Lideri Zapadnog Balkana u Daytonu: Oprečni stavovi, ali i pozivi na očuvanje mira

Uglavnom oprečni stavovi, ali i pozivi na očuvanje mira mogli su se čuti od lidera zemalja regije Zapadnog Balkana u ponedjeljak i proteklih dana u Daytonu, u američkoj saveznoj državi Ohajo, gdje je održana Parlamentarna skupština NATO saveza i obilježena 30. godišnjica Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Složili su se i da je mirovni sporazum postignut pod pritiskom tadašnje administracije Sjedinjenih Američkih Država 1995. „svjetski historijski događaj koji je zaustavio krvavi, razarajući rat u Bosni i Hercegovini“.

„Zapadni Balkan je na historijskoj prekretnici“, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Poučeni bolnim lekcijama

Naglasio je da ga ohrabruje uvjerenje, da poučeno bolnim lekcijama iz prošlosti, sadašnje liderstvo na Balkanu pristupa otvorenim pitanjima sa demokratskom mudrošću i nepokolebljivom posvećenošću njihovom mirnom rješavanju.

„Upravo iz tog razloga moramo ponovo potvrditi trajni značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma, ne samo kao temelja mira u Bosni i Hercegovini, već i kao prelomnog trenutka za širu stabilnost našeg regiona”, naveo je Milatović.

Osvrnuo se i na značaj NATO saveza u trenutnim izazovnim vremenima koji, kako je rekao, služi kao garant mira, stabilnosti i sigurnosti za svaku svoju članicu.

„Od presudne važnosti je da stojimo zajedno, da vodimo otvoreni dijalog i zajednički radimo za bolju, mirniju i svjetliju zajedničku budućnost svih nas. Zapadni Balkan se nalazi na istorijskoj prekretnici, sa jedinstvenom prilikom da se pridruži klubu progresivnih demokratija Evropske unije”, zaključio je Milatović.

Pozivi na dijalog

Andrej Plenković, hrvatski premijer, smatra da Dayton nije riješio sve izazove regije, ali je otvorio vrata boljoj budućnosti.

„Govorim vam kao premijer zemlje koja je tijekom 1990-ih obranila svoj teritorij, ali i igrala ključnu ulogu u izgradnji mira izvan svojih granica. Hrvatska je bila prvi saveznik Bosne i Hercegovine na njenom putu prema neovisnosti”, istaknuo je Plenković.

“Zajedno s Washingtonom i Ankarom, pomogli smo da se prekine sukob i da se u martu 1994. potpiše Washingtonski sporazum, kojim je stvoren zajednički politički i vojni front za obranu BiH”, rekao je.

Plenković je podsjetio na ključne zajedničke vojne operacije Hrvatske vojske, Armije BiH i HVO-a tokom 1995. godine koje su promijenile tok rata, uključujući oslobađanje Bihaća i druge operacije koje su prisilile tadašnje srbijansko vodstvo na mirovne pregovore.

“Taj preokret omogućio je da se u prosincu 1995. potpiše Daytonski mirovni sporazum”, rekao je Plenković.

Kazao je i da Hrvatska ostaje u potpunosti predana očuvanju dejtonskog okvira i stabilnosti BiH.

„Znamo da se jednom postignut mir mora štititi odlučnošću, dijalogom i partnerstvom”, istakao je Plenković.

Različita mišljenja iz BiH

Najviše različitih stavova i mišljenja o „tumačenju Daytona“, ali i današnjoj političkoj krizi u Bosni i Hercegovini, izrekli su upravo članovi Predsjedništva ove zemlje.

Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH, govorio je da je u vremenu ozbiljne prijetnje ustavnom poretku Bosne i Hercegovine neophodno snažno i koordinirano djelovanje demokratskih snaga.

Ukazao je na ozbiljnost trenutne situacije, rekavši da se radi o sistematskom pokušaju entiteta Republika Srpska demontaže državnih institucija, uz otvorenu podršku autoritarnih režima.

Poručio je da napadi na ustavnu strukturu države i instituciju visokog predstavnika u BiH zahtijevaju jasan i odlučan odgovor međunarodne zajednice.

“Proruski političari iz entiteta RS moraju znati da se odluke o NATO-u donose u državnim organima Bosne i Hercegovine a ne u nenadležnim entitetskim, kao i da su zakoni i strateški dokumenti o NATO-u jednoglasno usvojeni u državnim organima Bosne i Hercegovine”, rekao je.

Bećirović je naglasio važnost intenziviranja saradnje BiH i NATO-a, posebno u segmentima reformi koristeći Akcioni plan za članstvo kao ključni mehanizam saradnje s Alijansom.

Dayton nije izbrisao naše razlike, poručila je Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.

„Dayton nam je dao organizaciju i nije nametnuo jedinstvo, nego dao strukturu Bosni i Hercegovini“, govorila je Cvijanović.

Obraćajući se na svečanoj večeri NATO Parlamentarne skupštine u Daytonu rekla je da je taj sporazum uspostavio ustavni okvir “koji je odražavao stvarnost našeg društva”.

“Međutim, danas se ta ravnoteža polako urušava – ne kroz demokratski mandat, već kroz djelovanje neizabranih međunarodnih aktera koji Dayton ne vide kao obavezujući sporazum, već kao živi dokument koji treba rastezati, tumačiti i prepisivati ​​- bez pristanka domaćih aktera”, kazala je Cvijanović, ponovo kritizirajući ulogu visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta.

Pravdala je poteze RS-a i entitetskog predsjednika Milorada Dodik, te isticala kako ne ruše ustavni poredak BiH. Ustvrdila je da bh. entitet RS “ne potkopava” nego “brani” Dejtonski sporazum.

Odbijen zahtjev Srbije

Predstavnici Srbije su tražili da se usvoji amandman u kojem bi se sve negiralo oko optužbe na račun ponašanja političara iz Republike Srpske, ali je on odbijen na glasanju.

Predstavnici parlamenata zemalja članica NATO-a usaglasili su dokument o situaciji u Bosni i Hercegovini te predložili niz zaključaka koji će biti razmatrani na narednom samitu Alijanse.