Čović drži BiH u ‘pat’ poziciji: Možda crnim figurama, ipak, ‘matira’ Dodika

„Čović je najveći ‘dodikejac’, a ne Evropejac“, istakao je Stefan Blagić, predsjednik Udruženja Restart Srpska, nakon što predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović u državnoj vlasti i dalje održava dugogodišnjeg koalicionog partnera Milorada Dodika i njegov SNSD, te izigrava dogovor s opozicijom iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, načelno postignut na Kupresu 22. marta.

Da Čović u političkoj „pat“ poziciji drži Bosnu i Hercegovinu i da je u pitanju nova blokada državnih institucija u razgovoru za Al Jazeeru konstatirao je Elvis Fejzić, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

„Sve ključne konce u rukama drži Čović, tj. HDZ. Imaju jako dominantnu poziciju na državnom i entitetskom nivou vlasti, pa često sabotiraju rad koalicije zbog svojih partikularnih, stranačkih, ponekada i skrivenih političkih ciljeva koji imaju za cilj da po svaku cijenu promoviraju izborno zakonodavstvo koje su kreirali HDZ i partneri. Na tome insistiraju nekoliko godina i imaju jedan cilj – usvojiti korigiranu izmjenu Izbornog zakonu prema onome što traže, a što nema ni demokratski ni multikulturalni kapacitet“, istakao je Fejzić.

Politička trgovina, pakt i ucjene

Navodi da su upravo zbog „tog cilja“ Čović i njegovi saradnici „spremni na političku trgovinu i pakt“.

„Oni su pakt s Dodikom i SNSD-om formirali prije nekoliko izbornih procesa, spremni na različite ucjene i blokade u vlasti. U Dodiku vide šansu da mogu ostvariti cilj i zato ga sada spašavaju kada je u najtežoj situaciji, kada postoji prvostepena presuda protiv njega zbog kršenja krivičnog zakona nametnutog od strane visokog predstavnika u BiH“, mišljenja je Fejzić.

Smatra da su minimalne šanse da dođe do promjene vlasti na državnom nivou, da Čović gotovo sigurno neće „matirati“ proruskog Dodika i na taj način odškrinuti vrata evropskom putu Bosne i Hercegovine, ali i okončati političku i sigurnosnu krizu u zemlji.

„Čović i HDZ nisu u opozicionoj trojci iz RS-a vidjeli dovoljno ozbiljnog političkog partnera, pa su zbog toga, slobodno možemo reći, barem za sada njih otpisali u prekompoziciji vlasti“, kazao je Fejzić.

Poručuje da je Čović s evropskog puta skrenuo i samim zahtjevom za korigiranje Izbornog zakona BiH.

„Traži veoma sporno korigiranje Izbornog zakona, koje ne bi imalo demokratski i multikulturalni kapacitet, pa je na tom cilju napustio i evropski put, ključno opredjeljenje – integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju“, rekao je Fejzić.

Blokada institucija ‘prirodno stanje’

Ne vjeruje da su „realne i izvodive“ prijetnje Srpske demokratske strane, Partije demokratskog progresa i Stranke za pravdu i red o smjenama HDZ-ovih kadrova u Vijeću ministara BiH u znak odmazde Čoviću za ostanak u „Dodikovom zagrljaju“.

Naglašava i kako su u „bosanskom političkom loncu“ sve opcije nerijetko i dokazano otvorene, ali se ne nada će Trojka iz Federacije BiH ponovo [SDP BiH, Narod i pravda te Naša stranka] sjesti za pregovarački stol za Dodikom koji je otvoreno krenuo u secesiju i rušenje ustavno-pravnog poretka BiH.

„Sasvim je evidentno da se ne vidi na koji bi to način opozicija iz RS-a mogla ući u državnu vladu, ako na to ne pristane Čović. Sa SNSD-om sabotira rad Doma naroda, predsjednik Doma naroda to pitanje ne želi staviti na dnevni red i to je antidemokratsko ponašanje, kršenje i Poslovnika o radu Doma naroda i zakona. No, to njih puno ne zanima. Ne vidim da nas ijedno od ovih rješenja vodi u deblokadu institucija. Moja je procjena da će se u nekoj blažoj varijanti ovakvo stanje održati do narednih izbora u oktobru iduće godine“, govorio je Fejzić.

Ipak, to nije ništa novo za bh. političku scenu, napominje. I ranije “smo imali strašnu blokadu institucija 2021. godine“.

„Ovo postaje prirodno stanje političkog institucionalizma u BiH zbog etnografskih odnosa i megalomanskih zahtjeva onih koji otvoreno ili skriveno promoviraju politiku secesionizma. Dodik to radi otvoreno, a Čović pokušava progurati kroz izborno zakonodavstvo. To je skrivena konspirativna metoda da produbi etnokratiju i na taj način bi imali sistem vlasti gotovo pa neodrživ“, smatra Fejzić.

Schmidt: Niko se ne smije igrati s institucijama

Međutim, da i Čović sve više igra s nepovoljnijim „crnim figurama“ bilo je posebno jasno tokom ove sedmice, od kada se pojačao domaći, ali i međunarodni pritisak na ključnu figuru „šahovske ploče“ u BiH da, ipak, „matira“ Dodika.

Predsjednici tri vladajuće stranke iz entiteta Federacije BiH, koje su pokrenule smjenu kadrova SNSD-a iz Vijeća ministara BiH, sa čelnicima „trojke“ iz RS-a prisustvovali su u utorak sastanku s britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Lammyjem, koji je otvoreno podržao „vlast bez Dodika“.

Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH i čelnik Naroda i pravde, jedne od stranaka članica Trojke, saopćio je da bi u petak trebao biti potpisan sporazum s trojkom iz RS-a, te pozvao Čovića i HDZ-e da „ne ostanu na strani Dodika“. [U međuvremenu je stigla i potvrda da bi dogovor trebao biti potpisan u petak, u Parlamentarnoj skupštini BiH.]

„Sporazum bi trebao sublimirati rješenja u dokument. Očekujemo da HDZ shvati ozbiljnost situacije – da imenovanjem ministra sigurnosti, pozicioniranjem opozicije iz RS-a, usvajanjem EU zakona i izborom glavnog pregovarača napravimo veliki, historijski iskorak. Nasuprot tome stoje retrogradne snage s Dodikom, te HDZ-e nikako ne bi trebao ostati na toj strani“, upozorio je Konaković,

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt rekao je za Al Jazeeru „da se niko s institucijama Bosne i Hercegovine ne smije poigravati“, ostavivši mogućnost da bi na koncu mogao utjecati i na „rokadu“ u vlasti.

„Sve dok je to slučaj, možda ću na kraju morati i djelovati’, zaključio je Schmidt.

Sporazum ‘opredijeljenosti za mir i vladavinu prava’

U Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine u petak bi, kako je najavljeno, trebao biti potpisan sporazum dvije „trojke“, a na osnovu platforme koju je izradila opozicija iz RS-a i koju će ponuditi svim strankama, izuzev Dodikovom SNSD-u.

Sporazum na osnovu kojeg bi trebala raditi eventualna nova većina na državnom nivou, prije svega, sadržavat će „opredijeljenost za mir i vladavinu prava“.

U dokumentu će se, nadalje, naći: poštivanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir, odnosno Daytona i svih njegovih aneksa; isticanje opredjeljenja za članstvo u Evropskoj uniji; zajedničko opredjeljenje za deblokadu EU puta; borba protiv korupcije, kriminala, sukoba interesa i eliminacija političkog utjecaja kod javnih nabavki; kultura dijaloga i ambijent saradnje; operativno funkcionisanje Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH; ispunjavanje uvjeta za otvaranje pregovora s EU; plan rasta i povlačenje novca; uvođenje diferencirane stope PDV-a; uvođenje savremene tehnologije u izborni proces.