Uloga EU i oduzeti ruski novac mogu biti ključni u obnovi razorene Ukrajine

Pregovori o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine uskoro bi mogli početi, ali ekonomski oporavak Ukrajine bit će otežan osim ako Evropska unija ne ubrza članstvo ratom razorene države i ne osigura stotine milijardi eura osiguranja i ulaganja, kažu stručnjaci za Al Jazeeru.

„Mislim da je Ukrajini potrebna neka vrsta budućnosti u kojoj će imati stabilnu i branjivu granicu, a to će doći samo, mislim, sa članstvom u EU“, kaže historičar Phillips O'Brien za Al Jazeeru.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa prošli je mjesec uručila Ukrajini i Rusiji prijedlog o prekidu vatre koji je isključivao buduće članstvo Ukrajine u NATO-u, zadovoljavajući ključni zahtjev Kremlja i ostavljajući Ukrajinu bez sigurnosnih garancija koje traži.

„Koja će firma zapravo riskirati ekonomski tamo djelovati“, upitao je O'Brien. „S obzirom na to da NATO više nije dio priče, mislim da, ako Ukrajina želi imati priliku za obnovu i integraciju u Evropu, to će morati biti ubrzano članstvo u EU.“

To članstvo nipošto nije osigurano, iako je Evropska komisija počela pregovore u rekordnom roku prošlog juna, a Ukrajina ima podršku sila EU-a poput Francuske i Njemačke. Ako Ukrajina postane članica Unije, i dalje bi se nosila sa devastiranom ekonomijom koje zahtijeva ogromna ulaganja.

Šteta na infrastrukturi – 170 milijardi dolara

Kijevska škola ekonomije (KSE) procijenila je kako je između početka ruske invazije u februaru 2022. i novembra prošle godine, u ruskim napadima uništena infrastruktura vrijedna 170 milijardi dolara, a najviše su pogođeni stambeni, prometni i energetski sektori.

Ta brojka ne uključuje štetu nastalu u gotovo decenijskom ratu u istočnim regijama Luganjsk i Donjeck od 2014. ili gubitak 29 posto ukrajinskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) od invazije 2022. godine. Procjena također nije uključila gubitak gotovo petine ukrajinske teritorije koju Rusija drži okupiranom.

To područje sadrži gotovo polovinu neiskorištenog mineralnog bogatstva Ukrajine, koji prema procjenama kanadske firme za geopolitičke rizike SecDev vrijedi 12.400 milijardi dolara. Također ne uključuje neke oblike troškova obnove, poput hemijske dekontaminacije i uklanjanja mina.

Svjetska banka procijenila je trošak štete na infrastrukturi nešto višim ove godine, na 176 milijardi dolara, i predviđa troškove obnove i oporavka na približno 525 milijardi dolara tokom 10 godina.

‘Kremlj je sigurno opljačkao okupiranu teritoriju’

Ekonomski rat dio je ruske strategije od invazije na Donjeck i Luganjsk 2014. godine, tvrdi Maximilian Hess, analitičar rizika i stručnjak za Euroaziju u Međunarodnom institutu za strateške studije.

„Kremlj je sigurno opljačkao okupiranu teritoriju, uključujući koksni ugalj, poljoprivredne proizvode i željezo“, rekao je Hess za Al Jazeeru. Iz KSE-a procjenjuju da je Rusija ukrala pola miliona tona žitarica, što je uključeno u račun odštete od 1,9 milijardi dolara za poljoprivredni sektor.

Koristeći rakete dugog dometa, Rusija je također gađala industrijska središta koja nisu pod njenom kontrolom. Ukrajina je naslijedila brojne tvornice od Sovjetskog Saveza, uključujući tvornicu traktora u Harkivu, tvornicu automobila u Zaporižju, proizvođača raketa Pivdenmaš u Dnipru i ogromne čeličane.

„Sve su bile meta ruskih snaga“, napisao je Hess u svojoj nedavno objavljenoj knjizi Ekonomski rat. „Ruski napadi su, naravno, prvenstveno bili usmjereni na uništavanje ukrajinske ekonomije i slabljenje njene sposobnosti i volje za borbu, ali su također povećali cijenu podrške Ukrajini u sukobu za Zapad, nešto za što se Kremlj nadao da će dovesti do smanjene podrške Kijevu.“

Okupacijom i napadima, Rusija je uspjela lišiti Ukrajinu metalurškog sektora koji je bio u velikom zamahu. Prema Američkom geološkom zavodu, metalurška proizvodnja smanjila se za 66,5 posto kao rezultat rata.

To je ogroman gubitak, obzirom na to da je Ukrajina nekada proizvodila gotovo trećinu željezne rude u Evropi, Rusiji i centralnoj Euroaziji, polovinu manganske rude u regiji i trećinu titanija. I dalje je jedini proizvođač uranija u Evropi, važnog resursa u težnji kontinenta za većom energetskom autonomijom.

Ukrajinske tvrdnje da je uz savezničku pomoć izgradila odbrambenu industrijsku bazu vrijednu 20 milijardi dolara su rijetka priča o privrednom uspjehu u ratno vrijeme. To može nadoknaditi gubitke u metalurgiji, naveo je Hess, „ali samo djelimično i u različitim regijama države gdje su koncentrirane te rudarske i metalurške aktivnosti. Poticanje [metalurških aktivnosti] na mjestima poput Krivog Roga, Dnipra, Zaporižja, a idealno i na teritoriji koja će na kraju biti oslobođena ruske okupacije, bit će potrebno za pobjedu u miru.“

Trumpov sporazum o mineralima i drugi instrumenti

Prije nekoliko sedmica su Ukrajina i SAD potpisali memorandum o namjeri zajedničkog iskorištavanja ukrajinskog mineralnog bogatstva. Ukrajina se obavezala uložiti polovinu prihoda od svojih metalurških aktivnosti u Fond za obnovu, ali stručnjaci sumnjaju u ideju da mineralno bogatstvo može obnoviti Ukrajinu.

„Projekti imaju dug period pokretanja – od pet do deset godina“, kazao je za Al Jazeeru Maksim Fedosejenko, šef strateških projekata u KSE institutu. „Potrebno je izraditi dokumentaciju, procjenu utjecaja na okolinu, a nakon toga vam mogu trebati i tri godine za izgradnju rudnika.“

U takve rudnike bi mogli ulagati SAD i EU dodao je Fedosejenko, jer „imamo više od 24 vrste materijala s popisa kritičnih [sirovina] EU“, ali oni bi doprinijeli ukrajinskoj ekonomiji samo ako bi ulaganja bila pravedna.

Trump je predstavio sporazum o mineralima kao otplatu za milijarde vojne pomoći.

„U tome nema ništa ni približno pošteno. Pomoć nije data kako bi se poslije vratila“, smatra O'Brien.

Kao što je Fedosejenko rekao: „Nije pošteno ako svi kažu: ‘U redu, pomoći ćemo vam u ratno vrijeme, tako da ste naše vlasništvo.'“

Osim pravednosti, Ukrajini je potreban novac. Dio toga mora doći u obliku osiguranja. Na primjer, državno podržana formula osiguranja od ratnog rizika koju je Kijev postigao sa Velikom Britanijom 2023. vratila je brodove za rasuti teret u ukrajinske luke i spriječila ruske napore da blokiraju izvoz ukrajinskog žita.

Kao rezultat toga, Ukrajina je tokom 2023. i 2024. godine izvezla 57,5 ​​miliona tona poljoprivrednih proizvoda, a na putu je da izveze 77 miliona tona u tržišnoj godini 2024/25, koja završava u junu, saopćilo je njeno Ministarstvo poljoprivrede.

„Potrebno je značajno proširenje javnih proizvoda osiguranja, kao i odluka za oduzimanje zamrznute ruske imovine“, naveo je Hess.

Jaki argumenti za oduzimanje novca

Oduzimanje gotovo 300 milijardi dolara novca ruske centralne banke u EU smatralo se kontroverznim, ali mjera sada dobija podršku.

„Ruska država počinila je ove ratne zločine, prekršila je međunarodno pravo, nanijela je štetu Ukrajini – to zapravo postaje pravedan način da se pomogne Ukrajini u obnovi“, smatra O’Brien. „Evropljani imaju vrlo jake argumente za to, ali im trenutno nedostaje političke volje da to učine.“

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već je više puta zatražio od Evrope da taj novac iskoristi za odbranu i obnovu Ukrajine. Ono što su Evropljani u međuvremenu učinili donekle ide prema obnovi Ukrajine, približno 300 miliona dolara kamata na rusku imovinu svake se godine preusmjerava na obnovu.

Program Evropske komisije osigurava 9,3 milijarde eura finansijske podrške osmišljene za privlačenje ulaganja iz privatnog sektora. Finansijske institucije poput Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicijske banke daju garancije za kredite ukrajinskim bankama, što im daje likvidnost.

„Dakle, ukrajinske banke mogu davati kredite ukrajinskim firmama za ulaganje i poslovanje u Ukrajini. Ovo je veliki ekosistem za finansiranje investicijskih i operativnih potreba ukrajinske privrede“, rekao je Fedosejenko.

Zajedno s Ministarstvom finansija, KSE upravlja online portalom koji pruža informacije o raznim dostupnim instrumentima, što je već pomoglo u realizaciji 165 investicija vrijednih 27 milijardi dolara.

„Je li to dovoljno za oporavak ukrajinske ekonomije?“ upitao je Fedosejenko. „Ne, ali ovo je značajan program za podršku Ukrajini sada.“