. godine, a povratak ove prakse nije na dnevnom redu, za razliku od Srbije i Hrvatske.

Slovenija je, iako ima među najmanjim izdvajanjima za vojsku među NATO članicama (1,29 posto), na listi država koje su povećale vojne budžete u 2024. godini. Ne planira uvođenje obaveznog služenja vojnog roka, koje je ukinuto 2003. godine.

U Bosni i Hercegovini nema značajnih inovacija u oblasti odbrane, a prema podacima Balkan Defence Monitora ta država je u 2023. godini izdvajala 0,7 posto BDP-a. Entitet Republika Srpska mnogo je investirao u oblasti odbrane, dok drugi entitet – Federacija Bosne i Hercegovine u ovom kontekstu kaska, piše u analizi Anadolije.

Albanija, koja je postala članica NATO-a 2009. godine, je u protekloj godini izdvajala 2,03 posto na odbranu.

Ukinula je obavezu vojnog roka ulaskom u NATO i ima vojsku koja se sastoji od profesionalnog osoblja.

U martu 2024. godine otvorena je prva zračna baza NATO-a na Zapadnom Balkanu – Kučova.