Požari u Hrvatskoj: Stroge kazne za piromane

Pravo ljeto još nije ni počelo, ali je zato na obali Jadranskog mora počela sezona požara. Sredinom lipnja zabilježeni su požari na području Dalmacije, odnosno Makarske, Tučepa, Brela, Podgore, Prisika, a onda i u Marušićima, Mimicama i Pisku. Gorjelo je i kod Omiša. Bio je to do sad najveći požar u Dalmaciji ove godine tijekom kojeg je izgorjelo oko 300 hektara borove šume, makije i niskog raslinja. Izgorjela je i uljara u Marušićima, a kod Omišlja su gorjeli automobili i kuće. O kakvom požaru je bilo riječ, govori i to da su domaći mještani kao i turisti bukvalno bježali iz svojih kuća i odredišta. Vladala je prava panika pa je više osoba zatražilo i liječničku pomoć. Ozlijeđen je i jedan vatrogasac koji je zadobio opekline po licu.

Piromani i piromanija

Međutim, ono što je obilježilo ove požare, kao i niz požara ranijih godina, jeste činjenica da se sumnja kako je riječ o podmetnutim požarima. Misle to i domaći mještani kao i vatrogasci. U prilog svojim tvrdnjama ukazuju na činjenicu da su požari planuli u isto vrijeme na više lokacija. Tako je u petak, 20. lipnja, zabilježeno deset požara, a dan kasnije još sedam.

Pronađen je i snop šibica zavezan gumicom. Odmah se u potragu za potencijalnim piromanima uključila i policija. Svjesni kako će biti teško doći do piromana, i policija i vatrogasci pozvali su sve građane da prijave bilo kakvo sumnjivo ponašanje ili kretanje.

Dok se traga za piromanima, cjelokupna hrvatska javnost se pita tko su ljudi koji su spremni zapaliti požar i pri tome ugroziti i ljude i njihovu imovinu. Prema definiciji, piroman je osoba koja je bolesno sklona paljevini, podmetanju požara, i koja u tome nalazi nasladu i zadovoljstvo. Kada smo već kod definicija, piromanija se u psihijatriji definira kao poremećaj kontrole impulsa. Pojašnjavaju kako osoba osjeća snažnu unutarnju napetost koja se smiruje tek kada izazove i promatra požar. Vatra za piromana nije samo destruktivan element, već izvor fascinacije, moći i kontrole. Osjećaj kontrole nad nečim tako moćnim kao što je plamen stvara kratkotrajan osjećaj olakšanja, pa i zadovoljstva.

Govoreći o piromanima i piromaniji, psihijatar Ante Bagarić kaže kako je piromanija zapravo rijedak poremećaj.

“Oni čine samo 1 do 2 posto požara.  Zapravo, većina požara je namjerno podmetnuta ali od strane osoba koje nemaju takvu dijagnozu. U svojoj dosadašnjoj karijeri susreo sam manje od deset osoba sa stvarnom piromanijom. Ti pacijenti rijetko dolaze na liječenje, ali kada budu uhvaćeni i sud im odredi obvezno liječenje, terapija zna biti učinkovita. Važno je da članovi obitelji reagiraju i potraže stručnu pomoć ako prepoznaju znakove”, rekao je Bagarić.

Složeni slučajevi

Dodaje kako takve osobe razvijaju mentalnu fantaziju o vatri kao simbolu moći kao i da ih unutarnji poriv tjera na čin paljenja unatoč svjesnoj spoznaji o opasnosti. Govoreći o razlozima zašto imaju potrebu da izazivaju požare, pojašnjava da kod tih osoba raste fatalizacija vatre kao snage i moći te nečeg što se mora dogoditi, odnosno da to kod tih osoba dovodi do katarze.

Govoreći o piromanima i piromaniji, psihijatar Špiro Janović kaže kako je kod požara uvijek primarno razlučiti radi li se o ponašanju iz kriminogenih razloga ili nemara, što su situacije, kako je rekao, češće ili se radi o psihičkom poremećaju za što kaže da je vrlo rijetko. Prema njegovim riječima, motivacija i psihološka podloga osoba koje izazivaju požare su vrlo složeni pri čemu se svaki slučaj pojedinačno razlikuje.

“Osobe s piromanijom često ne planiraju posljedice, već doživljavaju euforiju ili olakšanje prilikom paljenja vatre. Psihička trauma, poteškoće u odnosima i drugi socijalni čimbenici mogu imati nepovoljni činak u psihološkom razvoju osoba s poremećajem nagona. Mnogi piromani ne uviđaju svoje ponašanje kao problematično dok ne dođe do ozbiljnih posljedica. Za ove osobe igranje s vatrom počinje nerijetko već u mladoj dobi. U osoba s intelektualnim poteškoćama ili demencijom, može izostati razumijevanje opasnog ponašanja i nedostatne kontrole nagona, a vatra može biti regresivna igra ili užitak”, kazao je Janović.

Dodaje, i paljenje šuma kod nekih od njih može biti potaknuto i željom za osvetom prema društvu, institucijama ili susjedima, pokazivanje revolta usljed neke… U isto vrijeme paljenje šuma kod pojedinih slučajeva može biti motivirano konkretnim motivima radi ostvarivanja financijske ili neke druge koristi.

Zakonske odredbe

Ipak, treba svakako napomenuti i da je ljudski faktor uzrok većine požara, ali da je među njima vrlo malo piromana. Kako se navodi, motivi mogu biti razni i to od osvetničkog ponašanja, međuljudskih odnosa i međunacionalne mržnje, pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u građevinsko pa do nemara. Poznati su i slučajevi požara koji su izbili radi odbačene staklene boce, varničenja iz dalekovoda, udara munja… Kako god, stručnjaci i vatrogasna zajednica složni su da kazne za izazivanje požara treba drakonski povećati.

U Ministarstvu pravosuđa Vlade RH svjesni su problema i činjenice da pojedinci namjerno izazivaju požare koji prave veliku štetu, ali i iziskuju ogromne ljudske napore i materijalna sredstva da se ugase. Stoga ministar pravosuđa Damir Habijan najavljuje kako će kroz izmjene Kaznenog zakona predložiti veće kazne za namjerno potpaljivanje požara.

“U tom kontekstu ići ćemo u pooštravanje kazni. Stav Ministarstva je pokušati počinitelje najstrože sankcionirati. Ne znam kako nazvati nekoga tko namjerno potpaljuje požare nego da je to osoba koja ima određenih teškoća”, najavio je Habijan.

Prema sadašnjim zakonskim odredbama za izazivanje požara, prekršajno se izriču novčane kazne u iznosu od 1990 do 19.900 eura, a kazna zatvora do 60 dana. U slučaju nehaja, novčane kazne su od 260 do 1990 eura. Kazneni zakon predviđa i zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina i to ako netko s namjerom ili ozbiljnom nepažnjom izazove požar koji ugrožava život i imovinu. Ako je, pak, to kazneno djelo počinjeno iz nehaja, propisana je kazna do tri godine zatvora.

Prema najavama iz Ministarstva pravosuđa, planiraju se izmjene Kaznenog zakona s ciljem povećanja kazni i to na način da se ukine donji prag prekršajne novčane kazne kao i uvođenje strožih raspona zatvorskih kazni te uvođenje strogih sankcija za recidiviste i slučajeve velike štete, moguće i maksimalnih kazni.

Iz Ministarstva neslužbeno podsjećaju i kako sudska praska u Hrvatskoj bilježi tek rijetke izrečene zatvorske kazne. Tako je poznat slučaj muškarca s otoka Krka, koji je dobio godinu zatvora 2023. godine i to za 23 podmetnuta požara u tri mjeseca. Branio se da je požarom tjerao zmije i čistio prostor, a olakotna okolnost u slučaju mu je bio anksiozno-depresivni poremećaj.

Zahtjevna sezona

Prema podacima Državnog vatrogasnog operativnog centra 193, u Hrvatskoj je od 1. siječnja do 31. prosinca 2024. godine ukupno zabilježeno 6.650 požara. Od toga je bilo 3.825 požara raslinja, dok opožarena površina iznosi 26.807 hektara. Uspoređujući s 2023. godinom, za isto razdoblje vidljivo je povećanje od 21 posto požara otvorenog prostora, broj požara raslinja povećan je za 29 posto dok je opožarena površina povećana za 411 posto.

“Prema svim najavama, čeka nas iznimno zahtjevna sezona. Siguran sam da ćemo zajednički odgovoriti na sve izazove koji nas čekaju, na dobrobit svih hrvatskih građana i turista”, rekao je Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.

Inače, u protupožarnoj sezoni 2025. godine vatrogasni sustav u Hrvatskoj ima na raspolaganju ukupno 34.653 dobrovoljna vatrogasca, 4064 profesionalna vatrogasca, 5.055 vatrogasnih vozila, 85 plovila i 25 dronova. Operativnu snagu na priobalju čine četiri intervencijske vatrogasne postrojbe sa 66 pripadnika, 38 javnih vatrogasnih postrojbi, 1.268 profesionalnih vatrogasaca, 282 dobrovoljna vatrogasna društva te 4.566 dobrovoljnih vatrogasaca. U ovoj je godini odobreno zapošljavanje 1097 sezonskih vatrogasaca i 25 domicilnih vatrogasaca.

„Uz sve naše operativne aktivnosti, važni su postupci svih građana. Veliki problem kod gašenja izazivaju zapuštene parcele te pozivam vlasnike da ih redovito održavaju. Posebno apeliram da ne koristite dronove za snimanje gašenja požara, jer time izravno ugrožavaju djelovanje zračnih snaga”, rekao je Tucaković.