Rođenih više, umrlih manje, no BiH i dalje gubi hiljade stanovnika

Piše: Ibrahim Sofić

Porodilišta u Bosni i Hercegovini ove godine rade malo jačim tempom nego lani, a groblja nešto slabijim. Zvuči kao dobra vijest, i jeste – samo što ni jedno ni drugo ne mijenja suštinu: ova balkanska država i dalje svakog dana ispraća više stanovnika nego što ih dočeka.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od januara do juna 2026. rođene su 11.604 osobe, a umrlo ih je 17.568. Razlika od 5.964 znači da je BiH za samo pola godine, prirodnim putem, ostala bez broja stanovnika kolika je, recimo, jedna manja općina. U odnosu na isti period lani slika je, ipak, malo bolja: broj rođenih veći je za 7,14 posto, a broj umrlih manji za 3,27 posto.

U prvoj polovini 2025. rođeno je 10.831 dijete, a umrle su 18.162 osobe, što znači da je prirodni pad tada iznosio 7.331. Jaz se, dakle, smanjio za otprilike 1.370 osoba, odnosno za nešto manje od petine.

Pomak se vidi i unutar godine: prema podacima Agencije, u prvom kvartalu 2026. registrirano je 5.551 živorođeno dijete (6,24 posto više nego lani) i 9.000 umrlih (4,59 posto manje), a mjesečni prirodni pad smanjio se sa 1.469 u januaru na 873 u martu.

“Imamo padobran, ali je šupalj”

Adnan Fehratbegović, demografski analitičar, za Al Jazeeru upozorava da ni ovakav pomak ne mijenja suštinu problema, jer se prirodni pad ne može posmatrati odvojeno od iseljavanja:

“Sve i da se desi neko čudnovato veliko povećanje broja novorođenih u narednih deset godina – džaba sve to kada godišnje iseli skoro pa duplo više od tog iznosa. U BiH se rodi godišnje 25.000 beba, a iseli se 35.000 ljudi. Dakle, šta vrijedi da se broj novorođenih poveća za 20 posto, što je faktički nemoguće u ovim okolnostima, kada se priča svodi na to da više ne padamo bez ikakvog padobrana, već imamo šupalj.”

Varijacija, a ne preokret

Na pitanje je li rast broja rođenih početak preokreta, Fehratbegović je jasan: “Riječ je o kratkoročnoj statističkoj varijaciji, a ne stabilnom preokretu. Demografski trendovi se mjere u decenijama. Da bismo govorili o preokretu, morali bismo imati višegodišnji rast stope ukupnog fertiliteta i veći broj prvorođene djece, što trenutno nije slučaj.”

Prema Federalnom zavodu za programiranje razvoja, ukupna stopa fertiliteta u Federaciji BiH 2024. iznosila je 1,12 djeteta po ženi, dok je za prostu zamjenu generacija potrebno otprilike 2,1.

Šest hiljada razlike u pola godine, kaže Fehratbegović, “pokazuje koliko je demografski deficit dubok i strukturalan. Baza žena u reproduktivnoj dobi je drastično smanjena zbog iseljavanja i starenja. Čak i uz povremeni blagi rast rođenih, brojčano malobrojne generacije koje dolaze ne mogu same preokrenuti negativan prirodni priraštaj.”

Ni pad smrtnosti ne treba čitati kao trajan. “Pad smrtnosti je posljedica prirodne stabilizacije i promjene starosne strukture nakon talasa povišene smrtnosti tokom pandemije”, objašnjava Fehratbegović koji je s nama podijelio grafiku koju donosimo u nastavku. “S obzirom na to da je prosječna starost stanovništva visoka, a brojne generacije rođene pedesetih i šezdesetih ulaze u duboku starost, apsolutni broj umrlih će u narednim godinama neumitno ponovo rasti.”

Ni porast broja rođenih, prema njemu, nije održiv u sadašnjim uvjetima: “Dugoročno ne može. Riječ je o kratkotrajnom efektu – najvjerovatnije odgađanju rađanja iz prethodnih godina ili učinku pojedinačnih lokalnih naknada. Bez povećanja ukupnog broja žena ili drastičnog skoka prosječnog broja djece po ženi, ovaj rast će brzo stagnirati.”

Trend star nekoliko decenija

Negativan prirodni priraštaj u BiH nije nov. Prema Republičkom zavodu za statistiku RS-a, taj entitet bilježi negativan prirodni priraštaj od 2002. godine, dok Federalni zavod za statistiku FBiH navodi da je u Federaciji trend negativan od 2013. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2023. rođeno je 24.938 beba, a umrle su 34.434 osobe; u 2024. rođeno je 24.598, a umrlo 35.595.

Entitetski podaci za cijelu 2025. pokazuju isti smjer. Prema Federalnom zavodu za statistiku, u Federaciji je rođeno 15.387 djece, a umrla 20.541 osoba – prirodni pad od 5.154, uz pozitivan saldo samo u Zapadnohercegovačkom kantonu. Prema Republičkom zavodu za statistiku RS-a, u tom bh. entitetu je registrirano 7.921 živorođeno dijete i 14.105 umrlih, što je prirodni pad od 6.184. Zbirno, bez Brčko distrikta, to je gotovo 11.300 više umrlih nego rođenih u samo jednoj godini.

Iseljavanje kao druga polovina jednačine

Fehratbegovićev račun – 25.000 rođenih naspram 35.000 iseljenih godišnje – pokazuje zašto, po njemu, sama demografska obnova nikad nije dovoljna.

Kontekst tome dodaju i podaci o odlivu prema Njemačkoj: Savezna agencija za zapošljavanje izdala je lani 105.000 odobrenja za radnike iz šest zemalja Zapadnog Balkana, a kvota od 50.000 viza za taj krug zemalja bila je iscrpljena već krajem novembra 2025. Njemačka vlada sada najavljuje da će od 1. januara 2027. tu kvotu prepoloviti na 25.000, što bi moglo usporiti taj odliv, ali za sada je riječ tek o planu.

Ako se ništa ne promijeni, kaže Fehratbegović, BiH će za 10-20 godina imati “akutan nedostatak radne snage, što će zahtijevati masovniji uvoz radnika. Penzioni i zdravstveni sistem bit će pod ogromnim pritiskom usljed nepovoljnog odnosa radnika i penzionera, mnoge područne škole će se zatvoriti, a ruralna područja potpuno demografski isprazniti.”

Šta kažu susjedi

BiH u tome nije usamljena. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, ta je zemlja 2025. imala 59.483 rođenih i 95.247 umrlih, pa je prirodni pad iznosio 35.764. U prvih sedam mjeseci 2026. rođenih je bilo dva posto više, a umrlih 0,9 posto manje nego lani.

U Hrvatskoj je, prema Državnom zavodu za statistiku, 2025. rođeno 32.479 djece (1,3 posto više nego 2024), a umrlo 50.007 osoba, uz vitalni indeks 64,9; samo 43 od 555 gradova i općina imalo je više rođenih nego umrlih.

Sjeverna Makedonija je, prema Državnom zavodu za statistiku, u 2025. zabilježila 15.850 rođenih i 20.287 umrlih (prirodni pad 4.437), a broj rođenih pao je 31,3 posto u odnosu na 2015.

Jedini izuzetak u regiji je Crna Gora: prema Monstatu, u 2025. rođeno je 6.925, a umrlo 6.413 osoba, pa je prirodni priraštaj pozitivan i iznosi 512. To je, međutim, prije rezultat manjeg broja umrlih nego većeg rađanja – rođenih je 2025. bilo najmanje u razdoblju 2021–2025, a sjever zemlje i dalje bilježi minus.

Šta daje rezultate

Na pitanje koje mjere populacijske politike zaista pomažu, Fehratbegović razlikuje dvije vrste odgovora:

“Neefikasno: jednokratne novčane pomoći i pronatalitetna retorika – to ne mijenja dugoročne planove porodica. Efikasno: sistemske mjere – opšta pravna i ekonomska stabilnost, usklađivanje rada i roditeljstva, odnosno zaštita majki na radnom mjestu, rješavanje stambenog pitanja za mlade, te dostupan i besplatan vrtić za svako dijete.”

To se poklapa s onim što mladi sami kažu. Istraživanje UNFPA-e, provedeno 2025. na uzorku od 758 ispitanika u BiH u dobi od 18 do 39 godina, pokazalo je da mladi žele porodicu, ali roditeljstvo odgađaju: 36 posto zbog finansijskih poteškoća, 35 posto zbog potrage za odgovarajućim partnerom, 33 posto zbog zdravstvenih razloga, a 24 posto zbog nedostatka stana.

U prilog tome ide i podatak Agencije za statistiku BiH da je u prvih šest mjeseci 2026. sklopljeno 5.921 brak, 3,39 posto manje nego lani.

Podaci za drugu polovinu godine pokazat će je li ovo tek kratka pauza u dugom padu ili nagovještaj nečeg trajnijeg. Fehratbegovićev zaključak, međutim, ostaje: dok god zemlja gubi više ljudi iseljavanjem nego što ih dobija rađanjem, ni najbolja politika nataliteta neće sama zaustaviti pad.