Pet najvažnijih zaključaka nakon Trumpove posjete Bliskom istoku

Tri dana, tri zemlje, stotine milijardi dolara ulaganja i geopolitička promjena u pristupu SAD-a: Putovanje Donalda Trumpa na Bliski istok bilo je bogato događajima.

Američki predsjednik ove sedmice posjetio je Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Arapske Emirate u prvom planiranom putovanju svog drugog predsjedničkog mandata, nakon što je prošlog mjeseca prisustvovao sahrani pape Franje.

Trump je bio vidno oduševljen cijelim tokom putovanja dok je osiguravao investicije, kritizirao domaće političke rivale i obasipao pohvalama zaljevske čelnike. Američki zvaničnici više puta su upotrijebili riječ “historijski” kako bi opisali posjete.

Evo pet ključnih zaključaka sa njegovog putovanja:

Kritike intervencionizmu

Obraćajući se na investicijskom samitu u Rijadu, Trump je predstavio realističan pristup Bliskom istoku – onaj u kojem se SAD ne miješa u poslove drugih zemalja.

Kritizirao je neokonzervativce koji su vodili američke ratove u Iraku i Afganistanu, pohvalivši čelnike Zaljeva za razvoj regije.

„Ova velika transformacija nije došla od zapadne intervencije ili letenja ljudi u prekrasnim avionima koji vam drže predavanja o tome kako trebate živjeti i upravljati vlastitim poslovima“, rekao je.

„Blistave mramorne zgrade Rijada i Abu Dhabija nisu stvorili takozvani graditelji nacija, neokonzervativci ili liberalne neprofitne organizacije poput onih koje su potrošile hiljade milijardi dolara ne uspijevajući razviti Kabul, Bagdad i toliko drugih gradova.“

Trump je izgradio svoj politički brend sloganom “Amerika na prvom mjestu”, pozivajući SAD da se fokusira na vlastite probleme umjesto da pomaže, ili bombardira, inostrane zemlje.

Ali njegove riječi na investicijskom samitu bile su oštra kritika neokonzervativcima koji su dominirali Trumpovom Republikanskom strankom prije deset godina.

„Na kraju su takozvani graditelji nacija uništili puno više nacija nego što su izgradili, a intervencionisti su intervenirali u složenim društvima koja ni sami nisu razumjeli“, rekao je Trump.

Izrael na margini, ali bez rješenja za Gazu

Rijetkost je da američki predsjednici putuju na Bliski istok, a da ne posjete Izrael, ali Trump je u obilasku regije izostavio američkog saveznika iz svog itinerera.

Preskakanje Izraela smatralo se odrazom pogoršanja odnosa između američke administracije i vlade izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Putovanje se također dogodilo u kontekstu nekoliko poteza koji se doživljavaju kao dokaz marginalizacije Izraela od strane SAD-a. Washington je nastavio razgovore s izraelskim rivalom Iranom, objavio je prekid vatre sa Husima u Jemenu i vodio jednostrane pregovore o oslobađanju izraelskog vojnika Edana Alexandera, američkog državljanina, iz zatočeništva Hamasa.

Štaviše, tokom turneje po Zaljevu, Trump nije koristio izjave kako bi dao prioritet uspostavljanju formalnih diplomatskih odnosa između Saudijske Arabije i Izraela, što je bio glavni cilj tokom njegovog prvog mandata.

Ostaje nejasno kako će Trumpove odluke uticati na “poseban odnos” između dva saveznika, ali stručnjaci kažu da je sve očitije da SAD više ne gleda na Bliski istok isključivo kroz prizmu Izraela.

„Je li to taktički problem za Netanyahua i cijeli proizraelski lobi? Mislim da jeste“, rekao je o Trumpovoj promjeni Khaled Elgindy, gostujući saradnik na Univerzitetu Georgetown.

„To doista remeti mehanizam, jer je to predsjednik koji otvoreno ukazuje na uticaj Izraela na donošenje odluka, ne samo retorikom, već i djelovanjem – izostavljajući Izrael iz procesa.“

Uz taj razdor koji se pojavio, neki palestinski zagovornici prava nadali su se da će putovanje američkog predsjednika u regiju navesti Washington da traži sporazum o okončanju izraelskog rata u Gazi.

No, dok se Trump divio luksuznim zgradama u Zaljevu, Izrael je pojačao bombardiranje kako bi uništio ono što je ostalo od palestinske teritorije.

Nije proglašen prekid vatre, uprkos izvještajima o nastavku pregovora u Dohi. Čini se da Izrael nastavlja sa planom proširenja napada na Gazu dok i dalje blokira pomoć za gotovo dva miliona ljudi u enklavi, što dovodi do straha od gladi.

Stručnjaci Ujedinjenih naroda i grupe za ljudska prava opisali su situaciju kao genocid.

No, uprkos propovijedanju “mira i prosperiteta” i za Izraelce i za Palestince, Trump nije direktno nastojao okončati rat tokom ovosedmične psjete.

U četvrtak, nagovijestio je da nije odustao od ideje o depopulaciji Gaze i njenoj predaji SAD-u, što je prijedlog za koji pravni stručnjaci kažu da predstavlja etničko čišćenje.

„Imam koncepte za Gazu koje smatram vrlo dobrim. Neka to bude zona slobode“, rekao je.

“Neka se SAD uključi i neka to bude samo zona slobode.”

Ukidanje sankcija Siriji

U potezu koji je iznenadio mnoge, Trump je iz Rijada najavio da će ponuditi ublažavanje sankcija Siriji, dok se zemlja oporavlja od građanskog rata koji traje više od decenije.

Trump se također sastao sa privremenim sirijskim predsjednikom Ahmadom al-Sharaom i opisao ga kao “mladog i privlačnog tipa”.

Nije se očekivalo potpuno ukidanje sankcija, dijelom zbog neprijateljstva Izraela prema novim vlastima u Siriji. Izraelski zvaničnici često opisuju Al-Sharau, koji je vodio ogranak Al-Kaide u Siriji prije nego što je prekinuo veze sa tom grupom, kao “teroristu”.

No, Trump je rekao da je odluku o ukidanju ekonomskih sankcija Siriji donio na zahtjev saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

„Naredit ću ukidanje sankcija Siriji kako bih im dao priliku za uspjeh“, rekao je američki predsjednik.

Bijela kuća je u srijedu objavila da Trump ima listu zahtjeva za Al-Sharau, uključujući uspostavljanje diplomatskih odnosa s Izraelom i deportaciju “palestinskih terorista”.

Ukidanje američkih sankcija, koje su bile nametnute vladi bivšeg predsjednika Bashara al-Assada, vjerovatno će biti poticaj za nove sirijske vlasti, koje se bore sa posrnulom ekonomijom nakon toliko godina sukoba.

„Ukidanje sankcija Siriji predstavlja temeljnu prekretnicu“, rekao je za Al Jazeeru ekonomista Ibrahim Nafi Qushji.

„Sirijska ekonomija će preći iz interakcije s ekonomijama u razvoju u integraciju sa razvijenijim, što će potencijalno značajno preoblikovati trgovinske i investicijske odnose.“

Politika ‘mrkve i štapa’ za Iran

U Saudijskoj Arabiji, Trump je izjavio da želi sporazum s Iranom – i želi da se to brzo postigne.

„Zaista želimo da budu uspješna zemlja“, rekao je američki predsjednik o Iranu.

“Želimo da budu divna, sigurna, velika zemlja, ali ne mogu imati nuklearno oružje. Ovo je ponuda koja neće trajati vječno. Sada je vrijeme da odaberu.”

Trump je upozorio Iran da će, ako odbije njegovu “maslinovu grančicu”, nametnuti “masovni maksimalni pritisak” na Teheran i ugušiti mu izvoz nafte.

Valja napomenuti da Trump nije prijetio eksplicitnom vojnom akcijom protiv Irana, što je odstupanje od njegove prethodne retorike. Krajem marta, naprimjer, rekao je za NBC News: “Ako ne postignu dogovor, bit će bombardiranja.”

Iran tvrdi da ne želi nuklearno oružje i da bi pozdravio strog program nadzora svojih nuklearnih postrojenja.

Ali Izrael i neki „jastrebovi“ žele da se iranski nuklearni program potpuno demontira, a ne samo smanji.

Američki i iranski zvaničnici održali su više rundi razgovora ove godine, ali Teheran tvrdi da nije primio službenu ponudu od Washingtona. A Trumpovi dužnosnici nisu izričito naznačili kakav je krajnji cilj razgovora.

Američki izaslanik Steve Witkoff rekao je prošlog mjeseca da Iran “mora zaustaviti ” obogaćivanje uranija, ali je nekoliko dana ranije predložio da se obogaćivanje smanji na civilne energetske nivoe.

Nekoliko zemalja Zaljeva, uključujući tri koje je Trump posjetio ove sedmice, pozdravilo je nuklearne pregovore, budući da su odnosi između Irana i njegovih arapskih susjeda posljednjih godina postali stabilniji.

Investicije, investicije i još investicija

Prije ulaska u politiku, Trump je bio mogul nekretnina koji je igrao svoju slavnu ulogu kao megabogataš koji sklapa poslove. Čini se da je taj poslovni način razmišljanja donio u Bijelu kuću.

Dok je bio u bogatoj regiji Zaljeva, Trump je bio u svom elementu. Najavio je sporazume prema kojima bi Saudijska Arabija, Katar i UAE kupovali američko oružje i ulagali u američke kompanije. Prema Bijeloj kući, Trump je tokom putovanja osigurao ukupno dvije hiljade milijardi dolara investicija s Bliskog istoka.

Njegova administracija sporazume predstavlja kao veliku političku i ekonomsku pobjedu Trumpa.

„Dok je predsjedniku Bidenu trebalo gotovo četiri godine da osigura hiljadu milijardi dolara ulaganja, predsjednik Trump to je postigao u prvom mjesecu, a dodatne investicijske obaveze i dalje pristižu“, rekla je Bijela kuća.

„Predsjednik Trump ubrzava ulaganja u Ameriku i osigurava poštene trgovinske sporazume širom svijeta, utirući put novom zlatnom dobu trajnog prosperiteta za generacije koje dolaze.“