Nuklearno oružje nije osigurano kao što mislite

Kmentt: Ako pogledate posljedice, daleko su ozbiljnije nego što smo ranije razumijevali (Al Jazeera)
Kmentt: Ako pogledate posljedice, daleko su ozbiljnije nego što smo ranije razumijevali (Al Jazeera)

Piše: D. Parwaz

Sa više od 16.000 nuklearnih bojevih glava u svijetu, humanitarne i grupe civilnog društva pokušavaju skrenuti pažnju na moguće posljedica detonacije, slučajne ili namjerne, nekog od ovog oružja.

“Nema mogućeg pobjednika kada je riječ o nuklearnom oružju”, kaže Alexander Kmentt, direktor odjela za razoružanje, kontrolu oružja i neširenje nuklearnog oružja pri austrijskom federalnom ministarstvu u Beču.

“Ako pogledate posljedice, daleko su ozbiljnije nego što smo ranije razumijevali. Rizici da bi nešto moglo poći po zlu daleko su značajniji nego što su nas naveli da mislimo, jer je sada dostupno dosta informacija koje su u eri Hladnog rata imale oznaku tajnosti.”

“Ne postoje humanitarni protuargumenti za ove argumente.”

Zaista, od humanitarnih grupa dolazi samo podrška za razoružanje, a Međunarodni komitet Crvenog križa ističe da je nuklearni napad nešto “na što se oni ne mogu pripremiti”.

Nevjerovatno težak zadatak

Kmentt učestvuje u naporima da se podstakne nuklearno razoružanje, što je nevjerovatno težak zadatak iako je naveden kao cilj u okviru Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.

“Možda ljudi nisu u stanju shvatiti takav potpuno katastrofalni ishod scenarija stvarnog kraja civilizacije”, kazao je Kmentt, dodajući da je prevencija detonacije jedini način jer “neće biti prilike da učimo iz vlastitih grešaka”.

Osim toga što bi gradovi bili sravnjeni sa zemljom, što bi dovelo do ogromnog broja poginulih i ranjenih, detonacija bojeve glave mogla bi rezultirati radioaktivnim zagađenjem, oboljenjima te nuklearnom zimom, nanoseći štetu usjevima, pokrećući veliku noćnu moru osiguravanja hrane. [Idite na NUKEMAP (http://nuclearsecrecy.com/nukemap/) unesite lokaciju i tip oružja i prikazat će vam broj žrtava i radioaktivne padavine koje bi proizvela eksplozija na tom području uslijed detonacije.]

Grupe za ljudska prava su se povezale s nevladinim organizacijama (kao što je Bečki centar za razoružanje i neširenje nuklearnog oružja) i s državama koje žele da se svijet oslobodi nuklearnog oružja osjetnom brzinom te pokušavaju ubrzati proces, ali se sporo priključuju države koje posjeduju nuklearno oružje.

Na drugoj međunarodnoj konferenciji o humanitarnim posljedicama nuklearnog oružja u februaru nije se pojavila nijedna od država s nuklearnim naoružanjem identifikovana u Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja.

Ovaj put predstavnici SAD-a i Velike Britanije dolaze na konferenciju, što je Kmentt, izrazivši se diplomatskim jezikom, pripisao “diskusijama” i “naporima” realizovanim u mjesecima između ranije održane konferencije u Nayaritu u Meksiku i naredne Konferencije o humanitarnim posljedicama nuklearnog oružja zakazane za 8. i 9. decembar u Beču.

Prema principu ‘Prvo vi’

Ovo je početak, ali u svijetu nuklearnog razoružanja situacija je takva da niko ne želi biti prvi koji će se riješiti oružja i svi ukazuju na proces postepenog razoružavanja ‘korak po korak’ o kojem se grupa P5 složila.

“Rekao bih da se nijedna od ovih inicijativa ne bi dogodila da je proces korak po korak uvjerljiv”, kazao je Kmentt.

Kmentt ističe da je prvi korak trebao biti Sporazum o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih proba (CTBT), ali ovaj sporazum nije stupio na snagu. Drugi korak je Sporazum o zabrani proizvodnje fisijskog materijala, za koji pregovori još nisu ni počeli.

“Dakle, vjerodostojnosti provođenja obaveze o razoružanju zapravo nema”, kazao je.

Argument za posjedovanje nuklearnog oružja zapravo se svodi na sigurnost, što Kmentt odbacuje.

“Insistiranjem da posjeduju nuklearno oružje zbog vlastite sigurnosti, države koje ga imaju trajno šire koncept nuklearnog oružja”, kazao je.

“Kako možemo osigurati da se ne desi veća rasprostranjenost nuklearnog oružja ako ga oni koji ga imaju izjednačavaju sa statusom moći i s potrebom zbog vlastite sigurnosti?”

Zaboravite na detonaciju uzrokovanu “eskalacijom konflikta”, broj izbjegnutih nepovoljnih razvoja događaja koji se može pronaći u različitim izvještajima je zabrinjavajući.

Kada u obzir uzmemo vjerovatnoću

Primjera radi, u izvještaju Chatam Housea iz 14. aprila navedeni su rizici – uzimajući u obzir vjerovatnoću i glavne crte posljedica nekoliko slučajeva izbjegnutih nesreća koji imaju veze s greškama, špijunažom i tehničkim greškama kao što je incident iz augusta 2007, kada je američki bombarder B-52 “letio iz vojne zračne baze Minot do baze Barksdale, a pilot i posada očigledno nisu bili svjesni činjenice da je bio opremljen sa šest krstarećih raketa s nuklearnim bojevim glavama”.

Ovo je samo u slučaju nesreće. U slučaju namjernog napada, situacija ne bi bila ništa bolja – ne postoji ciljani ili ograničeni napad koji izgleda moguć dok ponovo izranjaju sjenke novog hladnog rata između Rusije i Zapada.

“Riječi koje koristimo u ovom svijetu nuklearnog naoružanja su bizarne, jer je ‘ograničena razmjena nuklearnog oružja’ besmislica… Afrika predstavlja veliku zonu bez nuklearnog oružja. Oni su načinili sve neophodne korake kako njihov kontinent ne bio zahvaćen nuklearnim oružjem, pa ipak bi trpjeli posljedice zbog konflikta s kojim nemaju apsolutno nikakve veze”, rekao je Kmentt, navodeći primjer biljnih kultura koje bi bile uništene ukoliko bi eksplozija pokrenula klimatske promjene.

Cilj međunarodnog humanitarnog prava je da zaštiti one koji ne učestvuju u oružanom sukobu i traži načine da ograniči “načine i metode ratovanja”.

Kršenje ovih zakona, koji uključuju elemente međunarodnog krivičnog zakona, zakona o ljudskim pravima i izbjeglicama – smatra se ratnim zločinom. Kmentt se nada da neće imati priliku svjedočiti ovome na razini nuklearne katastrofe.

“Koperniku je trebalo izvjesno vrijeme da ubijedi sve da Zemlja kruži oko Sunca a ne obratno. I mi se nadamo da će doći trenutak kada mijenjamo postojeću paradigmu”, rekao je.

Izvor: Al Jazeera



Više iz rubrike BLOG
POPULARNO