Kako je izraelski lobi reagirao na isključenje Tel Aviva iz Trumpove turneje

Prva inostrana posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa zaljevskim državama izazvala je tihu paniku među izraelskim lobističkim organizacijama u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i među bliskim istraživačkim i intelektualnim krugovima.

Ti krugovi smatraju da Trumpovo stavljanje naglaska na sklapanje unosnih poslova nadmašuje ciljeve tradicionalne vanjske politike, što ozbiljno otežava aktivnosti lobiranja i zagovaranja u Kongresu za jačanje američko-izraelskih odnosa, kao i podršku pristupu Tel Aviva u njegovim odnosima s Washingtonom.

Trumpova posjeta, koja je započela u Saudijskoj Arabiji, nakon čega su uslijedili Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati, koju je sam Trump opisao kao „historijsku“, izazvala je zbunjenost među izraelskim lobijima. Smatrali su da bi ova posjeta mogla označiti početak nove faze u odnosima Washingtona s Izraelom, u kojoj bi se dosadašnji gotovo potpun sklad i usklađenost mogli zamijeniti drugačijom, manje predvidivom dinamikom.

Suprotni stavovi

Trumpova odluka da izostavi Izrael iz svoje prve međunarodne posjete Bliskom istoku izazvala je bijes među američkim proizraelskim lobističkim organizacijama, dodatno potaknuvši pitanja o tome razilaze se dvije zemlje u pristupu brojnim regionalnim pitanjima.

Iako je Izrael udaljen svega nešto manje od dva sata leta od Saudijske Arabije, Trump se tamo ne planira zaustaviti, kao što je to učinio tokom svoje posjete Rijadu prije osam godina. Umjesto toga, odlučio je posjetiti Katar i Emirate.

Neposredno pred put, pojavili su se medijski izvještaji o tome da je Trump nezadovoljan odlukom izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da pokrene još jednu veliku ofenzivu na Pojas Gaze, smatrajući da će daljnje razaranje otežati obnovu.

Nesuglasice između dvije strane oko rata u Pojasu Gaze dodatno su se zaoštrile, pogotovo zbog želje Trumpove administracije da zaustavi borbe, što bi dovelo do oslobađanja preostalih zarobljenika koje drži Islamski pokret otpora (Hamas) i ulaska hrane i humanitarne pomoći u Gazu.

Izrael je bio iznenađen direktnim pregovorima Trumpove administracije s Hamasom o oslobađanju američkog zarobljenika Edana Alexandera, a ranije i Trumpovim naređenjem da se obustave vojni napadi na Huse u Jemenu – bez prethodnog uslovljavanja da oni prestanu s raketiranjem Izraela. Dodatni šok su izazvali i Trumpovi direktni pregovori s Iranom o njegovom nuklearnom programu.

Američko-izraelski odbor za javne poslove (AIPAC) komentirao je vijest o Hamasovom oslobađanju Edana Alexandera na društvenoj mreži X riječima: „Hamas je čisto zlo. Genocidni teroristi još uvijek drže 58 ljudi, uključujući četvero Amerikanca, u svojim terorističkim tunelima ispod Gaze. Prošlo je 585 dana pakla. Hamas ih mora sve osloboditi“.

Otvaranje prema Siriji

Trump je također najavio „obustavu“ sankcija uvedenih Siriji „kako bi joj pružio priliku za uspjeh“ i normalizirao odnose između SAD-a i Sirije. Sastao se i sa sirijskim predsjednikom Ahmadom al-Sharaom u Rijadu, te najavio da će se američki državni sekretar Marco Rubio sastati sa svojim sirijskim kolegom ove sedmice.

Trump je ove poteze opisao kao uslugu turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu i saudijskom prijestolonasljedniku Mohammedu bin Salmanu.

Izraelska vlada je ranije pozvala da se ne ublažavaju sankcije novoj sirijskoj vladi, upozoravajući na njene moguće veze s islamističkim ekstremistima.

Na internet stranici Fondacije za odbranu demokratija (FDD), istraživačke organizacije blisko povezane s izraelskim lobijem u SAD-u i desničarskom izraelskom vladom, istraživač FDD-a Hussein Abdul-Hussein napisao je da je „Trumpovo ukidanje sankcija Siriji nezaslužena nagrada za Al-Sharau, džihadistu koji se nije pokajao, suprotno ranijim obećanjima. Isto tako, izbor Katara – gdje rukovodstvo Hamasa uživa u luksuznom životu – za susret s porodicama izraelskih talaca, šalje lošu poruku“.

Sjedinjene Američke Države proglasile su Siriju državom sponzorom terorizma 1979. i uvele joj sankcije 2004. Nakon što je bivši sirijski režim 2011. brutalno suzbio antivladine proteste, Washington je dodatno pooštrio sankcije protiv Damaska, čime mu je onemogućen pristup globalnim finansijskim sistemima.

Komentirajući Trumpovo saopćenje o ukidanju sankcija Siriji, Robert Satloff, direktor Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku, poznat po svojim bliskim vezama s AIPAC-om, najvećom izraelskom lobističkom organizacijom u Sjedinjenim Američkim Državama, objavio je post na društvenim mrežama u kojem kaže: „Još jedno iznenađenje za Izrael u onome što sada očigledno postaje obrazac za odnose SAD-a s Netanyahuovom vladom“.

Ignoriranje uvjeta za normalizaciju

U međuvremenu, devet jevrejskih demokratskih članova Zastupničkog doma uputilo je pismo predsjedniku Trumpu u kojem izražavaju „duboku zabrinutost“ zbog izvještaja da Bijela kuća planira postići dogovor sa Saudijskom Arabijom o nuklearnoj saradnji, a da Rijad prethodno ne normalizira odnose s Izraelom.

„Čvrsto smo uvjereni da bilo kakva rasprava o nuklearnim pregovorima ili odbrambenim sporazumima mora biti jasno povezana s priznanjem Izraela od Saudijske Arabije i normalizacijom odnosa između dvije zemlje“, stoji u pismu demokrata.

Klub Demokratski zastupnici za Izrael (DMFI) podržao je ovo pismo, istaknuvši u izjavi: „Dijelimo zabrinutost iznesenu u pismu demokrata iz Zastupničkog doma upućenom predsjedniku da bi američka administracija mogla odvojiti pregovore o normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije od potencijalnog američko-saudijskog sporazuma o nuklearnoj energiji.“

„Ovi izvještaji dolaze nakon još jednog duboko zabrinjavajućeg sporazuma koji je Trump sklopio s Husima, za koji vjerujemo da ugrožava sigurnost Izraela“, ističe DMFI.