Koliko će američki napadi unazaditi iranski nuklearni program

SAD je u nedjelju rano ujutro napao tri ključna nuklearna postrojenja u Iranu, pridružujući se izraelskom ratu protiv Irana u sofisticiranoj misiji i izazivajući strah od vojne eskalacije na Bliskom istoku usred brutalnog izraelskog napada na Gazu.

U televizijskom obraćanju u nedjelju, američki predsjednik Donald Trump pravdao je napade, rekavši da su im cilj bili zaustavljanje “nuklearne prijetnje” koju predstavlja Iran.

Ciljana su postrojenja u Natanzu, Isfahanu i Fordowu, koja su uključena u proizvodnju ili skladištenje obogaćenog uranija.

“Večeras mogu izvijestiti svijet da su napadi bili spektakularan vojni uspjeh. Iranska ključna postrojenja za obogaćivanje urana potpuno su uništena”, rekao je, upozoravajući Teheran da ne pomišlja na odmazdu.

Izrael i Trump tvrde da Iran može koristiti obogaćeni uranij za izradu atomskih bojevih glava. No, Iran insistira na tome da je njegov nuklearni program isključivo u civilne svrhe. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) također je odbacila izraelske tvrdnje da je Iran na rubu izrade nuklearnog oružja.

Osuđujući napade, za koje su američki zvaničnici rekli da su bili visoko koordinirani, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi rekao je da je vrijeme za diplomatiju prošlo i da njegova zemlja ima pravo braniti se.

„Ratnohuškačka administracija u Washingtonu, koja ne poštuje zakone, isključivo je i u potpunosti odgovorna za opasne posljedice i dalekosežne implikacije svog čina agresije“, rekao je na konferenciji za novinare u Istanbulu.

Iranski dužnosnici, u međuvremenu, nisu detaljno opisali obim štete i pokušali su umanjiti značaj pogodaka. Govoreći na državnoj televiziji, Hassan Abedini, zamjenik političkog direktora Iranske državne televizije, rekao je da su tri nuklearna postrojenja evakuirana „prije nekog vremena“ i da „nisu pretrpjela veliki udarac jer su materijali već bili izneseni“.

Evo šta trebate znati o pogođenim ciljevima i šta ovi napadi znače za Iran:

Koja su postrojenja pogođena?

Trump je u nedjelju rekao da su bombe „uništavale“ iranske nuklearne lokacije Fordow, Natanz i Isfahan. Iranski dužnosnici, prema novinskoj agenciji Reuters, također su potvrdili da su tri postrojenja pogođena.

1. Fordow je podzemno postrojenje za obogaćivanje uranija koje radi od 2006. Izgrađeno duboko u planinama, oko 48 kilometara od iranskog grada Qoma, sjeverno od Teherana, lokacija ima prirodni zaklon. Fordow, glavni fokus nedjeljnih napada, pogođen je sa 14 masivnih prodornih bombi (MOP) ili bombi za uništavanje bunkera ispuštenih iz bombardera B-2 stealth, rekao je američki ministar odbrane Pete Hegseth na brifingu u nedjelju. GBU-57 MOP od 13.000 kg je najmoćnija bomba za uništavanje bunkera, sposobna prodrijeti 60 metara ispod zemlje i isporučiti do 2.400 kg eksploziva, dok je bombardere teško otkriti. Izrael je ranije napao Fordow 13. juna, uzrokujući površinsku štetu, ali sigurnosni analitičari vjeruju da samo američke bombe za uništavanje bunkera mogu prodrijeti u postrojenje. Nezavisna procjena razmjera štete još nije dostupna.
2. Natanz se smatra najvećim postrojenjem za obogaćivanje uranija u Iranu, smještenim oko 300 km južno od Teherana. Vjeruje se da se sastoji od dva postrojenja. Jedno je Pilot postrojenje za obogaćivanje goriva (PFEP), koje je ispitivački i istraživački objekat smješten iznad zemlje i koristi se za sastavljanje centrifuga, brzorotirajućih mašina koje se koriste za obogaćivanje uranija. Prema neprofitnoj Inicijativi za nuklearne prijetnje, postrojenje je imalo blizu hiljadu centrifuga. Drugo postrojenje, smješteno duboko ispod zemlje, Postrojenje je za obogaćivanje goriva (FEP). Načelnik Združenog štaba Američkih oružanih snaga, general Dan Caine rekao je u nedjelju da su na Natanz i Isfahan ispaljena „više od dva desetka“ raketa Tomahawk. Američki mediji ranije su izvijestili da su rakete lansirane iz podmornica.
3. Isfahan je atomsko istraživačko postrojenje smješteno u centralnom gradu Isfahanu. Izgrađeno je 1970-ih i korišteno je za pretvorbu uranija. To je bila posljednja pogođena lokacija prije nego što se američka bombarderska misija, u kojoj je učestvovalo oko 125 aviona, povukla iz iranskog zračnog prostora, prema riječima zvaničnika. Hegseth je rekao da Iranci nisu otkrili misiju.

Jesu li lokacije uništene?

Nezavisna procjena utjecaja američkih napada na Fordow ostaje nejasna.

Hegseth je u nedjelju rekao kako je “početna procjena SAD-a da je sva naša precizna municija pogodila tamo gdje smo željeli i postigla željeni učinak”, navodeći posebnu štetu u Fordowu.

Iranski zastupnik rekao je za Al Jazeeru da je lokacija pretrpjela površinsku štetu. Izraelski napadi na postrojenje prošle sedmice uzrokovali su samo “ograničenu, ako uopšte ikakvu, štetu” u podzemnom postrojenju, prema riječima šefa IAEA-e Rafaela Grossija.

Obim štete u Natanzu također nije jasan. Raniji izraelski napadi “potpuno su uništili” nadzemno postrojenje, a centrifuge u podzemnim dijelovima postrojenja “teško oštetili, ako ne i potpuno uništili”, iako nisu direktno pogođene, rekao je Grossi novinarima prošle sedmice.

U međuvremenu, IAEA je u nedjelju objavila da je šest zgrada u Isfahanu pretrpjelo štetu nakon američkih napada, uključujući radionicu u kojoj se rukuje kontaminiranom opremom. Raniji izraelski napadi oštetili su četiri zgrade na lokaciji, izvijestila je agencija, uključujući centralnu hemijsku laboratoriju postrojenja.

Prvi izvještaji iz Irana i susjednih zemalja Zaliva poput Kuvajta dodatno ukazuju na to da nema značajnog curenja radioaktivnog materijala niti iz jednog od postrojenja. To bi moglo sugerirati da su iranski zvančnici možda premjestili zalihe obogaćenog uranija iz postrojenja koje je ciljao SAD, smtraju analitičari.

Prema pisanju novinske agencije IRNA, Reza Kardan, zamjenik direktora Iranske organizacije za atomsku energiju i šef Nacionalnog centra za nuklearnu sigurnost u zemlji, potvrdio je u nedjelju da “izvan” lokacija nije uočena kontaminacija ili nuklearno zračenje.

“Izrađeni su preliminarni planovi i preduzete mjere za zaštitu sigurnosti i zdravlja dragih ljudi u zemlji, i uprkos zločinačkim radnjama jutros, zbog prethodno planiranih i preduzetih mjera, izvan tih lokacija i postrojenja nije uočena kontaminacija”, rekao je Kardan.

IAEA je, također, objavila da se nivo zračenja u blizini ciljanih lokacija nije povećao.

„Nakon napada na tri nuklearna postrojenja u Iranu – uključujući Fordow – IAEA može potvrditi da do sada nije zabilježeno povećanje nivoa zračenja izvan lokacije“, navela je agencija u nedjelju u objavi na društvenim medijima.

Trita Parsi, izvršni potpredsjednik Quincy Instituta za odgovorno državništvo, kaže da je Iran vjerovatno preduzeo mjere opreza prije američkih napada.

„Čini se da su već unaprijed dobili upozorenje“, rekao je Al Jazeeri.

„Shvatili su da on [Trump] kupuje vrijeme dok premješta vojnu opremu kako bi zapravo napao. Dakle, mislim da su već neko vrijeme (Iranci) premještali stvari. Gdje se nalaze, u ovom trenutku nije jasno.“

Hoće li ovo poremetiti iranske nuklearne napore?

Utjecaj napada na cjelokupni iranski nuklearni program još nije poznat.

Međutim, analitičari kažu kako nije bilo jasnih dokaza da je Iran napredovao toliko daleko da je uopšte mogao doći do naoružanja u svom nuklearnom programu.

Parsi je rekao da su iranske zalihe obogaćenog uranija najvrednija iranska nuklearna imovina.

„Sve dok to i dalje imaju, oni zapravo i dalje imaju nuklearni program koji bi se još mogao pretvoriti u oružje“, dodao je.

„I mislim da ćemo uskoro početi slušati od Izraelaca da ovo nije bila vrsta uspješnog napada koju je Trump tvrdio, ali će početi iznositi argumente da je potrebna kontinuiranija kampanja bombardiranja Irana.“

Je li iranski nuklearni program ranije trpio nazadovanje?

• Da. Iranske nuklearne ambicije počele su 1950-ih pod vodstvom šaha Mohameda Reze Pahlavija, bliskog saveznika SAD-a i Izraela. Šahova izvorna vizija bila je izgraditi iranske nuklearne kapacitete za proizvodnju energije i, u manjoj mjeri, za proizvodnju oružja. SAD, Njemačka i Francuska podržavale su zemlju pomoći i tehnologijom. Međutim, nakon Islamske revolucije 1979. godine, nova vlada, pod vodstvom ajatolaha Ruhollaha Khomeinija, zaustavila je ili pauzirala dijelove programa, tvrdeći da je skup i da predstavlja kontinuiranu ovisnost Irana o zapadnoj tehnologiji.
• Odgođeni ili otkazani programi dodatno su pogođeni tokom iransko-iračkog rata (1980-1988), kada je zemlja bila prisiljena preusmjeriti resurse na ratne napore nakon iračke invazije. Njen nuklearni reaktor u Bushehru, koji je bio u izgradnji u partnerstvu s industrijskim divom Siemensom, teško je bombardirao Irak i gotovo je uništen. Siemens se na kraju povukao iz projekta. Vlada je kasnije navodno ponovno pokrenula nuklearni program, iako je iransko vodstvo oduvijek insistiralo da teži razvoju nuklearne energije za civilnu upotrebu.
• Stuxnet – računarski virus koji su razvili Izrael i SAD, vjerovatno lansiran još 2005, ali otkriven 2010 – prouzrokovao je veliku štetu iranskim nuklearnim sposobnostima. Program, nazvan Operacija Olimpijske igre, ugrozio je iransku mrežu i uzrokovao raspadanje centrifuga. Navodno se brzo proširio u vrijeme bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame, ali je počeo djelovati još tokom administracije američkog predsjednika Georgea W. Busha.
• Prema iranskom nuklearnom sporazumu iz 2015. (službeno poznatom kao Zajednički sveobuhvatni akcijski plan ili JCPOA), zemlja je bila prisiljena ograničiti svoje kapacitete obogaćivanja uranija u zamjenu za ublažavanje sankcija. Sporazum, potpisan između Irana, Kine, Rusije, SAD-a, Francuske, Njemačke, Velike Britanije i Europske unije, ograničio je obogaćivanje na 3,67 posto. Sankcije, od kojih su neke na snazi od Islamske revolucije 1979, postepeno su ukidane. Teheran se pridržavao uslova sporazuma, prema IAEA-i. Također joj je dopustio redovan pristup za praćenje. Međutim, Trump se povukao iz sporazuma tokom svog prvog mandata kao predsjednik SAD-a 2018. i uveo sankcije kao dio kampanje “maksimalnog pritiska”, prisiljavajući Teheran da, također, odustane od uslova, iako je nastavio sarađivati s IAEA-om.